BHT1: SVE ONO ŠTO NISTE HTJELI ČUTI OD DENISA ZVIZDIĆA
7. – 13. juni 2016.
UMIJEĆE POJEDNOSTAVLJENJA: Evropski sud za ljudska prava opet je donio presudu protiv BiH kojom su potvrđeni diskriminatorni karakter Ustava i Izbornog zakona. Riječ je o odluci po apelaciji Ilijaza Pilava, koji se kao Bošnjak iz Republike Srpske nije mogao kandidovati na izborima za člana Predsjedništva. Lamija Silajdžić, koja pokazuje umijeće da pojednostavi stvar zadržavajući ozbiljnost i tačnost, priču je skoncentrisano prikazala u nekoliko minuta, bilježeći najznačajnije elemente i reakcije. Kako je potom uslijedilo gostovanje najvišeg izvršnog funkcionera, priredila je odličan ambijent svojoj kolegici za razgovor koji će uslijediti.
AKADEMSKI S PREMIJEROM: Ali Denis Zvizdić je mogao lagodno lamentirati kod Ivane Crnogorac u neubjedljivom i beznačajnom dijalogu. U kratkom intervjuu koji je dio dnevne informativne emisije očekuju se brza, svježa i aktuelna pitanja. I nije da ih nije bilo, ali jednom zasvagda bi se trebalo shvatiti da će javni medij opravdati svoju ulogu ako ne štedi političare u susretima jedan na jedan. Osim ako, primjerice, Zvizdić nije fizičar pa ga se dočekuje kao akademika, gdje s ushićenjem čekamo njegove stručne odgovore. Novinarka je glas znatiželjne, pa ako treba i predimenzionirano kritične javnosti, i dobrodošla su presijecanja, potpitanja, insistiranje na konkretizaciji odgovora… Nije dovoljno kreatora političkih zbivanja pitati o njegovoj reakciji na presudu Evropskog suda. On se mora isprovocirati na odgovor o nužnim promjenama diskriminatornog pravnog sustava. Zatim, ako Zvizdić kaže da je mehanizam koordinacije kompleksan dokument koji zahtijeva stručan pristup, i ako je to kovanica koja mjesecima zbunjuje građanstvo, onda tu treba potrošiti i svu minutažu ako treba.
KAD SVIJET OTVORI DNEVNIK: Nisu česte situacije da se vijesti iz rubrike Svijet da posvećena početna pažnja. Samira Krehić je iskoristila činjenicu da traje Evropsko prvenstvo u nogometu u Francuskoj, iz koje nam dolazi prilog o tamošnjim štrajkovima koji parališu domaćina. Kratko, informativno i aktuelno. To je sažetak pripreme vijesti iz Francuske.
IZDVOJENO:
Nastavljen je rat saopštenjima i izjavama između BHRT-a i FTV-a, ali i pored pristojnih priloga (Dejan Petrović, subota) koji naizgled zaista operišu sa činjenicama u korist državnog javnog servisa, nemoguće je ne oteti se utisku jednostranosti. Ivana Crnogorac je u četvrtak vodila razgovor s čelnicima BHRT-a povodom iznijetog stava Poslovodnog odbora Federalne televizije (uredila Svjetlana Vučetić), ali u istinskoj polemici pored njih bi sjedili i vodeći ljudi suprotstavljene strane. Ili, ako se možda oni ne odazivaju na već upućeni poziv, onda to treba napomenuti.
OCJENA: 5
FTV: PAMFLETOM PROTIV BHT1
7. – 13. juni 2016.
PITANJIMA DO ODGOVORA: Slika zadovoljnih premijera sa svih nivoa vlasti, dok sizifovski pregovaraju mehanizam koordinacije, sve sa tapšanjem predstavnika EU po ramenima, nije obišla domove širom zemlje kao besprijekorna politička idila s talasa federalnog javnog servisa. Sve je dogovoreno, samo se čeka još dogovor. U to bi moglo stati mrcvarenje javnosti o dokumentu koji treba da premosti naše ustavne nesavršenosti. Zerina Ćosić Vrabac potkačila je zvaničnost susreta i aktere na veoma jednostavan način: postavljanjem suvislih i direktnih pitanja. I to bez trunka ironije i suvišne stilizacije. Koja su to (preostala) sporna pitanja? Najposlije, šta se uopšte dogovara?
BURLESKA KOJU NIKO NE GLEDA: Praksa čitanja saopštenja u kojem se jedna strana vatreno brani od druge strane, ili je još vatrenije napada, pamfletska je rabota koja iscrpljuje gledaoce. Proglas Poslovodnog odbora o sukobu s BHT-om pročitan je u dijelovima u izdvojenom prilogu (četvrtak, urednica Edina Šečerović), a nastavak ekranizovanog sukoba između javnih servisa poprima razmjere burleske u kojoj svako igra svoju tačku. Strogo odvojeno, jer geslo je da se na javnim servisima ne susreću drugomišljenici.
IZDVOJENO:
Urednica Edina Šečerović odlučila je u eter pustiti reakcije vodećih političkih stranaka na novu presudu Evropskog suda protiv BiH kojom se potvrđuje diskriminatorni karakter Ustava. To se čini kao odlična ideja jer se radi o političkom pitanju koje će upravo rješavati oglašene stranke.
OCJENA: 5
KOMPARATIVNA ANALIZA:
Vijest o napadu na gay klub u Orlandu obišla je svijet, a u britanskom Guardianu mogao se pročitati izuzetno dobar i precizan osvrt publiciste Owena Jonesa na karakter i težinu počinjenog zločina, pa i na nečasnu ulogu koju su odigrali neki od vodećih svjetskih medija. New York Times, naprimjer, nije odmah izdvojio da se radilo o napadu na gay klub, dok Daily Mail nije smatrao da najveće masovno ubistvo u istoriji SAD-a zaslužuje naslovnicu. Jones je govorio ponajviše o tome da se ne smije previdjeti da se ne radi samo o terorističkom, već i o homofobnom napadu, što je potrebno s jednakom pažnjom izdvojiti. Naši javni servisi su se u pripremi vijesti u ponedjeljak isključivo bavili spekulacijama o kakvoj je vrsti terorizma riječ (povezanost s Islamskom državom, stepen organizovanosti), dok su plasirajući dostupne informacije prećutali one koje ukazuju da je napadač bio ubijeđeni homofob (o čemu je od početka brujio BBC), koji je počinio zločin iz mržnje po osnovu seksualne pripadnosti žrtava. BHT i FTV (urednice Svjetlana Vučetić i Amra Zaklan) jesu spomenuli da je napadnut gay klub, ali kada su se upuštali u kvalifikacije kojima su potvrdili da je posrijedi terorizam (kao organizovan čin ili akt slobodnjaka), napravili su propust, ne spominjući ono što je glavno odličje tragedije – homofobija. Nažalost, fenomen tako dobro poznat našem društvu, čime je učinjeni propust još veći.
