FTV: Gdje su nestali političari u priči o funkcionalno nepismenoj djeci?
- – 9. decembar 2019.
ŠKOLARCI KAO KRIVCI: U svim zemljama u kojima se vrši PISA testiranje učeničkog znanja mediji žure da objave rezultate i uporede se s drugima. Ili da ukažu na nedovoljno dobra postignuća mladeži. To je svojevrsni fetiš izvrsnosti koji se ispostavlja sve češće nastavnicima i učenicima, kako je to opisao u svojoj posljednjoj kolumni Jurica Pavičić, zaključujući da je uopšte nemoguće mjeriti rad nastavnika. Ili kako je pogrešno mjeriti ga diktatom tržišta rada. O sličnoj temi piše i Mahir Sijamija ovdje. U prilogu o PISA istraživanju (utorak, Azra Pašukan), gdje je naša zemlja postigla slabe rezultate, dominirao je narativ u kojem nismo mi kao društvo odraslih podbacili, već su u prvom redu prozivani đaci. U naslovu stoji da su nam djeca funkcionalno nepismena, a onda se ponavlja kako ne znaju primijeniti stečena znanja, uz dodatak da od tog značajnog istraživanja upravo zavisi i obim ulaganja u našu zemlju. Od javne televizije se očekuje da da širi kontekst, da objasni šta je PISA testiranje, koliko je pouzdano, koja su metodološka ograničenja, kako je nastalo… Zatim, da u izvlačenju naslova i glavnih poruka bude oprezna kako se sva medijska „krivica“ ne bi svalila na pleća školaraca. Jer tu se i ne može govoriti o krivici. O odgovornosti i krivici može se govoriti tamo gdje stanuju odrasli i obrazovne vlasti, a nismo čuli da je ijedan ministar bio upitan za mišljenje i prozvan imenom i prezimenom.
NEZAPAŽENI EKSPOZE: Zoran Tegeltija je mandatar za sastav Savjeta ministara poslije više od godinu dana mrcvarenja, a mediji su njegov ekspoze tiho ispratili. Kao da je svima jasno da tu nema šta bitno da se traži. Ipak, urednica Pašukan morala je posvetiti više pažnje Tegeltijinom prvom pojavljivanju u Parlamentu. Uporno izostaju slobodniji pristupi dnevnoj politici. Kakvu politiku možemo očekivati od dojučerašnjeg entitetskog ministra financija? Da li sljeduje povećanje PDV-a? Dobra stvar je što smo bar čuli opozicionare.
AFERA KOJA NE JENJAVA: Kako su nigerijski studenti završili u Bihaću? – pitala se urednica Edina Šečerović, koja je prikazala sve dostupne informacije obrađujući temu koja se već danima provlači u javnosti. Bila je ispravna urednička odluka reaktuelizovati vijest koja ne bi smjela olako pasti u zaborav.
OCJENA: 4
BHT: Duboko zabrinjavajući podaci i Milan Tegeltija
- – 9. decembar 2019.
PRIBE I TEGELTIJA: Svjetlost dana je konačno ugledao i izvještaj njemačkog pravnika Reinharda Pribea, a nalazi ukazuju na, kako se veli u prilogu BHT1, „duboko zabrinjavajuće podatke“. Visoki sudski i tužilački savjet je od iznimne važnosti, zaključili su evropski stručnjaci, ali je to tijelo postalo dio problema. Sažetak je to i onoga što je izdvojila urednica Adisa Dedić-Kološ. Slični su nalazi kolali i u drugim medijima, mnogi su isticali da su to već poznate ocjene, i da nismo čuli ništa novo, a sutradan smo u odjecima saznali da su pojedini poznavaoci prilika očekivali strožiji sud. Ono što upada u oči u prvoj obradi urednice Dedić-Kološ jeste to što je prostor za komentar dat jedino Milanu Tegeltiji, koji jeste jedan od direktno prozvanih zvaničnika, ali koji se u svojoj izjavi obrušio na „političko paraobavještajnu kampanju“ poslije koje, kako navodi, nije iznenađen kritikama. Na koga je i na šta mislio predsjednik VSTS-a? Utisak je da je Pribeov izvještaj, jednom kada je konačno objavljen, s lakoćom medijski arhiviran, bez posebnog interesovanja, i bez uredničke volje da se stvar pojasni.
ZRAK OPASAN, ALI KO SU ODGOVORNI: „Zrak u Sarajevu opasan po zdravlje“, naslov je nedjeljnog Dnevnika 2 Blažice Krišto. Konkretnih poteza nema, javlja nam reporter s lica mjesta, ali u prilogu čujemo da su mjere na terenu. Šta god to značilo. Pohvalno je što urednici pažnju daju zagađenju životne sredine, ali i ovdje nedostaje dublji pristup. Koje su mjere neophodne? Ko snosi odgovornost? Nažalost, muke sa zrakom neće nestati, pa će novinari imati priliku za opširniji pristup. Ili za pristup u kojem se traže odgovorni.
OPREZNIJI OD FTV-a: „Svaki drugi učenik koji je učestvovao u PISA istraživanju je funkcionalno nepismen“, glasio je naslov urednice Blažice Krišto. I u samom izvještaju naglasak je bio na tome da su loše rezultate postigli učenici koji su sudjelovali u testiranju. BHT1 nije upao u atmosferu u kojoj su mediji na sva zvona prozivali učenike za neznanje i očajne rezultate, već su se birale riječi uz isticanje da su to rezultati jednog istraživanja. Bio je to bitno drugačiji pristup od onog na FTV-u gdje se senzacionalistički i defetistički razglasila vijest o lošim đacima.
OCJENA: 5
KOMPARATIVNA ANALIZA: Zoran Tegeltija će naredne tri godine donositi najbitnije odluke kao reprezent politike koja je pobijedila na posljednjim izborima. Njegovo obraćanje parlamentarcima prošlo je potpuno nezapaženo, kao da je u Parlamentu riječ imao predsjednik mjesne zajednice. Razlog tome sigurno je i nedostatak harizme SNSD-ovog zvaničnika, ali mediji su i pored toga morali više pažnje posvetiti novom predsjedavajućem Savjetu ministara. Izostali su odgovori na sva pitanja o tome kakvu politiku možemo očekivati od Tegeltije. Dnevna politika se i dalje prati ponajviše kroz redanje izjava glavnih aktera, bez njihovog propitivanja i novinarskog zadirkivanja. PISA testiranje školaraca je propraćeno na obje televizije, ali je BHT1 bio oprezniji u izvlačenju naslova i sažimanju poruka ne upuštajući se u stvaranje ambijenta u kojem su djeca glavni krivci. Od javnog medija očekuje se iznijansiran pristup, više informacija o metodologiji istraživanja, konsultovanje stručnjaka, i, najbitnije, zazivanje odgovornosti obrazovnih vlasti.
