BHT1 I FTV: Dan kad je svijet (barem malo) spasio vlastiti obraz

Srebrenica i Palestina bile su u fokusu dva javna servisa proteklih sedam dana. Prva jer je u Generalnoj skupštini UN-a usvojena rezolucija o genocidu, a druga jer su Irska, Norveška i Španija priznale palestinsku državu

BHT1 I FTV: Dan kad je svijet (barem malo) spasio vlastiti obraz

BHT1: Rezolucija i život

  1. – 28. maj 2024.

A ŠTA AKO STE PROTIV? Dnevnik 2 emitovan 23. maja je veliki dio priloga o usvajanju rezolucije o genocidu u Srebrenici posvetio istupima predstavnika zemalja koje su se protivile ili su bile uzdržane tokom glasanja o ovom dokumentu. Ovo je za gledatelje koji nisu uživo pratili glasanje bila prilika da dobiju cjelokupnu sliku iz Generalne skupštine UN-a. Način na koji su ambasadori zemalja članica UN-a govorili o Srebrenici, a BHT1 prenio, puno govori o odnosima na globalnom planu.

MAJKE SREBRENICE: U moru vijesti o tome ko je glasao za, ko protiv, a ko je bio uzdržan, BHT1 nije zaboravio da svoj medijski prostor posveti onima kojih se rezolucija najviše tiče – majkama Srebrenice. Reporteri Maja Nikolić i Samir Kahrović s lica mjesta donose odlične priloge, podsjećajući sve nas kako izgleda kad se bijeli papir rezolucije pretvori u stvarni život – kako žive oni kojima su ubijeni najmiliji, sinovi, braća, očevi…

O DODIKU I NEGIRANJU: Očekivano, Milorad Dodik još jednom je iskoristio priliku da u svjetlu usvajanja rezolucije o Srebrenici poruči kako to nije bio genocid, ali i da kreće na put mirnog razdruživanja. BHT1 prenosi oštre reakcije iz ambasada zapadnih zemalja koje ponovo podsjećaju predsjednika RS-a na posljedice njegovih riječi. Ostali smo bez prilike da saznamo kako će na njegov novi javni istup o negiranju genocida gledati pravosudni organi BiH.

Ocjena: 7

 

FTV: Zaštićena zona

  1. – 28. maj 2024.

PALESTINSKO PITANJE: Historijski dan za Palestinu: Irska, Norveška i Španija priznaju državu. Izrael povukao ambasadore iz ovih zemalja. Prilog koji prati ovu najavu stavlja Palestinu u kontekst odnosa sa drugim zemljama, uz poruke državnika ovih zemalja koje ukazuju na patnje palestinskog naroda. Izraelske reakcije su žestoke, uz prijetnje da će biti ozbiljnih posljedica. Palestinsko pitanje i državnost Palestine vraćaju se u fokus na globalnom planu i FTV pravi dobru platformu za ovu novu temu.

PUT DO REZOLUCIJE: Uoči glasanja za rezoluciju o genocidu u Srebrenici FTV pravi odličan prilog koji reda sve: sudske presude, negiranja, reakcije,  obrazloženje o tome šta ona znači za prihvatanje istine o onome što se dešavalo 1995., protestnu notu iz RS-a, novi pokušaj politizacije i provokacije kroz zasjedanje Vlade RS u Srebrenici, reakcije iz Memorijalnog centra u Potočarima o najavi dolaska delegacije Vlade RS u Potočare.

NEŠIĆEV VIC O SREBRENICI: Zabilježila je FTV sramotni istup ministra sigurnosti BiH Nenada Nešića koji je gostujući u emisiji Ćirilica Milomira Marića ispričao uvredljivi vic o Srebrenici. Niti 24 sata nakon ove izjave, javlja voditeljica Dnevnika 2, ministar je rekao kako nije uvrijedio žrtve, nego tek ukazao na zloupotrebe žrtava. Inače, Srebrenica je bila najzastupljenija riječ u dnevnicima FTV-a tokom proteklih sedam dana, i cijela redakcija informativnog programa potrudila se da nam približi sva dešavanja koja su vodila ka glasanju o rezoluciji o genocidu. Da zaključimo riječima voditeljice Nikoline Veljović: „Za svijet je ovo odluka kojom će barem malo spasiti obraz, jer je, ne treba zaboraviti, Srebrenica bila UN-ova zaštićena zona.“

Ocjena: 8

KOMPARATIVNA ANALIZA

I historijski i simbolično, dva geografska pojma – Srebrenica i Palestina – danas su velika sramota i asocijacija na mirno posmatranje svijeta na genocid, jedan prije skoro 30 godina, a drugi koji se odvija upravo sad. I kontekstualno i razložno, oba javna servisa se s dužnom pažnjom bave kako Palestinom, u svjetlu činjenice da su Irska, Norveška i Španija priznale ovu zemlju kao državu, tako i Srebrenicom, čiji preživjeli stanovnici nakon toliko vremena od svijeta dobijaju priznanje: nezapamćena tragedija ovog malog grada postaje dijelom kolektivnog sjećanja svih zemalja UN-a. I BHT1 i FTV prate na vrlo dostojanstven i pažljiv način dešavanja u New Yorku, kao i život u Srebrenici uoči i poslije izglasavanja rezolucije. Glasanje u Generalnoj skupštini UN-a je sve druge vijesti, očekivano i opravdano, tokom proteklih sedam dana na oba javna servisa stavio u drugi plan.

 

Plus sedmice

BHT1

Javljanje reportera Samira Kahrovića iz Memorijalnog centra u Potočarima i razgovor s glasnogovornicom Almasom Salihović jedan je od ilustrativnih primjera kako treba voditi intervju. Dostojanstveno, empatično, uz sve elemente aktuelnih događaja, ali i samu važnost simbolike proglašavanja dana sjećanja na genocid u Srebrenici. Odlična sugovornica koja na vrlo temeljan i razložan način obrazlaže važnost rezolucije za buduće generacije.

FTV

Gostovanje Stjepana Mesića, bivšeg predsjednika Hrvatske, u Dnevniku 2 uoči glasanja za rezoluciju o Srebrenici bio je odličan potez uredništva. Nakon kakofonije u javnom prostoru, uvreda i negiranja genocida, dobili smo jedan objektivni sud nekadašnjeg državnika te čuli riječi koje vraćaju dostojanstvo u kulturu sjećanja na srebreničke žrtve. Razgovor s Mesićem bio je prilika za reporterku da otvori i nikad aktuelnija pitanja regionalnih odnosa, prijetnji o podjeli BiH, evropskoj desnici, političkom Zagrebu te interesima i tumačenjima bosanskog pitanja onako kako to kome odgovara.

Minus sedmice

BHT1

Kad date medijski prostor srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću prenoseći njegove riječi sa panel-diskusije u sjedištu UN-a, a koji moli zemlje članice UN-a da ne glasaju za rezoluciju, kad prenesete kako on objašnjava da dolazi iz jedne male zemlje, naroda koji je uspio da zaštiti svoj ponos i dostojanstvo, onda, istine radi, uredničkom intervencijom, ovdje treba da slijedi i izjava po kojoj je Vučić jako dobro poznat: „Ubijte jednog Srbina, mi ćemo stotinu muslimana.“ Zarad istine, zarad sjećanja na Vučićeve sramne dane, zarad onih koji možda ne znaju da postoji njegova ratnohuškačka prošlost.

FTV

Da li je bilo moguće imati reportersko javljanje iz Generalne skupštine UN-a, na licu mjesta zabilježiti atmosferu, dan kad je sjećanje na genocid u Srebrenici postalo kolektivna obaveza svijeta? Sasvim sigurno bismo imali poseban uklon, detalje sa margina glasanja, reakcije… Ovakav važan čin zasluživao je da njemu prisustvuje i novinarska ekipa iz BiH, i vjerovatno se mogao pronaći modus da u delegaciji koja je bila u New Yorku bude i neki od medija iz javnih servisa.

About The Author