RTRS I BNTV: CRNI DAN ZA BIJELE TRAKE

Plus nedjelje

RTRS
Zanimljiva priča o početku uzgoja junadi na principu “krava – tele”, kojim se planira oživjeti stočarstvo na romanijskoj regiji. Riječ je o uzgoju, na otvorenom prostoru, stoke koja već ima kupce na inostranim tržištima (Dnevnik 2, četvrti juni).
BNTV
Izvještaji emitovani u Dnevniku trećeg juna, kojima je napravljena dobra poveznica između zahtjeva MMF-a prema vladama entiteta o kresanju javne potrošnje (na što su se sami obavezali) i istovremenog bahaćenja novcima poreskih obveznika RS-a. Koji i dalje finansiraju plate direktorica IRB-a i Agencije za bankarstvo RS, protiv kojih se vodi istraga pred Tužilaštvom BiH za zloupotrebu položaja. I koje su formalno suspendovane s posla. No iste koriste četrdesetodnevne godišnje odmore, ne zna se iz koje godine. I mjesečno inkasiraju iznose veće od pet hiljada maraka. Pojedinačno.

Minus nedjelje

RTRS
RTRS, jednako kao i vlast Republike Srpske, postaje prvoklasni maher opsjena. Prva koju izdvajamo je vijest iz Dnevnika 2 drugog juna, urednice Nade Arlov. Još jedno kreditno zaduženje Vlade RS, teško 60 miliona KM i po vrtoglavoj kamatnoj stopi od skoro pet posto, proglašeno je “uspješnim poslom, koji je ušutkao sve one koji su tvrdili da nova aukcija obveznica neće uspjeti”.
Druga je izjava predsjednika RS-a Milorada Dodika koji je ustvrdio da je “ekonomija RS-a u vrijeme svjetske recesije bila najuspješnija”. Svako razuman itekako bi nastojao propitivati takvo što. Ali mi govorimo o RTRS-u.
BNTV
(Ne)izvještaj o obilježavanju Dana bijelih traka u Prijedoru.

RTRS I BNTV: CRNI DAN ZA BIJELE TRAKE

RTRS: Prvoklasni majstori opsjena

30. maj – 5. juni 2016.

ISKRIVLJENE VRIJEDNOSTI: Koliko je sistem vrijednosti u javnom prostoru Republike Srpske iskrivljen, svjedočili smo i kroz Dnevnik 2 RTRS-a. Kako drugačije objasniti činjenicu da se centralna informativna emisija javnog servisa otvara izvještajem o garancijama za puštanje na privremenu slobodu prvostepeno osuđenog ratnog zločinca, uz ostalo i za genocid, Radovana Karadžića (prvi juni, urednica Valentina Knežević).

Karadžić je važan. Ubijena bošnjačka i hrvatska djeca Prijedora, njih 102, nisu. Ona pripadaju “onim drugim”. Otuda ni Dan bijelih traka, koji obilježavaju ne samo prijedorski Bošnjaci i Hrvati nego i, istina mali, ali ipak postojeći dio njihovih sugrađana Srba, kao i brojni građanski aktivisti iz BiH i regiona, za RTRS nije vijest. Tek “nešto” spomenuto u jednoj rečenici, bez odgovora zašto.

ZABRANITI ULAZAK: Dolazak bivše glasnogovornice Haškog tribunala Florence Hartmann u Prijedor spomenut je u okviru ove, manje od vijesti, koju je pročitao prezenter. No iako gledaoci nisu informisani šta je Hartmann kazala u Prijedoru, u Dnevniku 2 prvog juna mogli su čuti sadržaj saopštenja za javnost Udruženja porodica poginulih boraca i civila RS. Koji zahtijevaju da joj bude “zabranjen ulazak u BiH jer je izjavila da je tokom  rata u RS-u provođen fašizam”.

No zato su gledaoci u Dnevniku četvrtog juna podrobno informisani o “podmuklom ubistvu iz zasjede” kolone vojnika RS-a. Za koje niko nije odgovarao. A u ratu, nažalost, vojnici ginu, zar ne?

Izdvojeno

Opozicija, koja se na javnom servisu ili ignoriše ili satanizuje, konačno je dobila prostor u dnevnicima RTRS-a. No nije došlo do promjene uređivačke politike, nego su opozicioni lideri naprosto dobro došli kako bi se podcrtalo svesrpsko jedinstvo. Naravno, zbog  neprihvatanja odluke o objavi popisa stanovništva u BiH.

Ocjena: 1

BNTV: KO JE REKAO – RTRS?

30. maj – 5. juni 2016.

VAŽAN JE DŽELAT, NE UBIJENI: U danu kada su Prijedorčani obilježavali Dan bijelih traka, kada se podsjećalo na 102 ubijene bošnjačke i hrvatske djece u tom gradu, ali i na sve ubijene u ratu u BiH, krajnji je cinizam Dnevnik otvoriti viješću da je Tribunal u Haagu odbio da ratnog zločinca Radovana Karadžića pusti na privremenu slobodu do početka suđenja u drugom stepenu.

Uredništvo BNTV-a procijenilo je da Dan bijelih traka nije događaj vrijedan da na njega pošalju svoju novinarsku ekipu. Tako je tek pred kraj drugog dijela Dnevnika, uz snimke za koje je bilo nemoguće utvrditi da li su ovogodišnji, prezenter kazao da je u Prijedoru obilježen Dan bijelih traka. Zašto, izostalo je. Ali je podcrtano da vlasti u Prijedoru ne podržavaju taj događaj. Prešućeno je da te iste vlasti već godinama ne dozvoljavaju podizanje spomenika ubijenoj djeci u tom gradu.

SENZACIONALISTIČKI MANIR: A potom je, u potpuno senzacionalističkom maniru, saopšteno da je  konobar u jednom prijedorskom lokalu odbio da posluži piće Florence Hartmann. Jer je nosila bijelu traku oko ruke. Sljedećeg dana, prvog juna – čitanje saopštenja vlasnika ugostiteljskog objekta. Prezenter sada kaže povodom “navodnog odbijanja konobara da posluži Hartmannovu”. Vlasnik ugostiteljskog objekta piše da “ne želi da se bavi politikom”. A potom slijedi potanko političko elaboriranje na temu “lika i djela” Hartmannove. Svaki komentar  navedenog priloga bio bi suvišan.

MAGIČNA RIJEČ: Objavljivanje rezultata popisa stanovništva postalo je magična riječ za medije u RS-u. Nije joj odolio ni BNTV. Gledali smo sveopštu mobilizaciju oko zaštite srpskih nacionalnih interesa. Protiv, kako je to gledaocima saopštila novinarka Tijana Simović, “skandalozne odluke da se 200 hiljada građana proglasi stalnim stanovnicima”.

BLIŽE SE IZBORI: Ključna razlika u odnosu na RTRS-a bila je BNTV-ovo insistiranje na temama koje se tiču svakodnevnog života građana. No, kako se politički odnosi u RS-u usložnjavaju, a opozicija, jednako kao i vlast, zbog oktobarskih lokalnih izbora želi da se dokaže kao zaštitnik nacionalnih interesa, to se u posljednjih mjesec dana odrazilo i na uređivački koncept Dnevnika ove RTV kuće.

Prvi otklon od toga zabilježili smo tek u Dnevniku trećeg juna, koji se fokusirao na goruće ekonomske teme.

Ocjena 3

Komparativna analiza

Ponovo smo svjedočili da jedina razlika između centralnih dnevnika RTRS-a i BNTV-a postoji samo u favorizovanju vlasti, odnosno opozicije u Republici Srpskoj. Kada su u pitanju srpski nacionalni interesi, na način na koji ih tumače i vlast i opozicija, konsenzus je neupitan. I svejedno je, ponovo konstatujemo, koji dnevnik će građani gledati. Ove nedjelje najbolje je to potvrdilo “izvještavanje” o Danu bijelih traka u Prijedoru. Sažeto u tek nekoliko rečenica. Bez objašnjenja zašto se obilježava. Iz takvog pristupa jedino se mogla iščitati sramotna poruka obje medijske kuće da preko tri hiljade ubijenih prijedorskih Bošnjaka i Hrvata, među kojima je i 102 djece, nisu vrijedni spomena.

About The Author