IZDVAJAMO
Dnevnici naših javnih televizija nemaju praksu iscrpljivati političke teme razvlačenjem političara, ispitivanjem glasina, bilježenjem kuloarskih priča, kreiranjem top-teme po sopstvenoj inicijativi, ili hvatanjem (polu)istina sa skupštinskih hodnika. Umjesto toga, urednici se zadovoljavaju tlapnjom o nepoštenoj kasti političara koja se zakači tek pokojom populističkom opaskom.
Read MoreIZDVAJAMO
Radio-televizija Republike Srpske nastavlja po starom ne obazirući se na apele, saopštenja, drugarske kritike, profesionalne kodekse, etičke standarde i zdrav razum. Odavno su pogazili principe nepristrasnosti, tačnosti, pristojnosti i uljudnosti. Prvo su obmanjivali građane, sada lažu i sebe. Ovdje više ne pomažu ni saopštenja, ni kolegijalna kritika. Pomogla bi jedino lustracija, ako ikada do nje dođe.
Read More
IZDVAJAMO
U zaključku ove kratke analize medijskog praćenja Jugoslavije kao teme, a slijedeći sve navedeno, možemo zaključiti kako se ona, koliko god je vodeći političari otklanjali, kao bauk vraća ovdašnjim društvima i medijima, i to u prvom redu zbog činjenice da je u komparaciji tog iskustva i aktualne situacije jasan značajan raskorak, kojeg mnogi teško imenuju, ali mu ne mogu pobjeći.
Read More
IZDVAJAMO
Ako su mediji ogledalo društva, onda je to ovdje, nažalost, najvidljivije. Čak i ako se prenese korektna agencijska vijest o LGBTI osobi ili nekom dešavanju, urednički negativni stav, želja za što većim brojem klikova, senzacionalizam, brzina i neudubljivanje u temu najčešće izrode negativne naslove. Kako u izvještavanju o LGBTI temama prednjače štampani i online mediji, onda je kod njih najlakše pronaći i negativne primjere senzacionalističkih naslova.
Read More
IZDVAJAMO
Nakon 28 godina od zvaničnog ukidanja Štafete mladosti i Dana mladosti te 36 godina od smrti Josipa Broza Tita, otvara se pitanje naslijeđa Dana i Titove ličnosti. Sjećanje na manifestaciju je živo, ljudi o tom danu govore nostalgično. Facebook grupa Dan mladosti ima blizu 87.000 poklonika, a u novinama je još moguće pročitati članak o tome kako je štafeta prošla kroz neki grad na svom putu prema Kući cvijeća…
Read More
PLUS SEDMICE
BHT1
Prilog o životu u Željeznom Polju nakon vremenskih nepogoda iz 2014. godine. Javni servis skrenuo je pažnju na nevolje mještana koji i dalje strahuju od klizišta.
FTV
Izvještaj s Radončićevog suđenja, jer je bio sadržajan i pun detalja vrijednih pažnje.
MINUS SEDMICE
BHT1
Ako već ponuda vijesti u sedmici nije naročito interesantna, onda treba postojeći sadržaj začiniti ili izoštriti. Upravo to je nedostajalo većini priloga (naprimjer, izvještaju sa suđenja Radončiću, urednica Svjetlana Vučetić).
FTV
Sad je već postala praksa da FTV samoinicijativno proglašava sve nenacionalne političke stranke ljevičarskim, banalizujući vijesti iz rubrike Politika.
Plus nedjelje
RTRS
Ne izdvajamo nijedan izvještaj.
BNTV
Izvještaj novinara Milana Kovača o inicijativi djece poginulih boraca vojske RS-a da budu pasivni članovi komisija za zapošljavanje u javnim institucijama, koja je odbačena. Novinar je objasnio razloge inicijative, koristeći sugovornike koji su govorili o nepoštivanju zakona pri odabiru kandidata za radna mjesta u institucijama koje se finansiraju iz entitetskog ili budžeta lokalnih zajednica.
Minus nedjelje
RTRS
Da je rasprava o izmjenama Zakona o RTRS-u u Narodnoj skupštini RS-a trajala ne jedan, nego nedjelju dana, i da je opozicija u svojim kritikama rada RTRS-a pojedinačno iznosila argumente o selektivnom i neprofesionalnom izvještavanju javnog servisa, evidentno je da to uredništvo ove TV kuće ne bi zabrinulo. Uvjereni u svoj “profesionalizam i nezavisnost”, zahtjev za uvođenje prinudne uprave nad javnim RTV servisom RS-a komentarisali su podsmijehom. Prema, kako to novinari RTRS-a kažu, “takozvanom” Savezu za promjene.
BNTV
Način izvještavanja o objavi rezultata popisa stanovništva. BNTV je nepotrebno upala u zamku politikanstva oko ovog pitanja i umjesto analitičkog osvrta na značaj konačnog objavljivanja podataka popisa, svrstala se na stranu srpske političke scene.
IZDVAJAMO
Orijentalizam je, u samoj srži, projekat koji je nastao na itekako dobrom poznavanju svojih kolonijalnih subjekata i njihove istorije, kulture i društva. Zato bi se dalo argumentovati da je balkanizam problematičan na drugačiji način: na Zapadu, posebno anglofonom, o Balkanu se ne zna skoro pa ništa, pa je pogodan za razne manipulacije stvarnošću. Ilustracija za ovo može se pronaći u zaključku Hermanna Keyserlinga kako ga citira Todorova: “Da Balkan ne postoji, trebalo bi ga izmisliti.” Upravo tako: Balkan je pogodan za zapadnu imaginaciju, te je posebno interesantan, u gotovo erotskom smislu, kao milje primitivnih plemena, divljih predjela i opasnih iskustava. I Slavoj Žižek govori o ovoj temi, prvo citirajući Gillesa Deleuzea, koji kaže: “Ako se nađete u tuđem snu, u stvari ste izgubljeni.” Te 1992., dok je bjesnio rat u Bosni i Hercegovini, Žižek konstatuje da “u bivšoj Jugoslaviji, mi jesmo izgubljeni, ne zbog toga što nas naši vlastiti primitivni snovi i mitovi sprječavaju da govorimo prosvijetljenim jezikom Evrope, već zato što krvlju plaćamo danak toga što smo materijal za tuđe snove.”
Read More
IZDVAJAMO
Ako o bilo kojem terminu postoje brojne nedoumice i nesporazumi, onda se to bez daljnjeg odnosi na govor mržnje. Tome najviše doprinose političari koji nerijetko kritiku na svoj račun kvalifikuju kao govor mržnje. Kritike na račun vlasti, međutim, ni pod kojim uslovom ne mogu se svrstati u govor mržnje makar bile i žestoke, i uvredljive, pa i nepravedne… Novinari i javnost, opet, u govor mržnje, svjesno ili nesvjesno, ubrajaju i klevete i uvrede, ali i agresivni i žestoki jezik, kao što pokazuje i ovaj citirani slučaj.
Read More
PLUS SEDMICE
BHT1
Izvještavanje o protestima i mitingu vlasti u Banjaluci karakterisao je objektivan i umjeren pristup, koji je izdvajao glavne poruke s oba skupa.
FTV
Prilog Zerine Ćosić Vrabac. Pitko, inteligentno i uzbudljivo političko štivo.
MINUS SEDMICE
BHT1
U danima uoči protesta nedostajao je selektivniji i kritičkiji odnos prema svakovrsnim informacijama o bezbjednosnim prijetnjama.
FTV
Banjalučka opozicija je kreirana prema sopstvenom ubjeđenju, a ne prema ponuđenom sadržaju na dan protesta.
Plus nedjelje
RTRS
Nijedan izvještaj ne možemo izdvojiti.
BNTV
Za BNTV život nije stao zbog jednog dana i jednog događaja. Gledaoci su bili informisani i o ostalim temama od interesa za svakodnevni život. Od likvidacije Banke srpske i posljedica koje će proizvesti, do analize o tome može li se kroz postupak stečaja spasiti bijeljinska Šećerana, zarad radnika, ali i semberskih poljoprivrednika koji su prirodno na nju naslonjeni.
Minus nedjelje
RTRS
Spinovanje javnosti i najprizemnija propaganda obilježili su sve dnevnike u nedjelji iza nas. Ponovilo se sve viđeno. Selektivan pristup prezentaciji informacija, diskreditovanje opozicije i tendenciozni pokušaji da se građani odvrate od odlaska na proteste opozicije. Zato umjesto jednog priloga, sve dnevnike emitovane u ovom monitorisanom periodu svrstavamo u minus nedjelje.
BNTV
Potpuno je nejasno i neobjašnjivo zašto je podatak da je Boračka organizacija iz Istočnog Sarajeva dužna da na ime neplaćene RTV takse RTRS-u plati 68 KM, našao mjesto u centralnom Dnevniku emitovanom 12. maja. Obaveza plaćanja RTV takse leži na svim građanima, institucijama i registrovanim organizacijama u BiH, imali ili ne radio ili TV prijemnik. Kada se tome doda i podatak da Slađana Jašarević u svom izvještaju apostrofira izjavu članice tog udruženja da taksu moraju plaćati “iako većina novca od nje ide na račune BHT-a i FTV-a”, onda je to i odgovor na pitanje zašto taj izvještaj svrstavamo u ovu rubriku.
IZDVAJAMO
Drastično nizak nivo kolegijalne solidarnosti, kao i izostanak interesa javnosti za probleme novinara u BiH, koji su konstantno izloženi kako fizičkim tako i verbalnim napadima, vidljiv je i u slučaju medijskog tretiranja napada na Amera Tikvešu. On je zbog pisanja portala Saff i objavljivanja njegove fotografije izložen anonimnim prijetnjama upućenim preko njegove FB-stranice. Jedinu reakciju na medijsko nasilje uredništva Saffa možemo pronaći u tekstu “Treba li čekati prvu fizičku žrtvu pa da se zaustave mržnja i huškanje s portala SAFF?”, objavljenom na portalu Prometej.ba.
Read More
IZDVAJAMO
Kulturne rubrike na analiziranim portalima ne ukazuju na postojanje neke strategije u pisanju o kulturi i tendencije koja bi ukazala na ideološku obojenost, a nije se stekao uvid ni o namjernom izostavljanju ni favoriziranju pojedinih sadržaja. Strategije nema, jer pisanja o kulturi uglavnom ni nema, barem u autorsko-kritičarskom smislu.
Read More
PLUS SEDMICE
FTV
Izvanredan prilog Faruka Durmiševića o problemima oko usvajanja novog Zakona o igrama na sreću, jer je otvorio sumnje o lobističkim uticajima koji prate usvajanje novog zakona, koji bi oštrije oporezivao kladioničare.
BHT1
Uvrštavanje priloga o javnom saslušanju u Parlamentu FBiH, čime je utvrđivanje odgovornosti kao bitna ustanova parlamentarizma dobilo na javnom značaju i promociji.
MINUS SEDMICE
FTV
Ako se tokom cijele sedmice prati natezanje vlasti i opozicije u Republici Srpskoj oko (kontra)mitinga, onda se barem u jednom prilogu mogao pripremiti osvrt s autorskim pečatom novinara ili urednika, koji kreativnije propituje odnose na političkoj sceni manjeg entiteta.
BHT1
Urednica Blažica Krišto u nedjelju u najavi vijesti izdvaja da su sa ceremonije u Donjoj Gradini, gdje se obilježavao pomen ustaškim žrtvama, poslate političke poruke. Naravno, u tonu koji priziva na nepriličnost takvih poruka. Samo dan ranije, pri otvaranju Ferhadije, poslate su takođe političke poruke u izvedbi turskog premijera koje bi se mogle smatrati jednako neprimjerenima i nepriličnima (posebno s aspekta određenih društvenih grupa), ali to nije istaknuto na javnom servisu. Tada se govorilo isključivo o porukama mira i uzajamnog poštovanja.
Plus nedjelje
BNTV
Analiza novinarke Mirjane Minić u kojoj se bavila pitanjem koliko dijaspora doprinosi BDP-u Bosne i Hercegovine. Iznijela je niz podataka koji upozoravaju da veliki broj građana BiH živi i preživljava zahvaljujući novcu koji im šalju članovi porodice koji žive i rade u inostranstvu. Novinarka je osim toga istražila i uzroke zbog kojih građani BiH s inostranim adresama ne žele svoj kapital ovdje ulagati.
RTRS
Način na koji se novinarka Sanja Popović, toplim i pažljivo biranim riječima, oprostila od preminule bh. kantautorice Jadranke Stojaković.
Minus nedjelje
BNTV
Uz izvještaj novinarke Slađane Jašarević o slučaju “Dobrovoljačka”, izdvajamo i izvještaj Miloša Šarenca posvećen nevremenu u regionu. Govoreći o vremenskim (ne)prilikama, navodi: “U RS-u i ostalom dijelu BiH”. Ako se već BiH ne može navesti kao geografska cjelina čak ni u takvoj vrsti izvještaja, onda se s pravom moramo pitati šta je to “ostali dio BiH”? I ima li ime?
RTRS
Prilog novinarke Ljiljane Preradović kojim se RTRS po ko zna koji put obrušio na ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića. Povod: Mektićeva osuda Ravnogorskog pokreta i njihovih okupljanja u BiH. Zbog te osude, tvrdi novinarka, Mektić “nastavlja antisrpsku politiku započetu Islamskom deklaracijom Alije Izetbegovića”. Ostatak priloga odbrana je neodbranjivog − četničkog pokreta i njegove uloge u Drugom svjetskom ratu. Svaki komentar na ovo je suvišan.
Izrael blokira štake, invalidska kolica i protetičke udove, ograničava ulazak medicinskog osoblja i svakodnevno pomjera Žutu liniju, dok je od prekida vatre ubijeno gotovo 1.300 Palestinaca
