Rusko stavljanje van zakona Facebooka i Instagrama nakon proglašenja aktivnosti kompanije vlasnice Meta Platforma “ekstremističkim” dio je proširivanja pritiska na slobodu govora u zemlji od kada je Moskva pokrenula rat u Ukrajini prošlog mjeseca.
Pune implikacije odluke moskovskog suda od 21. marta nisu sasvim jasne dok ovaj slučaj jednim dijelom polazi od odluke kompanije Meta, ranije u martu, da dozvoli neke pozive na nasilje protiv ruskih vojnika i predsjednika Vladimira Putina na svojim platformama za društvene mreže.
Ali odluka se uklapa u širu kampanju Kremlja protiv velikih tehnoloških kompanija i tekućim naporima da kontrolira protok informacija koje su se ubrzale od kada je Moskva 24. februara pokrenula invaziju na Ukrajinu.
Pored ciljanja na strane platforme, Kremlj je također krenuo na strane medijske organizacije zbog čega su se mnoge povukle iz zemlje. Radio Slobodna Evropa (RFE/RL) je suspendirao svoje operacije u Rusiji 4. marta.
Ruske vlasti su također usvojile nove zakone kojima se kriminalizuju javne izjave o Ukrajini koje se ne poklapaju sa zvaničnim stavom Kremlja, odnosno onoga što nazivaju “specijalna vojna operacija”.
Jačanje pritiska moglo bi imati ogromne implikacije na civilno društvo i otvoreni internet u Rusiji i predstavlja eho začetka širokog sistema internetske cenzure izgrađenog unutar Kine poznatog kao “Veliki vatreni zid” (Great Firewall).
Inicijalno, kineski vatreni zid (firewall) blokirao je samo šačicu web-stranica na kineskom jeziku koje govore protiv Komunističke partije i bilo je relativno lako zaobići blokadu i pristupiti zabranjenim stranicama, ali je od tada opseg zabrana prerastao u širi mehanizam usmjeren na ograničavanje svih vrsta sadržaja, identifikaciju i lociranje pojedinaca i davanje trenutnog pristupa ličnim podacima.
Može li budućnost ruskog interneta više da nalikuje kineskom sistemu? O tome je Radio Slobodna Evropa razgovarao s Jessicom Brandt, istraživačicom na Institutu Brookings u Washingtonu koja proučava digitalni autoritarizam i dezinformacije u Rusiji i Kini.
Ona je kazala da Rusija već neko vrijeme nisko rangirana u mjerenjima otvorenosti, ali nedavni potezi u ograničavanju aktivnosti platformi zapadnih društvenih mreža i pritisak na izražavanje neslaganja uzeli su veliki danak slobode informiranja u Rusiji.
– Mislim da je važno napomenuti jednu stvar, Rusija je generalno bila relativno umjerena ili je kalkulirala u načinu na koji je pristupila gušenju velikih tehnoloških kompanija. Na primjer, blokirala je Facebook i Instagram, ali je napravila izuzetak za WhatsApp. Prijetila je Googleu, ali je zadržala YouTube relativno bez restrikcija. Sada, kanale WhatsAppa i YouTubea mnogo više koriste Rusi za koordinaciju i dijeljenje informacija nego što su to Facebook i YouTube – dodala je.
Ističe da je Rusija čvrsto kontrolirala informacioni prostor dugo vremena, ali se ta slika i dalje dosta razlikuje od situacije u Kini. Bilo je nezavisnih medija u Rusiji i postoji pristup platformama zapadnih društvenih mreža. To nije slučaj u Kini. Nedavni potezi vode Rusiju bliže kineskom modelu, ali smatra da i dalje postoje značajne razlike.
– Mnogo se govori i tome kako pritisak Moskve na velike tehnološke kompanije ubrzava cijepanje interneta, i ja mislim da se radi o tome, ali trenutno, ono što vidimo je cijepanje primarno na nivou sadržaja, što se dosta razlikuje od cijepanja u fundamentalnoj arhitekturi interneta – kazala je.
Kina je pionirski utrla put i Rusija će možda da ga slijedi, ali ona naglašava da ima dosta razloga da se kaže da Rusija nije sposobna da to sada uradi. Nema kapacitete u čipovima, a nedavne sankcije Rusiji će samo otežati pristup tehnologiji koja je potrebna za tako nešto.
Izvor: RSE
