RTRS I BNTV: Migranti su HIV pozitivni, zaraženi hepatitisom C i TBC-om

Nema suštinske razlike između BNTV-a i RTRS-a kada izvještavaju o migrantima. Oni su predstavljeni kao prijetnja po opstanak Srba u Federaciji BiH, a dodatno su nepoželjni jer je RTRS zaključio da imaju sve ove silne bolesti

RTRS I BNTV: Migranti su HIV pozitivni, zaraženi hepatitisom C i TBC-om
Foto: Ilustracija/Analiziraj.ba

RTRS: Takozvani ANP i takozvani bosanski jezik

  1. – 27. oktobar 2019.

DODIK BEZ PRAVA NA ODBRANU: Zaštita lika i djela Milorada Dodika, lidera SNSD-a i člana Predsjedništva BiH, i dalje je primarna misija uredništva Dnevnika 2. Kad je riječ o nedjelji iza nas, ovu tezu ćemo ilustrirati izvještajem Gvozdena Šarca (Dnevnik 2, 24. oktobar), odnosno reakcijama na saslušanje Matthewa Palmera, specijalnog predstavnika SAD-a za Zapadni Balkan, pred američkim Senatom. U dvije šture rečenice, predstavljeno je Palmerovo svjedočenje o ulozi i političkom djelovanju Dodika u BiH. Ostatak izvještaja odnosio se na ine reakcije koje su Palmerovo mišljenje negirale. Na samom početku izvještaja, Šarac krajnje patetično saopštava da je „Milorad Dodik bez prava na odbranu optužen pred Senatom i to samo dan nakon što se Palmer sastao s Denisom Zvizdićem“, ne navodeći niti Zvizdićevu funkciju niti gdje se Palmer s njim sastao. A potom slijedi Dodik koji, očekivano, tvrdi da „Palmerovo svjedočenje nije istinito“. Nakon Dodika, tu su i njegovi koalicioni partneri Petar Đokić (Socijalistička partija) i Nenad Stevandić (Ujedinjena Srpska). Vrhunac izvještaja je izjava Obrada Kesića, šefa predstavništva RS-a u SAD-u, koji po ko zna koji put zavarava javnost pravdajući jalovost svoje pozicije i trošenje novca građana RS-a tvrdnjama kako su Palmerovi stavovi suprotni zvaničnoj politici predsjednika SAD-a?! Kako objašnjenja nema?! Stoga podsjećamo da ne samo Kesić nego i Dodik nastavljaju da javnost obmanjuju tvrdnjama kako su svi zvaničnici SAD-a koji na bilo koji način imaju veze s BiH u sukobu sa oficijelnom politikom svog predsjednika.

SJEĆANJA NA HOLBROOKEA: Da je RTRS ozbiljna, nepristrasna, profesionalna medijska kuća, što se i očekuje od javnog RTV servisa, bilo bi za očekivati da se pozabave ulogom i radom Obrada Kesića. I otvore pitanje šta je,  osim što troši novac poreskih obveznika, uradio za RS. Umjesto toga, Šarac svoj izvještaj zaključuje tvrdnjom, za koju bi takođe bilo zanimljivo znati iz kojeg izvora potiče, da je zbog „dijeljenja packi na Balkanu, posebno u Beogradu i Banjaluci, Palmer ponio medijsku titulu Richard Holbrooke 21. vijeka“.

JEZIK I DISKRIMINACIJA: Licemjerje i bahatost političara, iako držimo neprihvatljivim, još bismo i mogli razumjeti ima li se u vidu činjenica da živimo u BiH. Istom praksom rukovode se i novinari Dnevnika 2, koji prihvataju zdravo za gotovo i javnosti prezentiraju sve što od političara iz vrha vlasti Republike Srpske dolazi. Poput izjave predsjednice ovog bh. entiteta Željke Cvijanović, koja je, komentirajući predstavljanje Rječnika bosanskog jezika u Banjaluci, ustvrdila da u „RS-u niko nije diskriminisan po pitanju jezika“. Ako već Cvijanović u najmanju ruku ignorira činjenicu da je učenicima bošnjačke nacionalnosti onemogućeno da uče bosanski jezik i da se on u RS-u ne priznaje te naziva ili bošnjačkim ili jezikom kojim govore Bošnjaci, javni RTV servis bio bi dužan propitati tvrdnju o ravnopravnosti svih naroda  u pogledu upotrebe maternjeg jezika (Dnevnik 2, 22. oktobar).

Ocjena: 1

BNTV: Opozicija u prvom planu

  1. – 27. oktobar 2019.

NERELEVANTNI CRNADAK: Niz prosječnih Dnevnika 2, u kojima bilježimo  i izvještaje koji su potpuno promašili temu, te previše pojavljivanja, izjava i komentara uskog kruga opozicionih političara obilježili su sadržajno nedjelju iza nas.

Zašto je obraćanje ministra spoljnih poslova BiH Igora Crnadka (PDO) novinarima u Banjaluci  bila vijest kojom je otvoren Dnevnik 25. oktobra, jasno je jedino uredništvu. Naime, Crnadak u svojim izjavama nije ponudio ništa novo govoreći o aktuelnoj političkoj situaciji  u BiH. A njegova izjava o smjeni počasnog konzula BiH u Izraelu, za kojom je posegnuo Milorad Dodik, kao član Predsjedništva BiH, događaj je star nekoliko mjeseci. To što mu je istu funkciju sada ponudio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, ima li se u vidu ukupna slika odnosa BiH i Izraela, za našu zemlju je bez bitnog značaja.

O SOCIJALNOJ ZAŠTITI I NEPRIMJERENIM RASPRAVAMA: Kao u cijelosti promašenu  temu, navodimo izvještaj iz  Dnevnika 2 emitovan 23. oktobra sa sjednice Narodne skupštine RS, na kojoj je bio razmatran Nacrt zakona o socijalnoj zaštiti RS. Gledatelji nisu čak ni u najkraćoj formi upoznati s time šta se Zakonom mijenja. Umjesto toga, na uvid im je ponuđena rasprava, odnosno neprimjereno vrijeđanje opozicione poslanice Jelene Trivić od poslanika SNSD-a Ilije Tamindžije, koji je insinuirao  emotivnu vezu između Jelene Trivić i njenog partijskog kolege Draška Stanivukovića. Ovo je preozbiljna tema da bi na ovaj način bila tek površno obrađena.

ŠAROVIĆ PREOPŠIRNO: Kako pomaka u vezi postizanja dogovora oko formiranja Vijeća ministara BiH  između lidera SDA, HDZ-a BiH i SNSD-a nema, to se i konstantno recikliraju izjave na tu temu. Izdvajamo predug komentar predsjednika SDS-a Mirka Šarovića, jer je odgovornost za blokadu Parlamenta BiH adresirao samo na tri najveće stranke u BiH.

NOVE CIJENE AUTOPUTEVA: Svaki put kada se novinari Dnevnika 2 bave ekonomsko-socijalnim temama, bilježimo kvalitetne izvještaje. Kao primjer iz ove nedjelje navodimo temu koja se bavila uredbom Vlade RS o podizanju cijena cestarina na dva autoputa u RS-u. Gledatelji su informirani o tome koliko će ih koštati vožnja kojom dionicom, a predočeni su i komentari ekonomista i opozicionih političara, anketa među građanima te komparativni podaci o cijenama putarina u nekim od država regiona i Evrope.

Ocjena: 5

Komparativna analiza

I ranije smo ukazivali da postoje pitanja oko kojih nema bitnih razlika u načinu na koji o njima izvještavaju novinari  Dnevnika 2 RTRS-a i BNTV-a. Migrantska kriza jedan je od primjera. U emitovanim izvještajima Dnevnika 2 obje medijske kuće, migranti su predstavljeni samo kao „prijetnja po opstanak“ Srba u Federaciji BiH bude li u opštinama, poput Bosanskog Petrovca, izgrađen centar za njihov smještaj.  Pritom, migranti nemaju ni ime ni lice, o neljudskim uvjetima u kojima borave na području Unsko-sanskog kantona se ne govori, a empatija prema tim ljudima je nepoznanica u izvještajima.

About The Author

Plus sedmice

RTRS
Nijedan izvještaj.
BNTV
Još jedno, 579. po redu okupljanje građana Banjaluke koji traže istinu o smrti Davida Dragičevića bilo je povod za analizu zašto građani BiH masovno ne izlaze na proteste i tako iskazuju svoje nezadovoljstvo (25. oktobar). Bojana Vinčić odgovor je potražila od sociologa, političkih analitičara i novinara, koji obrazlažu zašto socijalni i građanski bunt, kao vidovi borbe za promjene, još nisu zaživjeli na ovom prostoru.

Minus sedmice

RTRS
Iz nedjelje u nedjelju upozoravamo na krajnje neprofesionalno i ksenofobično izvještavanje o migrantima u BiH. I ovog puta bilježimo niz izvještaja emitovanih u Dnevnicima 2 u kojima su migranti predstavljeni kao posebna vrsta pošasti od koje se RS i Srbi u BiH moraju po svaku cijenu odbraniti. Povod je mogućnost izmještanja migranata s Vučjaka i ostalih centara s područja Bihaća i Velike Kladuše u novi prihvatni centar u Medenom Polju. Fokus svih izvještaja bilo je ponavljanje tvrdnji kako bi „dolazak migranata rezultirao egzodusom Srba s tog područja, promjenom nacionalne strukture stanovništva i ugrozio provedbu Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma“, bez jasnih obrazloženja. Ali svakako najdrastičniji primjer netrpeljivosti prema tim ljudima, koji su samo silom prilika zaglavljeni u BiH, izdvajamo iz Dnevnika 2 emitovanog 21. oktobra. U njemu se posebno podvlači da su migranti „HIV pozitivni, zaraženi hepatitisom C i TBC-om“, pa kao takvi, zaključuje se u izvještaju Ljiljane Preradović, dodatno nepoželjni da borave uz srpsko stanovništvo na području Bosanskog Petrovca.
BNTV
Na koji bi način otvaranje centra za smještaj migranata u Medenom Polju (opština Bosanski Petrovac) moglo ugroziti građane srpske nacionalnosti koji tamo žive? Kako bi i zašto migranti mogli biti uzrok egzodusa Srba s tog područja? Kako bi centar za migrante mogao ugroziti implementaciju Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma, tačnije, onemogućiti povratak Srba na te prostore 24 godine od okončanja rata? Ni na jedno od navedenih pitanja gledatelji nisu dobili odgovore iako su iznijete tvrdnje koje upućuju na ovo.
Izdvojeno
Već smo u više navrata u našim monitorinzima navodili da sve što nije u interesu ili po volji aktuelne vlasti bh. entiteta Republika Srpska naziva se takozvanim. U protekloj nedjelji takozvani su ANP (Godišnji nacionalni program koji države predstavljaju NATO savezu) te bosanski jezik, čiji je rječnik predstavljen u Banjaluci.