Foto: Ilustracija/Analiziraj.ba

Prije nekoliko dana objavljeni su podaci međunarodnog PISA testiranja. Mediji su prenijeli podatke da učenice i učenici iz Bosne i Hercegovine nisu spremni da kritički, logički i funkcionalno primjenjuju stečena znanja.

Obrazovanje u očima Facebook komentatora

Čitajući komentare na društvenim mrežama, mogu se identificirati „krivci“ za rezultate PISA-e:

  1. Roditelji – koji ne ulažu u obrazovanje djece, pod krinkom „bolje politička stranka nego knjiga“.
  2. Društvo – u kojem svako s nekoliko hiljada maraka može postati inženjer ili ljekar.
  3. Nastavno i školsko osoblje – koje nije dovoljno kompetentno da prenese znanje.
  4. Školske metode i zastarjela oprema – Škole koriste zastarjele udžbenike i metode koje nisu inovativne, nemaju adekvatnu tehnologiju, STEM učionice, opremljene laboratorije za hemiju i fiziku.
  5. Vlast – koja ne radi na reformi obrazovanja i razvijanju kurikuluma za sticanje vještina koje su potrebne za 21. stoljeće.
  6. Učenici i učenice – kojima je čitanje precijenjeno, a knjige nepoznanica.

Rezultati PISA istraživanja – početak reformi u obrazovanju?

PISA je međunarodno istraživanje koje je sprovedeno 2018. godine, a iz BiH su sudjelovali petnaestogodišnjaci. Od toga, 82% učenika i učenica je pohađalo prvi razred srednje škole. Istraživanje je pokazalo da je BiH ispod OECD-ovog prosjeka. Prema rezultatima, svaki drugi učenik kod nas funkcionalno je nepismen. PISA rezultati daju objektivne i mjerljive pokazatelje stanja u obrazovnim sistemima i uspješnosti obrazovnih politika u međunarodnom kontekstu.

Tania Bastianić, predstavnica OECD-a na predstavljanju PISA-inih rezultata, istakla je kako PISA istraživanje želi vidjeti koliko djeca razumiju ono što uče. „Nije cilj da učenici samo znaju kad je Shakespeare napisao neko djelo, već da ga znaju čitati i prije svega razumjeti. Rezultati PISA istraživanja početna su pozicija za promjene u obrazovanju“, rekla je Bastianić, smatrajući da su preduslovi poboljšanja rezultata ulaganje u obrazovanje te poboljšanje uslova rada nastavnog osoblja.

Alwin Nijholt, zamjenik šefice ureda UNICEF-a u BiH, na predstavljanju PISA-inih rezultata izrazio je nadu da će oni biti shvaćeni kao prilika za unapređenje obrazovnih sistema i da će pokrenuti debatu među nastavnicima, roditeljima, obrazovnim vlastima i svima koje edukacija zanima i kojih se tiče. „Važno je da BiH nastavi učestvovati u velikim međunarodnim istraživanjima, te da 2021. godine bude ponovo dio PISA istraživanja“, rekao je Nijholt.

Žaneta Džumhur, pomoćnica direktorice Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (APOSO), Odjel za standarde i ocjenjivanje u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju, navela je da su rezultati za mnoge šokantni. „Rješenja u vidu preporuka postoje, i dio su izvještaja, te je neophodno preuzeti konkretne korake ka poboljšanju rezultata“, objasnila je.

Građani su dovoljno funkcionalno pismeni da od izbora do izbora popune glasački listić

Haris Cerić, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, istakao je kako smo prethodnih godina svjedočili različitim pokušajima reformskih zahvata obrazovnog sektora u Bosni i Hercegovini, ali da to očito nije polučilo željene rezultate, makar u kontekstu međunarodnog uspoređivanja učeničke kompetencije.

„Promatrano iz ugla vladajućih etnooligarhija u Bosni i Hercegovini, stanje i nije tako loše. Rezultati PISA istraživanja, između ostalog, pokazuju da je svaki drugi učenik u BiH funkcionalno nepismen. Međutim, za njih je važno da su građani dovoljno funkcionalno pismeni da od izbora do izbora popune glasački listić i tako omoguće njihov ostanak na vlasti. Konrad Paul Liessmann, u sjajnoj knjizi Teorija neobrazovanosti: zablude društva znanja, ne gleda baš blagonaklono na PISA testiranje, kritizirajući tu fiksaciju na rang-liste, odnosno fetišizaciju rang-listi koje PISA istraživanja podrazumijevaju. Tako da mi u BiH trebamo voditi računa da neki budući reformski procesi obrazovnog sistema ne budu usmjereni tek na postizanje boljeg plasmana na PISA natjecanju iz izvrsnosti, već da budemo usmjerni na razvoj vlastite pedagoške kulture, koja dakako treba biti u skladu sa duhom vremena“, poručio je Cerić.

Obrazovni sistem je odgovoran za poražavajuće rezultate PISA-e

Altijana Ćemer, profesorica u Mješovitoj srednjoj školi Donji Vakuf, istakla je kako nije bila optimistična da će PISA testiranje polučiti dobre rezultate. „Obrazovni sistem je prije svega odgovoran za ovakvo stanje. Imamo problem sa zastarjelim i neujednačenim nastavnim planovima i programima i loše udžbenike. Ukoliko se i uvedu neke promjene, to se radi diletantski, nemetodički, i nastavni kadar obično bude potpuno nespreman. Trebaju nam korjenite promjene. Mora se početi ulagati u obrazovanje, ali kvalitetno obrazovanje. Nosioci obrazovnog sistema trebaju biti mladi i pametni ljudi, a ne podobni. Znamo da nije dovoljan ‘papir’, to je bar sad lako, svi mogu kupiti diplomu“, navela je Ćemer.

Kada je riječ o evaluaciji i nadzoru nastavnog osoblja, Ćemer kaže: „Nemamo pedagoški zavod, stručne ljude koji će nadgledati i pratiti  rad, onda je sasvim jasno da nerad i nemarnost može proći. Na drugoj strani imamo ljude koji savjesno obavljaju svoj posao, trude se, daju sebe, ali u jednom trenutku postanu umorni od izjednačavanja ‘radnika i neradnika’, pa i oni sve manje sebe daju.“

Stava je da i roditelji trebaju da ponesu dio odgovornosti. „Oni godinama ne vide problem u tome što je broj časova vjeronauke veći od broja časova informatike. Naravno, ne treba generalizirati, ima roditelja koji prate rad svoje djece, a ima i onih koji kod djece ne razvijaju osjećaj za vrijednosti.“

Dodaje da naša djeca u konačnici zaslužuju bolje od ovog, te za ovakvo stanje svi bismo trebali dijeliti dio odgovornosti. „Mogli bismo danima prste upirati jedni u druge i kriviti  sve i svašta, ali mislim da nemamo baš vremena za to, djeca nam odlaze iz domovine, škole su nam sve praznije svakako, te mislim da su ovi rezultati posljednje zvono da se svi probudimo i počnemo stvari dovoditi na svoje mjesto.“

S druge strane, direktorica Gimnazije „Mustafa Novalić“ u Gradačcu, Fikreta Čobo, kaže kako je evidentno da se obrazovanje kod nas smatra kao trošak u budžetu i da su  ulaganja u obrazovanje minimalna. „Ukoliko želimo da naše obrazovanje dostigne nivo Finske, morat ćemo korjenito poraditi na uslovima rada, obrazovanju kadra, analizi kvalitete i svemu onome što je pravi pokazatelj realne slike našega sistema. Da li je neko uradio analizu devetogodišnjeg obrazovanja, bolonjskog sistema, koliko je kazni uručeno za kupljene diplome, i još mnogo toga? Tek kada dobijemo odgovore i  analiziramo rezultate, moći ćemo govoriti o mogućoj reformi u obrazovanju, ali i dati odgovore na pitanje zašto su sadašnji pokazatelji toliko porazni“, smatra Čorbo.

Samir Beharić iz Jajca, aktivista za bolje obrazovanje u Bosni i Hercegovini koji trenutno stažira u Kongresu Sjedinjenih Američkih Država, rekao je da se lošim rezultatima ostvarenim na PISA testiranju čude oni koji smatraju kako škole u BiH pružaju „najbolje i najšire znanje“, te da su bh. učenici i studenti „najbolji kad odu vani“. „Zasluge za uspjeh naših učenika i studenata u inostranstvu su individualne, nikako sistemske. Ovaj sistem kakav imamo svakako nije kreiran da od učenika i studenata načini mlade ljude koji kritički misle. Obrazovanje u BiH mlade ljude uči repeticiji, tupi kritičku oštricu i pokorava autoritetima. Da postoji PISA za visoko obrazovanje, tu bismo imali još gori rezultat.”

Šta nam je činiti?

Rezultati PISA istraživanja neće doprinijeti boljem i kvalitetnijem obrazovanju u Bosni i Hercegovini ukoliko ostanemo samo na istraživanju. Bosna i Hercegovina se mora pripremati za naredno istraživanje i ne odustajati od kontinuiranog monitoringa obrazovnog sistema u oblastima koje tretira PISA istraživanje. U međuvremenu, PISA istraživanje ne smijemo shvatiti kao takmičenje u kojem trebamo postići bolje rezultate od naših susjeda, nego kao alarm za kreiranje boljeg, kvalitetnijeg i učinkovitijeg obrazovnog procesa u Bosni i Hercegovini. A vrijeme teče.

Čitajte nastavak naredne subote: Šta je PISA? Da li je ona metodološki ispravna? Koji se problemi javljaju prilikom ovih međunarodnih testova? Da li Kina ima najpismeniju djecu? Da li su naši učenici uistinu funkcionalno nepismeni kako je PISA pokazala?

Tekstove s portala analiziraj.ba uz obavezno navođenje linka na izvorni tekst, dozvoljeno je prenositi tek 24 sata nakon objavljivanja