Na 302 naslovne strane, Informer je prošle godine objavio čak 362 lažne vijesti, pokazalo je istraživanje fakenews.rs.
Naslovnice Informera u prethodnoj godini ispunili su pristrasni, jednostrani ili sasvim neistiniti i izmišljeni navodi.
Iako je Informer najavljivao, činjenice pokazuju da se nisu dogodili teroristički napadi ISIS-a na Srbe na Kosovu, kao što ni džihadisti nisu napali Banjaluku. Srpska vojska, ni kosovska (nepostojeća) nisu okupirale sjever Kosova, Srbiju nisu napali ni Hrvati ni Albanci, a nije se desilo ni krvoproliće nakon predsjedničkih izbora.
Rusija Srbiji nije dala mjesecima najavljivani raketni sistem S 300, Trump nije ukinuo sankcije Rusiji, nije ni “ugasio” NATO, Milorad Dodik nije “uklonjen po planu Zapada do 1. septembra 2017”, a Hrvati nisu oteli Apatin od Srbije.
Najučestalije riječi u naslovima lažnih vijesti Informera su rat ili aluzije na rat (sukob, krvoproliće, napad, okupacija, udar, ofanziva), dok su najčešći akteri takvih vijesti, okarakterisani kao neprijatelji Srbije i Republike Srpske:
Albanci
„Drama. Hašim Tači šalje ROSU na Srbe”
Hrvati
„Provokacija iz Zagreba. Ustaše otimaju Srpsku”
Osim pojedinačno, nekada su predstavljani kao da djeluju zajedno protiv Srbije, pa su se pojavljivali naslovi poput ovog:
„Gotovina sprema Šiptare na rat! Tači mu platio 500 000 evra za plan kosovske Oluje”.
Na spisku neprijatelja su i:
Bošnjaci
„Završetak etničkog čišćenja. Bakir Srbima otima 800 000 hektara”
Makedonci
„Zoran Zaev najgori Šiptar. Zabio nam nož u leđa”.
Crna Gora, u kontekstu pristupanja NATO paktu, u Informerovim vijestima bila je predmet sukoba i prijetnji Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, kao u ovom slučaju:
„PUTINOVA PORUKA TRAMPU. CRNA GORA NE MOŽE NA SILU U NATO. Ne igrajte se sa nama, Rusija će Srbiju i Srbe u Crnoj Gori braniti svim sredstvima, glasi Putinova poruka koja je prosleđena prošle nedelje u Vašington.”
Izazivanje panike i nepostojeća ekološka katastrofa
U primjerima izvještavanja o potencijalnim epidemijama i zdravstvenom stanju građana Srbije, jasno se vidi manipulacija informacijama i pozivanje na neutemeljena istraživanja.
“DRAMA, Više od 1,2 miliona Srba ima HPV, virus koji izaziva rak”
“U Srbiji 160 000 neplodnih muškaraca od NATO bombi”
Kada je riječ o potencijalnim ekološkim katastrofama, jedan od najgrubljih primjera pokušaja izazivanja panike i širenja dezinformacija je vijest sa naslovne strane Informera objavljena 24. novembra.
“HRVATI TRUJU VODU KOJU PIJE BEOGRAD! OPASNO, SAVA PUNA ANTIBIOTIKA”
Ove navode demantovali su ministar zaštite životne sredine Goran Trivan i direktor Agencije za zaštitu životne sredine Filip Radović.
Ima li krivične odgovornosti?
Izazivanje panike i nereda je krivično djelo iz člana 343. Krivičnog zakonika koji sankcioniše “iznošenje i pronošenje lažnih vesti ili tvrdnji koje dovode do izazivanja panike ili težeg narušavanja javnog reda ili mira, ili ako se time osujeti ili značajnije omete sprovođenje odluka i mera državnih organa ili organizacija koje vrše javna ovlašćenja”.
Pritom, ako se za iznošenje ili prenošenje koriste mediji, radi se o kvalifikovanom obliku krivičnog djela, kod koga je zaprijećena kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.
,,Ipak, formulacija ove odredbe ukazuje na to da posledica mora zaista da nastupi, odnosno ne ceni se podobnost lažne informacije da izazove posledicu, nego da zaista nastupi panika ili uznemirenje javnosti. U svakom slučaju na oceni je nadležnog javnog tužioca da li će ili neće pokrenuti postupak’’, tvrdi advokat Miloš Stojković.
Moguće sankcionisanje lažnih vijesti prepoznaje i primjena Člana 317 koji predviđa kaznu zatvora od šest mjeseci do pet godina ukoliko neko “izaziva ili raspiruje nacionalnu, rasnu ili versku mržnju ili netrpeljivost među narodima ili etničkim zajednicama u Srbiji.”
,,Pritom, izvršiocem krivičnog dela izvršenog objavljivanjem informacije u novinama, na radiju, televiziji ili drugom javnom glasilu smatra se autor informacije, a tek ako su ispunjeni određeni uslovi može da odgovara urednik medija, a izdavač u principu samo teorijski” objašnjava Stojković.
Širenje lažnih vijesti ne dozvoljava ni Zakon o informisanju i medijima kao ni Kodeks novinara Srbije.
Da li je došlo do kršenja Kodeksa u dijelu koji se odnosi na obavezu novinara da tačno i objektivno izvještava utvrđuje Savet za štampu – samoregulatorno tijelo izdavača, štampanih i onlajn medija, koje postupa po žalbama na izvještavanje.
Međutim, mogućnost uticaja tog tijela na poštovanje Kodeksa i etičkih principa u izvještavanju, gotovo je nepostojeća, što pokazuje i primjer Informera. Taj tabloid opomene Saveta za štampu ignorira, a mehanizam koji bi natjerao Informer, ali i ostale medije da poštuju odluke tog tijela – ne postoji.
U protekloj godini bilo je ukupno 13 žalbi Savetu za štampu na tekstove koje je pisao Informer. Sedam su podnijeli pojedinci koji su smatrali da su lično oštećeni pisanjem Informera, dok su šest tužbi podnijele organizacije za zaštitu ljudskih prava.
Jedna žalba riješena je medijacijom i redakcija tog tabloida pristala je da ukloni sporni tekst. Dvije žalbe su odbačene jer, prema mišljenju Saveta, podnosioci nisu bili lično oštećeni, dok je u jednom slučaju došlo do odustajanja od žalbe.
Broj postupaka vođenih protiv Informera pred Savetom za štampu nesrazmjerno je mali u odnosu na kršenje Kodeksa, što je pokazao i monitoring Saveta za štampu o poštovanju Kodeksa novinara Srbije u dnevnim štampanim medijima od 1. marta do 30. novembra 2017. godine.
Rezultati tog monitoringa govore da je Informer prekršio Kodeks 953 puta, uz obrazloženje da su ,,osim kršenja prava na pretpostavku nevinosti, kršenja prava na privatnost i plasiranja nedovoljno proverenih informacija (u čemu su grešili i drugi listovi), novinari i urednici Informera često objavljivali naslove koji ne odgovaraju suštini teksta.”
“Praktično svakodnevno kršila se i druga tačka Poglavlja 2 koja se odnosi na politički i ekonomski interes izdavača ili urednika: pojava konstatovana još 2015 – da je Informer otvoreno stao u službu Srpske napredne stranke – sada je već postala opšte mesto’’ navodi se u monitoringu Saveta.
Međutim, Informer je po tome tek četvrti na listi, Kodeks je najviše kršio Srpski telegraf – 1282 prekršaja, na drugom mjestu je list Alo sa 1070 prekršaja, a na trećem Kurir sa 1.016 prekršaja, pokazalo je prošlogodišnje istraživanje Saveta za štampu.
U prva tri mjeseca 2017. godine bilo je najviše lažnih vijesti na naslovnicama Informera
U istraživanju koje je proveo portal fakenews.rs potvrđen je nastavak Informerovog trenda – diskreditacija političkih neistomišljenika aktuelnog vladajućeg režima, što se spominje i u monitoringu Saveta za štampu.
Diskreditacija oponenata Srpske napredne stranke bila je naročito prisutna tijekom predizborne kampanje za predsjedničke izbore koji su održani 2. aprila prošle godine.
Za prva tri mjeseca 2017. godine bilo je ukupno 56 takvih vijesti, najviše u martu – 26.
Vijesti objavljivane nakon aprilskih izbora najavljivale su sukobe na ulicama, uz navodnu suradnju opozicionih lidera i “zapadnih agentura”.
Kraj 2017. godine na naslovnicama Informera je obilježio porast broja lažnih vijesti iz domena politike, što se može tumačiti uvodom u kampanju pred lokalne izbore za Beograd koji će biti održani četvrtog marta ove godine.
Uprkos kontinuiranom prenošenju lažnih vijesti i kršenju Kodeksa Informer je prošle godine dobijao novac iz lokalnih budžeta, a preko konkursa za sufinanciranje medijskih sadržaja od javnog značaja. Tako je, na primjer iz budžeta Bačkog Petrovca dobio 200 hiljada dinara, o čemu je pisao portal Istinomer, dok su Nezavisno udruženje novinara Vojvodine i Nezavisno udruženje novinara Srbije upozoravali na to da je taj list dobio i milion dinara od Novog Sada.
Novinarska i druga relevantna medijska udruženja predlagala su da se izmjenama Pravilnika o sufinanciranju projekata za ostvarivanje javnog interesa u oblasti javnog informisanja odluke Saveta za štampu učine obavezujućim i da se medijima koji ne priznaju samoregulaciju i krše Kodeks ne dodjeljuje državni novac. Međutim, to se nije dogodilo.
Više na fakenews.rs
