BHT1 I FTV: Zašto su prilozi o protestima protiv nasilja nad ženama tek na sredini dnevnika?

Na BHT1, prilog o protestima u četrnaestoj, a na FTV-u u trinaestoj minuti Dnevnika 2. Zar protesti protiv femicida, koji su održani u 19 gradova, trebaju biti iza zaključaka nevladine organizacije Dragana Čovića?

BHT1 I FTV: Zašto su prilozi o protestima protiv nasilja nad ženama tek na sredini dnevnika?
Foto: Radio Slobodna Evropa

BHT1: O životnim nedaćama

  1. – 18. oktobar 2022.

IZBORNA KRAĐA I GLADNI GRAĐANI: Naravno da kroz sve dnevnike tokom proteklih sedam dana provijava tema o novom prebrojavanju  glasova, ali u toj zaglušujućoj TV buci koja govori o brojnim izbornim nepravilnostima, BHT1 drži do glasa građana, svoje publike, koja stalno i iznova ponavlja kako je život na granici izdržljivog u našoj zemlji te kako je nemoguće izdržati tempo rasta cijena s nikakvim primanjima i bez plana i paketa mjera nadležnih o ublažavanju krize. Evo šta kažu anketirani: „Dovijamo se na razne načine“, „Ne znam kako ćemo preživjeti, penzije su nam premale, a to političari ne razumiju – jer oni imaju“, „Bojimo se duge i teške zime“. I zaključak reporterke na kraju: vlasti su, umjesto da olakšaju građanima, upropastile i ideju da ukidanjem akciza na naftu i naftne derivate spasu što se spasiti može. Mjesecima BHT1 prati rast troškova potrošačke korpe, upozoravaju reporteri kroz izjave stručnjaka u kakvoj bezizglednoj situaciji smo se našli, predlažu se ekonomske mjere i rješenja, ali čini se da u utrci za foteljama i sklapanjem postizbornih koalicija, njih niko ne sluša.

ČEKAJUĆI REZULTATE: U sedmicama nakon izbora prate se detalji o dogovorima, iako stranke uglavnom ne otkrivaju s kim i kako pregovaraju. Svi su otvoreni za pregovore, analitičari daju svoj sud, a građane više ništa ne može iznenaditi: „Ništa se neće promijeniti“, „Drugi se igraju s nama, mi se ništa ne pitamo, ostaje sve isto“, „Sve je borba za fotelje“. Dnevnik 2 BHT1 prati i vijest o tome da je BiH dobila preporuku za kandidatski status za članstvo u EU-u kroz priču koja demaskira sve naše institucionalne slabosti da postignemo ono što se od nas očekuje te analizira kako će se nova vlast (kad se formira) odnositi prema prioritetima i uslovima koji nas vode ka EU integracijama.

KO BRINE O RATARIMA: Poljoprivrednici Semberije grcaju u problemima, zasijavaju manje površine ove jeseni, jer je sve poskupjelo. Ratari su u teškoj situaciji, 80 posto prinosa kukuruza uništeno je sušom, kasni se s procjenom štete, a onda posljedično i naplate. Odnos vlasti prema ratarima temeljno je prikazan kroz primjere u kojima izostaje njena podrška.

Ocjena: 6

 

FTV: Dodik kod Orbana

  1. – 18. oktobar 2022.

BROJANJE BEZ REZULTATA: Dnevnik 2 FTV-a iz dana u dan navodi kako novo brojanje glasova i dalje traje, ukazuje se na nepravilnosti, na izborne krađe – optužbe koje dolaze iz opozicije. Koliko će brojanje trajati, ne zna se. Cilj je utvrditi sve nepravilnosti, i sve objelodaniti, kažu u CIK-u. U međuvremenu, Milorad Dodik se u Mađarskoj, posjetivši Viktora Orbana, obrušio na CIK i strane ambasade. Vrlo primitivnim rječnikom, koji često koristi u javnoj komunikaciji, predsjednika CIK-a nazvao je špekulantom i poslušnikom, uvezavši britansku ambasadu u BiH sa svim što se dešava u Centralnoj izbornoj komisiji. Na sva događanja u postizbornom periodu, FTV poentira glasom građana: „Izbori nisu bili pošteni, znamo svi da se krade. Krade se 30 godina, nema života kad se krade“. I evo još jedan po našem izboru: „Nisam glasao niti bih glasao, država nam je u totalnoj propasti.“

HRVATSKI NARODNI SABOR VS. ŽELJKO KOMŠIĆ: HNS će iskoristiti sve mehanizme kako bi osporio poziciju Željka Komšića kao člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda zbog uzurpacije te pozicije, zaključak je Predsjedništva HNS-a. Predsjednik HDZ-a Dragan Čović kaže kako je DF jedini nepoželjan partner u razgovorima o formiranju vlasti. Sve bi ovo bio jedan standardan način prenošenja dnevnih događaja samo da je red emitiranih sadržaja u Dnevniku 2 bio drugačiji – da je na samom početku pušten prilog o protestima žena širom BiH protiv nasilja nad ženama.

INFLACIJA I PENZIONERI: Rast inflacije, udar na sve tanje novčanike građana, novi skok cijena goriva… FTV je na visini zadatka, progovara se o najranjivijoj kategoriji društva – penzionerima. Kako preživjeti sa 395 maraka, pitaju se upravo oni koji su pred vlast iznijeli zahtjev: povećanje najniže penzije, ali i subvencije, kao i  povećanje svih ostalih penzija. I na kraju se od federalne i kantonalnih vlada traže konkretne ekonomske i socijalne mjere u borbi protiv siromaštva. Hoće li ih iko čuti?

Ocjena: 7

 

KOMPARATIVNA ANALIZA

Puno bi bolje i odgovornije prema nama gledateljima bilo da su obje televizije svoje centralne informativne emisije 14. oktobra otvorile protestima žena širom BiH. Umjesto toga, saopštena nam je vijest o tome da će Hrvatski narodni sabor od visokog predstavnika Christiana Schmidta tražiti da ospori izbor Željka Komšića u Predsjedništvo BiH. I onda data duga izjava Dragana Čovića o legalnosti i legitimitetu. Onda je emitovana poruka iz DF-a kao reakcija na ovu najavu iz HNS-a. Naravno da se ovakve vijesti trebaju nalaziti u vijestima, ali prioriteti bi valjda trebali biti jasni.

U Dnevniku 2 BHT1 prilog o protestima dat je u 14. minuti: dobro postavljen, sa reporterskim izvještajima iz cijele BiH, te nastavljen tematskim prilogom o nasilju nad ženama, statistikama, strahom žena, nepovjerenjem u institucije, sigurnim kućama, porastu nasilja. FTV prilog o protestima žena emituje u 13. minuti Dnevnika 2: u 19 gradova širom BiH održani protesti građanki pod motom “Naš bol je vaš sram!”. Protesti protiv femicida, nasilja nad ženama i njihovih sve češćih ubistava. Poruka institucijama, primjeri neozbiljnosti u pristupu prijavama žena o nasilju, dobar prilog iz cijele BiH koji je zaslužio da se nađe u prvoj, a ne u 13. minuti!

Plus sedmice

BHT1 

Nova rubrika u Dnevniku 2 – “Priče” – pravo je osvježenje. Reporteri donose životne storije s terena, slušaju glas građana, prenose njihove muke i probleme, traže odgovore. Priča o tome kako preživjeti u BiH odličan je primjer posvećenog odnosa prema divljanju cijena i stalnom podsjećanju na realnost koju živimo.  Reporter Milan Đurović prenosi riječi jednog od sugovornika: „Dabogda oni preživljavali ovako kako mi preživljavamo“. Analitičar Esad Bajtal upozorava kako su „ljude potpuno pasivizirali pod onom daće dragi Bog“. Zima neizvjesna, struka glasna ali je ne slušaju. EU prednjači akcijama pomoći svojim građanima, a kod nas nikad manjih primanja a većih računa.

FTV

U porastu su sve vrste nasilja: porodično, vršnjačko, cyber… O porastu nasilja u USK-u u prilogu Alema Dedića – dobra tema, koja je, nažalost, pokrenuta ubistvom Edine Odobašić, koju je ubio suprug. Primjeri nasilja su skoro svakodnevni u našem društvu: od ismijavanja i ignoriranja pa do fizičkih napada. Novi trendovi i tehnologije donose nove opasnosti – odličan prilog iz Bihaća.

Još jedan prilog zaslužuje našu pohvalu, a tiče se položaja žena u politici. Žene su osvojile veliki broj glasova na proteklim izborima, ali je neizvjesno kakve će pozicije zauzeti. Političarke često nisu te koje donose odluke, ne pitaju se za mišljenje, zadovolji se propisana kvota, ali formalno, bez suštinske moći. Patrijarhalno društvo sporo napreduje kad je riječ o davanju moći ženama. Žene sa 51 posto čine većinu glasačkog tijela, ali u vlasti ne učestvuju ni trećinski.

 

Minus sedmice

BHT1

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik bio je u posjeti mađarskom čelniku Viktoru Orbanu, jednom od rijetkih državnika koji je s njim pronašao zajednički jezik. BHT1 je odlučio da prenese Dodikove poruke iz Mađarske, koje su kao i uvijek nediplomatske i potpuno van uobičajenog govora pri sličnim susretima, a bez ikakvog uklona – distance ili komentara.

FTV

Vraćaju li nam se zaboravljene bolesti? Sve više roditelja ne želi vakcinisati djecu. Na regulaciju zakonom još se čeka. Roditelji su daleko najodgovorniji, zajedno s ljekarima i pedijatrima. Protivnici vakcina zaboravljaju da ugrožavaju djecu koja se ne smiju vakcinisati. Ovaj prilog je imao potencijal da nam se utisne u pamćenje da su reporteri napravili i priču s roditeljima koji djecu ne smiju vakcinisati zbog određenog zdravstvenog problema.

About The Author