Vidljiv je nedostatak urednika i novinara koji bi brusili ekonomske teme. To omogućava političarima da razvijaju mit o BiH kao ekonomskom tigru Balkana
BHT1: Prosječna sedmica
9. – 15. januar 2018.
BEZ SENZACIONALIZMA: U petak se pojavio članak u kojem se tvrdi da Milorad Dodik formira paravojne jedinice u Republici Srpskoj, što se ubrzo raširilo regionom, pa i šire. Urednik Seid Masnica obradio je ovu informaciju već u subotu, i to upečatljivim naslovom u kojem se poigrao riječima (“ko podmeće para(in)formacije?”). Pravo da se oglase dobili su i Dodik i premijerka Cvijanović, a raduje ozbiljan pristup BHT1 u kojem nije bilo mjesta senzacionalizmu, jer radilo se o vijesti koja je duboko uznemirila građane.
TV RAZGLEDNICE IZ BIHAĆA: Da li nova investicija u jezgru grada Bihaća ugrožava kulturni spomenik? Pitao se u subotu Haris Domazet, koji nam je u svom stilu posvećenog dopisnika priredio višestrano osvijetljenu lokalnu priču. Kod Domazeta fascinira ne samo lakoća pripovijedanja i prezentovanja činjenica već i izbor tema.
JAVNA TELEVIZIJA U ERI LAŽNIH VIJESTI: U maniru odgovornog javnog servisa, BHT1 je raskrinkao lažnu vijest koja se širila društvenim mrežama o postojanju smrtonosnog paracetamola (četvrtak, Blažica Krišto). Državna televizija je ranijih sedmica pripremila nekoliko priloga o teorijama zavjera kojima se diskredituje nužnost cijepljenja djece. U eri samoprozvanih stručnjaka, novih medija i neprovjerenih informacija, uloga javne televizije je upravo da razuvjeri javnost u lažne vijesti ili da ih uvjeri da poslušaju glas stručnjaka.
IZDVOJENO:
BHT1 je dva dana posvetio pažnju rasističkoj izjavi američkog predsjednika koji je nazvao afričke države zabitima. Urednici su ispravno prepoznali da se radi o gafu koji zahtjeva opširniju obradu (Danijel Lepir i Seid Masnica).
OCJENA: 6
FTV: Kako ekonomski rastemo i zašto to ne vidimo?
9. – 15. januar 2018.
BUDŽET I GODINE RASTA I RAZVOJA: FTV se dva dana prilično iscrpno bavila neizvjesnostima oko usvajanja federalnog budžeta (srijeda i četvrtak, Amra Zaklan i Jadranka Milošević). U fokusu su uglavnom bile igre iz duboke političke pozadine, pa je u naslovu npr. stajalo “Ključevi u rukama HDZ-a”. Ali, ako se već opširnije govorilo o ovoj temi, i ako se dala izjava ministrice finansija Jelke Milićević da je prošla godina bila zadovoljavajuća, onda se moglo otići i malo dalje od dnevne politike. Šta znači to da je prošla godina bila zadovoljavajuća? Kakav se to budžet kani usvojiti? Ili šta znači informacija koja nam se prenosi u srijedu kako je značajno smanjen javni dug? Već duže vrijeme na djelu je ovladavanje naših političara i vladinih dužnosnika brojkama i ekonomskom statistikom koja, kako tvrde ili posredno poručuju, ukazuje da smo u godinama solidnog ili makar pristojnog ekonomskog rasta i razvoja. Od novinara odgovornih i ozbiljnih medija očekuje se da njihove brojke stave u saodnos s drugim brojkama ili nešto širom statističkom slikom, a ne da nam se izolovano plasiraju tvrdnje o smanjenom dugu (kako je sad bilo). Ili rastu BDP-a.
OPET BEZ UPOZORENJA: Dok je prezenterka čitala vijest o bjeguncu iz sarajevskog KPZ-a koji se izjasnio da nije kriv, na ekranu su promicali snimci njegovog obračuna s čuvarom. Filmsko mlataranje pištoljem i razvaljivanje vrata prošli su bez uredničkog upozorenja da će uslijediti snimci uznemirujućeg sadržaja (Amra Zaklan). Normalizacija ili fetišizacija nasilja i ranije je zabilježena u informativnom programu FTV-a. Ovdje je opravdano postaviti i pitanje kakav to efekat izaziva prikazivanje scena nasilja, tj. da li je to posve suvišno pošto svako recikliranje vodi samo ka popularizaciji nasilja.
IZDVOJENO:
FTV redovito prati suđenje Fahrudinu Radončiću, za razliku od mnogih drugih medija. I poželjno je da se prate dešavanja iz sudnice, naročito kada je glavni protagonist vodeći političar. Ali ne bi bilo loše radi lakšeg praćenja i podsjećanja javnosti navesti u kratkim crtama za šta je tačno optužen Radončić ili koji su to glavni elementi optužnice. U vrijeme hiperinflacije informacija, gledatelji olako mogu zaboraviti šta je bilo juče, a kamoli o čemu se brujalo prije godinu dana.
OCJENA: 5
KOMPARATIVNA ANALIZA:
BHT1 je djelovao profesionalnije u protekloj sedmici, iako su obje televizije iza sebe ostavile sedam prosječnih dana. Kako se pomno pratilo nadgornjavanje oko federalnog proračuna (posebice na FTV), ovdje valja izdvojiti nekoliko stvari. Upečatljivo je da su se obje televizije više bavile političkim igricama u dobro poznatom maniru praćenja stranačkih razmirica. Pa i onda kada je ministrica finansija pohvalila proračunsku staru godinu, izjava se samo prenijela bez daljnje kontekstualizacije. To nam govori da naše javne televizije i teme koje imaju potencijal da budu obrađene kao ekonomske vijesti isključivo obrađuju kao dnevnopolitičke. Tvrdnja o smanjenju javnog duga nije dobila svoj protuodgovor u vidu drugih parametara koji takođe oslikavaju ekonomsko stanje. Čini se da u našim informativnim programima nedostaje urednika i novinara koji su kadri brusiti teme i vijesti sa ekonomskog aspekta. To daje pravo našim političarima da nesmetano stvaraju mit o BiH kao ekonomskom tigru Balkana jer mediji ne stavljaju njihove statističke pohvale u ravan sa statistikom koja bi ih u časku demantovala. Naše informativne redakcije vape za novinarima ekonomske provenijencije. Naprimjer, srpski tjednik NIN iz sedmice u sedmicu efektno demaskira Vučićevu politiku time što se izbliza bavi ekonomijom i što na svaku brojku vlasti odgovori njenim stavljanjem u realni kontekst. Već neko vrijeme zaživjela je Zvizdićeva mantra o svim ekonomskim parametrima koji su u porastu, a koji nikako da dobiju svoj uvjerljiv demanti u programu naših dnevnika.
