Koliko su opasne prijetnje predsjednika Ruske Federacije Vladimira Vladimiroviča Putina o upotrebi nuklearnog oružja? Već desetljećima, još od vremena Hladnog rata i blokovske polarizacije svijeta, vojni analitičari objašnjavaju kako je ravnomjerna rasprostranjenost nuklearnog oružja među svjetskim velesilama jedan od temeljnih jamaca mira i stabilnosti. Sama prisutnost takvog naoružanja trebala bi pridonijeti ravnoteži snaga te spriječiti izravne sukobe budući da s velikom vjerojatnošću možemo pretpostaviti kako bi upotreba nuklearne tehnologije u ratne svrhe gotovo sigurno završila totalnim ratom. U kojem teško da bi itko mogao računati na drugu pobjedu osim Pirove. Zna to i Vladimir Putin, koji je još u junu 2018. u godišnjem programu “Direktna linija s ruskim predsjednikom” citirao ovih dana često ponavljanu rečenicu Alberta Einsteina u kojoj kaže kako ne zna kojim će se oružjem voditi treći svjetski rat, ali će se četvrti voditi toljagama i kamenjem.
Neuspjelo osvajanje
Posljednju u nizu prijetnji Putin je uputio, vidno razočaran neuspjehom planiranog osvajanja Ukrajine blitzkriegom, uoči sastanka kineskog i američkog predsjednika Xi Jinpinga i Joea Bidena 18. marta. Sve nezadovoljniji vojnim postignućima, objavio je upozorenje o tome kako je ruska spremnost upotrebe nuklearnog oružja (koja je još od 28. februara na razini borbene pripravnosti) podignuta na viši stupanj. Umjesto brzog slamanja ukrajinskog otpora i uspostave marionetskog režima, ruske su snage vidno iscrpljene. Zapad se, s druge strane, kao rijetko kad ujedinio u osudi agresije, nanoseći ozbiljnu štetu ruskom gospodarstvu ekonomskim sankcijama i zamrzavanjem imovine milijardera povezanih s režimom. Zamrzavanje imovine znači da ne mogu njome raspolagati, ne mogu trgovati dionicama, ubirati dividendu niti donositi poslovne odluke. Nezadovoljan ovakvim odlukama, ruski je predsjednik zaprijetio svakoj zemlji koja se umiješa u rat u Ukrajini posljedicama većim od svih s kojima se do sada suočila.
Je li prijetnja nuklearnim oružjem realna ili je tek pokušaj Rusije da u pregovorima o prekidu sukoba osigura povoljnije uvjete? Na prijetnje je odgovorio poljski predsjednik Andrzej Duda uzvraćajući kako će NATO savez reagirati ukoliko dođe do upotrebe oružja za masovno uništenje što, uz nuklearno, uključuje kemijsko i biološko oružje. No, ruske zalihe nuklearnih bojevih glava ne treba podcijeniti, one su najveće na svijetu. Rusko nuklearno oružje stacionirano je u fiksnim raketnim silosima, mobilnim lansirnim platformama i podmornicama, a raspolažu i strateškim bombarderima dugog dometa koji mogu nositi nuklearne projektile. Ukoliko bi došlo do upotrebe ovog oružja, vjerojatno bi NATO savez odgovorio nuklearnim kontranapadom.
Jednoglasne osude
Nekoliko američkih dužnosnika u srijedu je osudilo odbijanje Putinovog glasnogovornika Dmitrija Peskova da se jasno ogradi od mogućnosti korištenja nuklearnog oružja u Ukrajini. Tako su glasnogovornik američkog Ministarstva obrane John Kirby i bivši američki ministar obrane Leon Panetta rekli kako su ruske izjave neodgovorne i opasne te da se temelje na laži o ruskoj ugroženosti. Dan iza, u četvrtak, zamjenik ruskog veleposlanika pri UN-u Dmitri Polianski rekao je kako Rusija zadržava pravo korištenja nuklearnog oružja ukoliko ih NATO isprovocira ili napadne. “Kada imate posla s nuklearnom silom, morate računati na sve moguće ishode vašeg ponašanja”, dodao je. Na to se oglasila Bijela kuća priopćenjem da je još 28. februara oformila radnu grupu “Tigar” sa zadatkom da pripremi reakciju SAD-a i saveznika u slučaju da Rusija upotrijebi kemijsko, biološko ili nuklearno oružje ili uđe na teritorij neke od država članica NATO pakta. Isti dan je u Bruxellesu počeo izvanredan NATO samit na kojem prisustvuju samo predsjednici država i vlada zemalja članica bez savjetnika i pomoćnika, a nije im dopušteno niti korištenje mobitela. Istovremeno je 130 mlažnjaka i 200 brodova NATO saveza u visokoj pripravnosti raspoređeno u Mediteranu i istočnoj Europi, a prvi put u povijesti NATO je mobilizirao i Snage za brzo reagiranje.
Suočenje svijeta s ovakvim prijetnjama zahtijeva da pronađemo učinkovite odgovore, ali i mehanizme kojima bismo spriječili da se ikada više ponove. Vojni analitičari upozoravaju kako ne znamo mnogo o tome na koji način funkcioniraju zapovjedni lanci koji odlučuju o korištenju nuklearnog oružja. Stručnjak za ruske nuklearne snage Pavel Podvig pretpostavlja da ruski predsjednik može samostalno narediti korištenje nuklearnog oružja, ali da zapovjednik vojnog stožera i ministar obrane o toj odluci moraju prethodno biti obaviješteni i vrlo vjerojatno se s njom složiti, no ne znamo koliko bi učinkovito bilo njihovo protivljenje. Slična se zabrinutost pojavila i 2017. kad je tadašnji američki predsjednik Donald Trump zaprijetio nuklearnim napadom Sjevernoj Koreji. Pretpostavlja se da u američkom sustavu oni koji bi trebali izvršiti naredbu i lansirati projektile s nuklearnim bojevim glavama imaju opciju odbijanja poslušnosti, no ni o tome ne znamo gotovo ništa pouzdano. Kako je pitanje nadležnosti strogo čuvana tajna, preostaje nada da ovakve naredbe ipak moraju proći odobrenje nekoliko ljudi od kojih svaki ima određenu razinu utjecaja.
Svijet se nalazi na rubu. S neizvjesnošću i strahom očekujemo sljedeće poteze nadajući se da je mir još uvijek jedna od opcija.
