Kategorija: Naslovnica

FAKE & SPIN: Nedopustivi lamenti načelnika Hadžibajrića

Aleksandar Brezar | maj 2, 2018

IZDVAJAMO

U državi u kojoj je mišljenje konzumenata medijskog sadržaja o novinarima i novinarkama izuzetno nisko, a pritom dobar dio populacije smatra da je nasilje nad novinarima opravdano, te u kojoj redovno svjedočimo raznovrsnim metodama nasilja i zastrašivanja nad medijskim radnicima, ovako zapaljivo pisanje je izuzetno opasno. Tome svjedoče i komentari ispod članka. Na konstataciju jednog od čitalaca da je „ovaj što drži ček… vlasnik portala Buka“, drugi komentator odgovorio je sa „ista je to bagra. Od pamtivjeka“. Dalje propagiranje animoziteta, i to na osnovu neistina, žestok je prekršaj u ovoj profesiji, ali i pucanj u stopalo kompletnoj struci. Jer, u vremenima postistine i poststvarnosti, činjenice su nam jedini kompas. A kompas smo, očito, u dobrom dijelu struke izgubili.

KAKO JE POLITIKA UHAPSILA INSTITUCIJE?

Nihad Hebibović | maj 2, 2018

IZDVAJAMO

Nije zabilježen skoro nijedan racionalan, državnički stav, koji bi bezuslovno podržao rad institucija države u pomenutom slučaju. Iako je takvih poziva bilo tek iz druge ruke, i reda radi, u suštini dominirale su ocjene u kojima se izražava nepovjerenje u institucije sistema. Slično se ponio i ostatak polarizirane javnosti, dok su tek rijetki pojedinci, poput Sinana Alića, predsjednika Udruženja „Istina, Pravda, Pomirenje“, i novinara Avde Avdića, ukazali da političari ne mogu tek tako optuživati institucije države, ocjenjujući da se na taj način unaprijed osuđuje i sam Dudaković.

FTV I BHT1: Šta treba da se dogodi pa da ekonomija postane vijest?

Uglješa Vuković | maj 1, 2018

PLUS SEDMICE

FTV
Zerini Ćosić Vrabac i kada se ima šta prigovoriti, njeni prilozi se opet izdvajaju studioznošću i očitim razumijevanjem sadržine, što je razlikuje od tolikih drugih novinara.
BHT1
Nije bilo priloga koji se posebno izdvojio.

MINUS SEDMICE

FTV
Sarajevo Business Forum bio je prilika da se više progovori o našoj privredi i izazovima s kojima se susreće. Ali i o ekonomskim parametrima koji su odviše rijetko u Dnevniku 2. To nije bio slučaj.
BHT1
Propusti u pokrivanju Sarajevo Business Foruma, ali i pažnja koja nije poklonjena napadu u Torontu.

VUČIĆEV LAPSUS: Vojska treba da afirmiše princip antisemitizma

Tomislav Marković | maj 1, 2018

IZDVAJAMO

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić priredio je prijem povodom Dana vojske na kojem je održao i prigodan govor. U govoru je, između ostalog, rekao: “Vojni praznik se obeležava radi učvršćivanja i dalje afirmacije principa rodoljublja, antifašizma, antisemitizma, razumevanja i saradnje, uz uvažavanje kulturoloških različitosti zarad budućnosti i mira kako u zemlji, tako i u regionu.”

FAKE & SPIN: Mediji u borbi protiv Nataše Bekvalac

Vanja Stokić | apr 30, 2018

IZDVAJAMO

Slučaj nasilja u poznatoj porodici naišao je na zgražavanje javnosti, ali i objeručke prihvatanje medija, koji su uvidjeli priliku za podizanje tiraža i čitanosti. Savršena ilustracija je činjenica da je portal Blic.rs za samo dvije sedmice objavio više od 120 tekstova u vezi s ovim slučajem. Senzacionalistički i tendenciozni naslovi, kao i objavljivanje gradskih glasina proizveli su hiljade komentara čitalaca, koji su se podijelili na dvije strane – jednu koja brani Luku Lazukića, te drugu koja podržava Natašu Bekvalac.

RTRS I BNTV: Različito o sadašnjosti, podjednako loše o prošlosti

Gordana Katana | apr 30, 2018

Plus nedjelje

RTRS
Plus nedjelje
BNTV
Tema koja se bazirala na podacima da se sve veći broj građana, ekonomskih migranata, odriče državljanstva BiH. Sociolozi, sugovornici novinarke, pojašnjavaju da to ne treba da čudi jer sve je veći broj onih koji za sebe i svoje porodice ne vide perspektivu u našoj državi. Porazna je i anketa u kojoj većina govori da im je neko od članova porodice napustio BiH ili da smatraju da njihova djeca trebaju takođe da odu tamo gdje će im biti garantovana ekonomska sigurnost.

Minus nedjelje

RTRS
Izvještaj Gvozdena Šarca o reakcijama na posjetu predsjednice Savjeta Ruske Federacije Valentine Matvijenko Sarajevu, koje su uslijedile nakon njenog obraćanja u Parlamentu BiH. Zanimljivo je da Šarac navodi da su “stranke sa sjedištem u Sarajevu, preko svojih poslanika u bh. parlamentu, poručile da govor ugledne gošće iz Rusije destabilizuje situaciju u BiH, mada nisu precizirali kako”.

Reagovanja bošnjačkih političara, podsjećamo, posljedica su stavova Valentine Matvijenko o zatvaranju Ureda visokog predstavnika (OHR), ali i o potrebi reforme pravosuđa u našoj zemlji (a što jeste direktno miješanje u unutrašnja pitanja jedne suverene države). U interpretaciji Šarca su “antiruska ostrašćenost” kojoj su se “pridružili i OHR i Ambasada SAD-a u BiH”.
Sadržaj izvještaja u isto vrijeme nije neočekivan, jer jednako kao što vlast RS-a iskazuje jasnu odioznost prema državi BiH i njenim institucijama, a Srbi iz RS-a koji su dio vlasti na državnom nivou krajnje rijetko staju u odbranu države čiji su zastupnici, tako i RTRS samo slijedi istu praksu.
BNTV
Jednako kao i RTRS, i BNTV je gledaoce podrobno izvještavao o žalbenom postupku koji se vodi po prvostepenoj presudi za ratne zločine Radovanu Karadžiću. A mi postavljamo pitanje zbog čega autor izvještaja eksplicitno ne navodi za što je Karadžić osuđen, umjesto što se javnosti na uvid daju samo njegovi i stavovi odbrane koji odbaciju navode presude?

KO ĆE ZAŠTITITI RADNIKE OD FAKE SINDIKATA?

Nihad Hebibović | apr 30, 2018

IZDVAJAMO

Upravna inspekcija Ministarstva pravde BiH dala je nalaz po prijavi Ibrahima Dedića, predsjednika Udruženja Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja Kantona Sarajevo, i ustanovila da predsjednik SSS-a BiH Ismet Bajramović nikada nije upisan u nadležni registar kod Ministarstva pravde BiH kao ovlašteno lice da zastupa Savez samostalnih sindikata BiH. Dakle, SSS BiH i Ismet Bajramović kao predsjednik djeluju izvan zakona. Prema tome, imamo fake predsjednika Sindikata i fake Sindikat.

PRVI MAJ: Radnički svetac ili piknik-bahanalije

Dragan Golubović | apr 29, 2018

IZDVAJAMO

Osam godina kasnije, 30. aprila 1894. godine, osvanuo je ponedeljak, a pred upravu Željezare u Varešu stupila je delegacija zaposlenih radnika s molbom da im se dozvoli obilježavanje Prvog maja. Oslobođenje nas u prvomajskom broju iz 1959. godine podsjeća šta se sve dešavalo u tih dan ili dva. Budući da radnici nisu nikada imali sličan zahtjev prema upravi Željezare, nadležni su bili zatečeni. Putem telegrafa obratili su se Zajedničkom ministarstvu finansija u Beču, pitajući ih za savjet. Isti dan je stigao pozitivan odgovor u kojem je stajalo da se manifestacija proslave Prvog maja može održati. Odluka je sutradan, 1. maja, saopštena radnicima. U članku iz Oslobođenja možemo pročitati da se manifestacija održala, da su radnici tom prilikom zatražili veće nadnice i da su organizatori i inicijatori bili Karl Bauer, Karl Janke i Rudolf Strum.

DUH DOBRICE ĆOSIĆA U PRAVILNIKU ZA EKSKURZIJE

Tomislav Marković | apr 28, 2018

IZDVAJAMO

Da su u korenu novog Pravilnika ksenofobija i težnja ka samoizolaciji, svedoče i reči člana radne grupe za izmene Pravilnika o ekskurzijama direktora OŠ “Kralj Petar I” iz Beograda Mladena Stevanovića. On kaže da je “cilj izmena zapravo bio vraćanje prvobitnog smisla ekskurzijama, jer su one obrazovno-vaspitna putovanja, a ne šoping ture”. Poruka je jasna: u tom inostranstvu, pogotovo u evropskim zemljama, nema nikakvih kulturno-istorijskih znamenitosti koje vredi videti, to su zemlje pretvorene u džinovske šoping-molove koji promovišu isključivo konzumerizam. Za razliku od merkantilnog Zapada, Srbija je oaza duhovnosti, prepuna sadržaja koji obogaćuju mladi um i oplemenjuju dečju dušu.

DOSSIER: Hrabre žene Kruščice i njihova borba

Mersiha Drinjaković | apr 28, 2018

IZDVAJAMO

Nova akcija je na pomolu: krajem aprila Centar za životnu sredinu uputio je međunarodni poziv za žene da dođu u Bosnu i Hercegovinu kako bi podržale žene Kruščice, koje protestuju 24 sata dnevno već više od 200 dana. Ovaj solidarni čin omogućit će im da prisustvuju svjetskoj premijeri filma Plavo srce, dokumentarca koji njihovu priču donosi svjetskoj publici. Film je dio kampanje “Sačuvajmo plavo srce Evrope”, čiji je cilj zaštita balkanske regije od više od 3.000 predloženih hidroenergetskih projekata, te teži podizanju međunarodne svijesti o potencijalnoj ekološkoj katastrofi.

FAKE & SPIN: Željko Mitrović i ponuda koja se (ne) odbija

Uglješa Vuković | apr 28, 2018

IZDVAJAMO

Svakodnevna fiksacija srpskim medijskim magnatom otkriva već znano: fascinaciju moćnima i moći koju oni reprezentuju (vrišteći naslovi u tabloidima), ali i strah režimskih medija koji su ustuknuli pred mogućnošću da roze TV nebo nad Srbijom promijeni boju. Televizija Pink se za kratko vrijeme profilisala u udarnu pesnicu vladajućeg režima u Srbiji i preko noći je postala informativno-zabavni medij u kojem je sve moguće. Prekinuti vanredno program kako bi Vučić u Minut2 dao izjavu, ili izmijeniti šemu da bi Vučić mogao maratonski gostovati do sitnih sati. Nepredvidivi karakter Mitrovićeve informative sastoji se u zapanjujućoj pripravnosti da se u bilo kom trenutku reaguje i odasla poruka režima. Po mogućstvu brutalno, kratko i sočno.

ŠTA ĆEMO S DRŽAVOM AKO JE RASPARČAMO?

Ernad Osmić | apr 27, 2018

IZDVAJAMO

RTRS i ATV su nam u prethodnoj sedmici predstavili stavove stranaca koji namjeravaju krojiti politike u BiH, te im pružili medijski prostor i platformu kako bi upravo to činili. Nedostajao je kritički stav prema tom stranom uplitanju, a čini se i da ove dvije televizije djeluju više kao propagandne aparature Moskve i Beograda, barem po onome što smo mogli vidjeti prethodne sedmice. FTV se okrenula domaćoj političkoj sceni i uspješno predstavila jednu drugu vrstu parčanja BiH i to na relaciji državni i lični interesi. Nisu, međutim, uspjeli formirati kritički stav o tome, nego je sve ostalo na nivou polemisanja o tome ko zaslužuje koliki dio političkog kolača u BiH. N1 je sa svojim gostom Muhamedom Filipovićem prokomentirao sadašnje stanje društva i ukazao na to da je BiH uvijek bila poligon Istoka i Zapada.

SJEVERNOATLANTSKI I SIBIRSKI VJETROVI: BIH IZMEĐU NATO SAVEZA I RUSIJE

Haris Imamović | apr 27, 2018

IZDVAJAMO

Ako ropska lojalnost, kako smo ranije rekli, nije dobra u slučaju odnosa prema Ankari ili Rusiji, onda nije ni u odnosu prema EU. Kod određenih političkih krugova i dijela javnosti postoji sklonost da se prema Bruxellesu odnose submisivno. Žargon “nametnutih obaveza” implicira jednu viziju Evropske unije kao autoritarne strukture, a čitav proces integracije kao jednosmjerno ispunjavanje “preuzetih obaveza”, a ne kao proces partnerske saradnje, utemeljen na međusobnom uvažavanju i dvosmjernoj komunikaciji. Kada bi EU bila autoritarna struktura, kakvom je zamišlja mazohistički diskurs, onda bi se postavilo pitanje vrijednosti članstva u njoj, a srećom ni građani BiH ni Bruxelles nemaju naročito mnogo poštovanja prema očitovanjima te submisivne politike, koja ne osjeća slobodu, već može funkcionisati samo kroz potčinjavanje tuđoj volji.

NA DNEVNOM REDU REDUCIRANJE DOMA NARODA

Nihad Hebibović | apr 27, 2018

IZDVAJAMO

Naime, nakon zadnjeg sastanka predstavnika međunarodne zajednice i predstavnika SDA, SBB-a, SDP-a i DF-a, na kojem je predstavljen prijedlog reduciranja Doma naroda, koji je naišao na temeljno razumijevanje kod predstavnika međunarodne zajednice, a naročito kod Sjedinjenih Američkih Država, iz HDZ-a su se oštro usprotivili takvoj vrsti prijedloga, poručivši da o tome ne može biti govora.

TEKST JE SMEĆE, ALI „DOPRINOSI DEBATI OD JAVNOG ZNAČAJA“

Mehmed Halilović | apr 26, 2018

IZDVAJAMO

Šta je Ustavni sud BiH zaključio u povodu apelacije Štefice Galić? Isto kao i redovni sudovi. Dakle, da „sporni tekstovi predstavljaju doprinos debati od javnog interesa“, da je „apelanticin muž javno poznata ličnost“ i da su „granice prihvatljive kritike šire u odnosu na javna nego u odnosu na privatna lica“, te da se sporni tekstovi nisu odnosili na njegov privatni život već isključivo na njegovu ulogu u historijski važnim događajima za zajednicu u kojoj je živio i radio“… Sud je zaključio i da je bilo „razumno očekivati da će film biti podvrgnut kritičkom sudu javnosti“. I, konačno, „u konkretnom slučaju sudovi su u osporenim odlukama zauzeli stav da su navedene sporne izjave vrijednosni sudovi čija se istinitost ne dokazuje, a Ustavni sud takav zaključak prihvata kao pravilan“.