Nova Strategija EU za Zapadni Balkan još jednom je pokazala da naša zemlja zaostaje za susjedima, ali javne su televizije bile preplavljene optimizmom
BHT1: Vučić važniji od Ivanića
6. – 12. februar 2018.
KAD IZOSTANE GLAVNA PORUKA: Početak sedmice obilježila je nova Strategija Evropske komisije za Zapadni Balkan u kojoj je dominirao nimalo blagonaklon ton prema zemljama iz regiona, uprkos sporadičnim pohvalama. BHT1 je novi kurs EU pratio izdvajanjem mlakih političkih fraza poput one da će sve zemlje djeliti zajedničku budućnost sa svim zemljama članicama. Ili da se radi o istorijskom dokumentu (urednica Svjetlana Topalić). Dan poslije, Seid Masnica nam prenosi izjave Federice Mogherini i evropskih parlamentaraca, ali i isprazni eurooptimizam Denisa Zvizdića i Igora Crnadka. No, ono što je izostalo jeste izdvajanje najbitnijih ili najškakljivijih poruka iz briselskog dokumenta, poput one da zemlje regiona pokazuju elemente zarobljene države, što podrazumijeva veze sa organizovanim kriminalom i korupcijom u svim nivoima vlade i administracije. Slučajno ili ne, izostalo je najzanimljivije.
VIŠESTRAN PRIKAZ: Da li su vlasti Republike Srpske suprotno onom što tvrdi ministar finansija pristale da superviziju nad bankama vrši Centralna banka BiH (četvrtak, urednica Svjetlana Topalić)? Tragom različitih mišljenja odgovor je osvijetljen s više strana, a pročitano je i saopštenje Centralne banke. Kako se radi o pitanju koje se povezuje i s novim odobravanjem tranše MMF-a, bilo je bitno posvetiti mu se iz više uglova.
GRAD KULTURE ILI GRAD BEZ FESTIVALA: Zorica Vujmilović nam donosi priču o još jednom bivšem filmskom festivalu iz Banjaluke, ali je prilog proširila na ukupnu kulturnu produkciju našeg drugog najvećeg grada. Govorilo se o odsustvu kulturne politike i koliko je to u suprotnosti s najavama da će se grad kandidovati za evropsku kulturnu prijestonicu. Prilozi iz kulture imaju svoje mjesto u Dnevniku 2, a naročito oni u vezi s kulturnim politikama.
IZDVOJENO:
Čapljinski karneval je dospio u žižu kako su se pojavile neslane političke šale, ali u Dnevniku BHT1 u najavi prezenterke spomenuta je samo sporna karikatura Željka Komšića. Ne i to da je inscenirana njegova dženaza (ponedjeljak, Seid Masnica).
OCJENA: 5
FTV: Kako tretirati izjavu Dragana Čovića
6. – 12. februar 2018.
KAD UREDNICI STAVE RUŽIČASTE NAOČALE: “Evropski parlamentarci podržali proširenje”, “stvaranje pozitivnih pritisaka”, “Izetbegovićeva procjena da možemo prestići susjede…” – odzvanjalo je Dnevnikom 2 u utorak i srijedu (Edina Šečerović i Jadranka Milošević). Intonacija koja je prevladala nije bila u dosluhu s nimalo ružičastim (pr)ocjenama Evropske komisije, a kao i na BHT1 nedostajao je izgubljeni detalj o zarobljenoj državi i korumpiranim elitama.
PAMFLETSKI OSVRT: Oštra retorika Dragana Čovića koji je izrekao kako je građanska BiH zapravo islamska BiH, s pravom se može problematizovati. Ali ne u maniru političkog pamfleta koji na pretjerivanje odgovara dodatnim pretjerivanjem i jednostranim osvrtom u kojem Čovića isključivo komentiraju njegovi kritičari. Opisani pristup nije dostojan javne televizije. To je politikantski obračun u kojem se medij pretvara u političkog protivnika.
ODMJERENO O SUMNJIVIM RABOTAMA: Urednica Jadranka Milošević u petak nam donosi reportažu o spornim kampovima u kojima se prema nekim tvrdnjama vrše vojne obuke maloljetnika, ili čudnovate adrenalinske pripreme. Vijest je s pravom uznemirila javnost, naročito nakon upozorenja ministra bezbjednosti. Ono što raduje jeste da je dnevnička priprema bila odmjerena, te da je vijest pripremljena pažljivo, bez senzacionalističkih pojačivača koji su se olako mogli upotrijebiti.
IZDVOJENO:
Susret hrvatske predsjednice i njenog srpskog kolege ispraćen je bogatim komentarom i izvještajem zagrebačkog dopisnika (Božo Skoko). Samo dan prije, beogradski izvjestilac Dejan Kožul je posjetio Vukovar, grad koji možda najbolje ilustruje svu težinu srpsko-hrvatskih odnosa. Kožul je u svom stilu oslikao slavonsku nimalo veselu razglednicu razgovorom s lokalnim stanovništvom i obilaskom spornih tački razgraničenja.
OCJENA: 6
KOMPARATIVNA ANALIZA:
Nova Strategija EU za Zapadni Balkan jeste prekretnica u odnosu regiona i Bruxellesa jer po prvi put su se pojavile i vremenske odrednice za pojedine zemlje, koliko god su se evropski zvaničnici zatim ograđivali od njih. Naša zemlja očito zaostaje za pojedinim susjedima, ali sasvim suprotno, javne televizije su bile preplavljene optimizmom i frazeologijom ispražnjenom od svakog smislenog sadržaja. Evropska perspektiva služi domaćim političarima kao paravan za ekonomske neuspjehe kod kuće, te se dvosmisleni rječnik evrokrata izvrće dok god se ne okrene u vlastitu korist. Sada je jasno da javni mediji najviše tome doprinose jer svojim površnim, nezainteresovanim i neznalačkim praćenjem evropskih integracija i položaja naše zemlje stvaraju nerealnu sliku o članstvu koje je tu. Tik iza ugla. Iako su samo Srbija i Crna Gora dobile vremenski signal, i to za nimalo blizu 2025. godinu. Poređenja radi, dok je kod nas vladao neosnovani entuzijazam, beogradski nedjeljnik NIN je najave iz nove Strategije okarakterisao kao nimalo obećavajuće. Izdvojeno je kako je tekst dokumenta u nekim dijelovima neprijatan za politički establišment Zapadnog Balkana. Čini se ne za sve. Jer naši su političari požurili da kažu kako možemo prestići region. Ili kako ćemo odgovore na famozni Upitnik dostaviti koliko sutra.
