RTRS: Pečat, 14. oktobra
SARAJEVO ODLUČUJE O PREDSJEDNIKU RS: Zastrašujuća je (kvazi)argumentacija kojom se u “Pečatu” (urednica Nada Veletić) osporava opravdanost ponovnog brojanja glasova za predsjednika RS-a. Po ovoj logici, nisu bitne sumnje u nepravilnosti izbornog procesa, koje su jedva i spomenute, a nije data ni prilika predstavnicima opozicije, civilnog društva i stručnjacima da argumentuju svoje sumnje. Umjesto toga, presudna je lokacija prebrojavanja glasova. Evo najave teme: “I to smo dočekali. U nekadašnjem ratnom logoru za Srbe, danas glavnom centru za brojanje – sarajevskoj Zetri odlučuje se o predsjedniku RS. Počelo je kontrolno, ponovno brojanje glasova”. Degutantno je kako urednici entitetskoj javnog servisa nađu način da sve što se ne uklapa u dominantni narativ vlasti RS-a predstave kao opasnost za opstanak ovog bh. entiteta. Umjesto racionalnih argumenata kojim bi potkrijepili zašto je problematično ponovo prebrojati glasove birača, slijede optužbe na račun opozicije. Time što je tražila ponovno brojanje glasova opozicija je eto dozvolila da se u Sarajevu odlučuje ko je predsjednik RS-a. Manje je bitno za koga su glasali birači u Doboju, Zvorniku i drugim općinama RS-a, bitnije je gdje se njihovi glasovi broje. Po ovoj logici, nema veze ako su glasovi birača za jednog kandidata upisani drugom ili ako su vreće s glasačkim listićima nestale. Sve dok se to dešava na teritoriji RS-a, to je u interesu njegovog opstanka. CIK je podlegao pritiscima. Ispred sarajevske Zetre izvještava Aleksandar Crkvenjaš lamentirajući zbog nemogućnosti direktnog snimanja svih mjesta na kojima se prebrojavaju glasovi.
CIK POLITIZOVAN I DISKREDITOVAN: Pitanja voditelja Nenada Stupara za gosta u studiju – profesora Pravnog fakulteta u Banjoj Luci Vitomira Popovića su krajnje sugestivna. Da li je CIK politički nezavisno tijelo? Je li CIK izgubio kredibilitet? Da li je CIK poklekao pod pritiskom opozicije? Popović je potvrdio ono što RTRS ponavlja danima ‒ CIK je pod političkim utjecajem, nema nikakav kredibilitet, ovo je farsa, vrlo je opasno što se stranci miješaju u izborni proces, žele dovesti na vlast svoje poslušnike.
Misija diskreditovanja opozicije, CIK-a i međunarodne zajednice nastavljena je prilogom Branke Kusmuk. Njena terminologija je ratna. “Opoziciona političko-medijska artiljerija potpomognuta sarajevskim uljem metu je iscrtavala za slučaj poraza…”
BNTV: Crno na bijelo, 16. oktobra
BRUTALNA IZBORNA KRAĐA: U prilogu o ponovnom brojanju glasova za predsjednika RS-a, novinar Milan Kovač s pravom pita zašto SNSD-u to smeta. Emitovana je izjava Milorada Dodika s konferencije za medije u kojoj kritikuje ovu odluku CIK-a, a onda slijede opširne izjave opozicionara. Branislav Borenović i Nebojša Vukanović pričaju o “nelogičnim rezultatima”, “brutalnoj izbornoj krađi”, zloupotrebi neiskorištenim izbrnih listića. Da bi ojačao argumentaciju o “brojnim nepravilnostima”, osim na opozicionare, Kovač se poziva na “mnoge građane” koji sumnjaju u izborne rezultate. Dokaz ‒ ulična anketa među građanima. Tu su i mišljenja političkih analitičarki Tanje Topić i Ivane Marić. Prilog završava spominanjem krivičnih prijava opozicije za “brutalnu izbornu krađu” uz zaključak da je vrijeme da za to neko konačno odgovara. Prilog bi bio potpuniji i zanimljiviji da su u njemu zastupljeni i predstavnici SNSD-a, CIK-a i organizacija civilnog društva.
FTV: Mreža, 11. oktobra
IZBORNE KRAĐE I GREŠKE: Omer Hasanović je izvještavajući o nepravilnostima u izborima za predsjednika RS-a uspio pronaći i Stevana Gutića, predsjednika biračkog odbora u selu Krajišnik kod Gradiške koji je priznao da je napravio grešku. Glasove za Jelenu Trivić upisao je drugom kandidatu za predsjednika RS-a Zoranu Kaliniću. Vrijedan novinarski trud zahvaljujući kome su gledaoci čuli u kojim okolnostima se to desilo. Zanimljiva su i iskustva bošnjačkih povratnika u sela kod Zvornika koji izražavaju sumnju u krađu njihovih glasova. Priča bi bila još potpunija da su stavovi o ovome zatraženi i od predstavnika organizacija civilnog društva. U prilogu su dosta zastupljeni i predstavnici opozicije u RS-u, ali ne i predstavnici vlasti. Novinar zaključuje da Dodikovo ponašanje predugo prolazi nekažnjeno.
N1: Dan uživo, 13. oktobra
SPORO BROJANJE GLASOVA: Iz razgovora Emele Burdžović Slipičević s predsjednicom CIK-a Vanjom Bjelica-Prutina, gledaoci su saznali zašto prebrojavanje glasova traje tako dugo. Iako je gošća sve pravdala sporošću rada biračkih odbora, novinarka je propitivala i odgovornost CIK-a. Zanimalo ju je s pravom i čija su odgovornost loše spakovane vreće s izbornim listićima, kao i to u kojim okolnostima bi izbori za predsjednika RS bili ponovljeni. Gošća je objasnila da CIK može poništiti izbore ako utvrdi da su nepravilnosti u procesu glasanja ili brojanja glasova bile tolikih razmjera da utječu na izborne rezultate. Sve vrijeme je, međutim, isticala da ništa ne treba prejudicirati, odnosno da eventualne nepravilnosti moraju biti utvrđene na konkretnom biračkom mjestu, odnosno da se odluka ne može donositi na osnovu tvrdnji nego egzaktnih nalaza. Zbog policijske zaštite pod kojom je predsjednica CIK-a, novinarku je zanimalo je li dobila direktne prijetnje. Ona je rekla da etiketu rušiteljice RS-a koju joj je stavio Dodik smatra ozbiljnom optužbom kojom je targetirana.
ZAKLJUČAK: U RTRS-ovom “Pečatu” opasno diskreditovanje opozicije zbog ponovnog brojanja glasova za predsjednika RS-a. I to je predstavljeno kao napad na opstojnost RS-a. U magazinu “Crno na bijelo” BNTV-a, dominiraju opozicioni lideri pričom o “brutalnoj izbornoj krađi”. Neopravdano su izostavljeni predstavnici vlasti, CIK-a i civilnog društva. U FTV-oj “Mreži” novinar se potrudio i pronašao Stevana Gutića koji je ispričao kako se desilo to da je glasove za Jelenu Trivić upisao Zoranu Kaliniću. U “Danu uživo” N1, predsjednica CIK-a ispričala je zašto prebrojavanje glasova traje toliko dugo, u kojim okolnostima CIK može poništiti izbore i zašto je pod policijskom zaštitom.
