N1: „Intervju“, 16. septembra

IZETBEGOVIĆ U PREDSJEDNIŠTVU? Bakir Izetbegović potvrdio je novinaru Borisu Brezi da će biti kandidat SDA za člana Predsjedništva BiH. Izetbegović „pretpostavlja“ da je velika šansa da ga iz te stranke kandiduju ostavljajući utisak da je to isključivo odluka stranke, a ne njenog lidera. Zato je Brezo konkretan: „Je li Vi to želite?“ Slušamo Izetbegovića kako priča da je umoran, ali se „mora i dalje truditi“ jer može doprinijeti razvoju države. Zašto taj doprinos podrazumijeva članstvo u Predsjedništvu države? Zar SDA nema i drugih kandidata sposobnih za tu funkciju? Šteta što novinar nije aktuelizovao problem unutarstranačke demokratije, pogotovo zbog „osipanja“ SDA koja je u posljednje dvije godine ostala bez brojnih dugogodišnjih i visokopozicioniranih kadrova.

KO POLITIZUJE ISTRAGU „MEMIĆ“? Pitanje o slučaju „Memić“ Izetbegoviću se nije svidjelo, pa je odlučio da ga ne razumije. Naime, otvarajući pitanje o ovom slučaju, novinar je podsjetio na prigovore SDA Tužilaštvu BiH da procesuira samo njene kadrove. Ili, samo Bošnjake. Na to je nadovezao pitanje koje je ranije javno postavio otac stradalog mladića Muriz Memić − zašto ubistvo njegovog sina nije napad na Bošnjake? Gost odgovara da ne razumije pitanje. Ne može „uhvatiti paralelu“ između tih slučajeva. Priča kako je SDA „snažno stala“ uz porodicu Memić prvo suprotstavljajući se indolentnom odnosu Tužilaštva, a potom apelujući na porodicu „da ne dopusti politizaciju“ istrage. Riječ je o saopštenju koje je SDA objavila nakon što je porodica pohvalila angažman državne tužiteljice Gordane Tadić oko ovog slučaja koji ni nakon više od pet godina nije riješen. Brezo je podsjetio na izjavu advokata porodice Memić da SDA politizuje ovaj slučaj. Sa slučaja „Memić“ priča je brzo skrenula na neprocesuiranje ratnih zločina nad Bošnjacima i procesuiranje kadrova SDA. Skretanje s teme je omiljena taktika političara za izbjegavanje neprijatnih pitanja, ali novinari bi na nju trebali reagovati.

FACE TV: „Face to Face“, 18. septembra

TEGELTIJINO USTAVNO PRAVO: Osim što je savjetnik Milorada Dodika, Milan Tegeltija je i ispitivač na predmetu Ustavno pravo. Ne znamo na kojem univerzitetu, ali to je spomenuo tokom rasprave o blokadi državnih institucija. Raspravljao je sa Zlatanom Begićem, zastupnikom DF-a u državnom Parlamentu i profesorom ustavnog prava Univerziteta u Tuzli. Kad u TV emisiji gostuju takvi pravnici, očekujemo činjenice i jaku argumentaciju. Od Tegeltije, kojem je oslabila emotivna regulacija, čuli smo nadglasavanje i verbalne ispade, pa je u nekim dijelovima emisije bilo teško pratiti šta koji sagovornik kaže. Novinar Senad Hadžifejzović je raspravu, koja je prerasla u svađu, prepustio gostima. Gotovo je odustao od moderiranja radi vraćanja sagovornika u okvire primjerene i argumentovane komunikacije. Odlučio se za drugačiji pristup kojim je sagovorniku dozvolio nesputano izražavanje, bez obzira na netačnosti i kontradiktornosti. Cilj je razotkriti sagovornika pred gledaocima, koji bi sami trebali prepoznati njegovu nekompetentnost ili neiskrenost. Emisija je još jednom pokazala koliko je mantra o važnosti dijaloga između političkih protivnika neutemeljena kada neko od njih ne uvažava činjenice. Bez obzira koliko dugo emisija ili „dijalog“ trajali, u takvim okolnostima se oprečni stavovi ne približavaju, nego samo produbljuju.

DRŽAVNI UDAR VS. IZRAŽAVANJE STAVA: Na pitanje o (de)blokadi države, što je bila glavna tema emisija, od Tegeltije smo čuli da institucije neće biti deblokirane bez povlačenja zakona o zabrani negiranja genocida i ratnih zločina. Ali, za Tegeltiju, blokade ni nema. Zaposlenici odnosno zastupnici državnih institucija iz RS-a samo „izražavaju stav“. Takvo „izražavanje stava“ Begić naziva državnim udarom. Dugotrajne opstrukcije rada državnih institucija ilustruje na primjeru vakcina. Za njihovu nabavku je trebalo promijeniti dva zakona u BiH. Nakon što su izmjene usvojene na nižim instancama, ostalo je da zakon usvoji Dom naroda. Za to su nedostajala dva glasa. Zastupnici SNSD-a nisu glasali za izmjene zakona, a nakon toga je Dodik preporučio građanima BiH da se vakcinišu u Srbiji.

ZAŠTO BI BiH ŠTITILA SVOJE GRAĐANE? Kakav je pravni savjetnik i ispitivač ustavnog prava, Tegeltija je demonstrirao i svojim tumačenjem bonskih ovlaštenja, koja naziva „famoznim“. Ponavlja netačnu tvrdnju kako visoki predstavnik ni prema bonskim ovlaštenjima ne može nametati zakone. Tegeltija proizvoljno tumači i Protokol o saradnji između Tužilaštava BiH i Srbije ignorišući činjenice o onome što taj dokument podrazumijeva. I ne samo to. Iščuđava se zašto bi BiH uopće štitila svoje građane.

N1: „Novi dan“, 20. septembra

FORTO: „NIŠTA SPORNO“: U razgovoru s premijerom Kantona Sarajevo, novinarka Sanela Dujković bila je ljubaznija prema njemu nego on prema njoj. Nećemo pogriješiti ni ako kažemo da je bila ljubaznija nego što je u ovoj emisiji zaslužio. O tome što su njegovi ministri vakcinisani Pfizerom u svojim kabinetima, Edin Forto ne želi govoriti. „Sve smo rekli“, kaže, što implicira da novinari više ne bi trebali podsjećati na to. Promijenio bi jedino lokaciju, dok ništa drugo ne smatra spornim. Dujković podsjeća da je riječ o Pfizeru. Međutim, ni u tome što su ministri izabrali vakcinu koja građanima nije nikako ili je teško dostupna, Forto ne nalazi ništa sporno.

NAJPOŠTENIJI IZBOR – ZAJEDNIČKI KANDIDAT „TROJKE“: S druge strane, gost osorno prekida voditeljicu kada kaže kako se čini da Naša stranka neće imati kandidata za člana Predsjedništva BiH. „Odakle Vam ta informacija? Ako Vi znate nešto što ja ne znam…“ Za razliku od premijera, novinarka priznaje grešku. Adekvatno je reagovala i preformulisala pitanje. Forto je bio škrt na riječima kada je Dujković pitala da li bi zbog broja glasova koje je SDP dobio u BiH bilo pošteno da ta stranka izabere kandidata koalicije za člana Predsjedništva. Forto se ne slaže. Najpoštenijim smatra zajednički prijedlog „Trojke“.

Umjesto konkretnim odgovorima, premijer na pitanja koja mu se ne sviđaju reaguje postavljanjem pitanja novinarki nastojeći je dovesti u poziciju da ona, a ne on, mora objašnjavati. Evo primjera: kad Dujković otvori temu o lažnim diplomama i nerazotkrivanju korupcije među višerangiranim kantonalnim službenicima i funkcionerima, Forto je gotovo uvrijeđen. „Kako mislite odlučniju borbu protiv korupcije? Mislite da nismo dovoljno učinili?“

ZAKLJUČAK: Kada dugogodišnji lideri političkih stranaka poput Bakira Izetbegovića u „Intervjuu“ pričaju o kandidaturi za državne funkcije radi dobrobiti države a na uštrb vlastitog zdravlja, treba ih pitati zašto tu zahtjevnu zadaću na prepuste nekom drugom. Da li to znači da u strankama koje vode nikog ne smatraju doraslim tim funkcijama? Ako stranka nema sposobnih kadrova pa isti lideri prelaze s jedne na drugu funkciju, šta to govori o stranci? Novinarka „Novog dana“ dobro se snašla u razgovoru sa zajedljivo raspoloženim Edinom Fortom, koji bi da preuzme ulogu ispitivača pa na sva neugodna novinarska pitanja odgovara pitanjima. Umjesto da premijer obrazlaže svoj rad, novinarka treba objašnjavati svoja pitanja. U „Face to Faceu“ spektakl. Milan Tegeltija je još jednom demonstrirao koliko je proizvoljno njegovo viđenje pravnih činjenica i normi.