Kategorija: Analize

POSTOJE LI ZAJEDNIČKE VRIJEDNOSTI U PROGRAMU JAVNIH TELEVIZIJA?

Uglješa Vuković | dec 4, 2016

IZDVAJAMO

Javni RTV servisi trebali bi valjda baštiniti određene zajedničke vrijednosti oko kojih nema sporenja. Vrijednosti patriotizma i brige za državu lako je vježbati na vlažnim sutorinskim snovima u čije ostvarenje niko ne vjeruje, ali čim se odmaknemo od hrvatske, srpske ili bošnjačke stvari, shvatamo da postoje samo krhotine zajedničkih vrijednosti. Jasno je da javni medij oslikava društvo kojem pripada, društvo o kojem većina nema iluzije, ali možemo li računati na profesionalnost, i još bitnije, ljudskost naših TV djelatnika? Oko ratnih zločina nema kompromisa. Tačka. Ne postoji politička ili ideološka akrobacija koja ga može opravdati ili koja zaslužuje poseban tretman, bila ona iz Zagreba, Beograda ili Sarajeva.

BNTV: NA SVOJOJ ZEMLJI, U SVOJOJ VJERI

Gordana Katana | dec 4, 2016

IZDVAJAMO

I pitanje: Postoji li, osim Republike Srpske, zajedničkih državnih institucija i ponekad Brčko Distrikta, i ostatak ove države? Koja se na kraju Dnevnika, u vremenskoj prognozi, naziva “ostali dio BiH”. Valjda pod sloganom “u svojoj vjeri, na svojoj zemlji”, o Federaciji BiH, iliti tom “ostalom dijelu BiH”, gledaoci Dnevnika BNTV-a ne mogu ništa saznati.

NAJBOLJA PODRŠKA SLOBODANU VASKOVIĆU: OBJAVLJIVANJE NJEGOVIH ISTRAŽIVANJA!

Amer Tikveša | nov 30, 2016

IZDVAJAMO

Postoje i drugi načini ušutkivanja novinara osim ubistva. Postoji mogućnost tužbe novinara i finansijskog opterećenja istog za klevetu. Pod uslovom da nije istina to što novinar piše. Ili, pod uslovom da politika ima uticaj na pravosuđe u toj mjeri da pravosuđe Vaskovića osudi za klevetu, govor mržnje, huškanje i sl. čak i ako ovaj to nije radio. Ako je jedini način ušutkivanja ubistvo, onda vlast ili nema moć da iznudi takvu presudu ili nema argumente da dobije parnicu.

ŠTA TO IMA FTV ŠTO NEMA BHT1?

Uglješa Vuković | nov 29, 2016

PLUS SEDMICE

FTV
Subotnji dnevnik Darjana Babića, uprkos primjedbama. Bogat pregled domaćih i svjetskih aktuelnosti, uz povijesni omaž Fidelu Castru.
BHT1
Nije bilo priloga ili pristupa koji su se izdvojili.

MINUS SEDMICE

FTV
Najava o poskupljenju struje (Jadranka Milošević) morala je biti ispraćena s više pažnje bilo kroz konsultovana mišljenja stručnjaka ili kroz širi prikaz kojim bi se potrošačima pokušalo objasniti da li se radi o (ne)opravdanom povećanju cijene. Uradak je ostao na razini opštepoznate informacije koju su gledatelji mogli saznati kroz bilo koji drugi medij. Od javnog servisa se očekuje više.
BHT1
Nedostajali su prošireni prilozi i relevantne tematske obrade.

RTRS I BNTV: KO JE OVDJE MEGAFON VLASTI?

Gordana Katana | nov 28, 2016

Plus nedjelje

RTRS
Nijedan izvještaj ne izdvajamo za ovu rubriku.
BNTV
Kroz primjer blogera i novinara Slobodana Vaskovića, koji je zbog otvorenih prijetnji po život napustio BiH, novinar Milan Kovač oslikao je stanje medijskih sloboda u bh. entitetu Republika Srpska.

Minus nedjelje

RTRS
Naši ratni zločinci su uvijek naši. I valja iza njih stajati bez obzira za kakva su monstruozna djela osuđeni. Poput generala Vojske RS Novaka Đukića, osuđenog pred Sudom BiH za ratni zločin na Tuzlanskoj kapiji. Od života ubijenih mladih ljudi važniji je general koji se sada baškari na slobodi u Beogradu, a umjesto da bude izručen BiH, njegov advokatski tim traži oslobađanje od kazne i podastire “dokaze” o njegovoj nevinosti. I kao kruna (ne možemo reći ništa drugo nego neviđena drskost), slijedi tvrdnja “da je Tuzlanska kapija čin višestrukog terorističkog napada”.
BNTV
Izvještaj novinara Milana Kovača o “molitvi i ručku” koji je, povodom slave Radovana Karadžića, prvostepeno osuđenog pred Haškim tribunalom za ratne zločine u BiH, uključujući i zločin genocida, organizirao srpski narodni pokret “Izbor je naš”. Riječ je o ultradesničarskoj organizaciji kojoj i inače uredništvo Dnevnika BNTV-a daje neprimjereno veliki prostor. Sadržaj priloga i sam “minus nedjelje” ipak prvenstveno adresiramo na urednika Dnevnika 21. novembra Slobodana Durmanovića, a ne na novinara.

NOVINARSKE SLOBODE U SVIJETU (2): ERDOGANOVA TURSKA, DŽEHENEM ZA NOVINARE

Aleksandar Brezar | nov 27, 2016

IZDVAJAMO

Erdogan se protivnika svog režima ne rješava samo političkim putem. Jedina tri dnevna lista koja još uvijek kritički pišu o Erdoganu – Evrenel, BirGun i Cumhuriyet – našla su se, pored političkih, i pod teškim finansijskim pritiscima, i pitanje je dana kada će se zatvoriti i nestati, te se konstantno suočavaju s odlaskom radnog kadra kojeg više nisu u stanju priuštiti. U ovom slučaju, na djelu je čista kapitalistička logika tržišta, u kojem kompanije koje bi inače zakupile reklamni prostor u ovim medijima nisu voljne rizikovati svoj odnos sa vlastima, pa tako izbjegavaju da se reklamiraju u medijima koji su na državnoj meti.

ČEMU SVE OVO?

Srđan Puhalo | nov 27, 2016

IZDVAJAMO

Novinar koji je prepoznao problem, nasekirao se zbog toga, ali shvaća da ne vrijedi da se reaguje jer se to ne isplati. Ovaj novinar je svjestan da je prepušten sam sebi i nije siguran da će dobiti podršku od kolega ako ukaže na problem. Neće dobiti podršku od novinarskih udruženja ili će ona biti samo simbolična. Neće biti zaštićen od vlasnika medija. Neće dobiti podršku javnog mnijenja, akademske zajednice ni političke elite. On će postupiti vrlo racionalno i ignorisaće ovaj problem jer ne želi na bilo koji način ugroziti svoj posao, egzistenciju ili egzistenciju svoje porodice. On shvata da se ne isplati biti Don Kihot u Bosni i Hercegovini.

NOVINARSKO REZONOVANJE I LOGIČKE GREŠKE

Borislav Vukojević | nov 26, 2016

IZDVAJAMO

Pretjerano poređenje nastaje u zaključku koji poredi dvije varijable koje je nemoguće porediti. Na primjer, kao dokaz da stanovništvo u Bosni i Hercegovini ne živi tako loše napisan je anterfile u kojem se porede podaci o broju mobilnih telefona po glavi stanovnika u BiH i Kini. Jednostavno, podaci o dvije jako različite zemlje se mogu porediti samo ako se uvaži indeks koji bi različitost broja stanovnika, budžeta i drugih indikatora poravnao po nekom principu. Kina je najmnogoljudnija zemlja na svijetu i potpuno je jasno da je u tim okolnostima mnogo teže doći do takvog oblika pokrivenosti, dok je u BiH to lakše postići. Ova greška se u medijima najčešće javlja prilikom poređenja ličnosti, kao što je poređenje Vladimira Putina s Adolfom Hitlerom.

SLUČAJ ŠTEFICE GALIĆ: KAD POLICIJA NAPADNE GRAĐANE

Aleksandar Brezar | nov 25, 2016

IZDVAJAMO

…jedini način da se sukobimo sa onim što se dešava u BiH jeste da ostale natjeramo da se suoče s realnošću u kojoj živimo – nepravdom, nacionalističkim otrovom i svim društvenim metastazama koje ovu zemlju polako ali sigurno vuku ka dnu. Štefica Galić to uporno radi, svakog dana. Šta ćemo ukoliko sve Galićke (i Vaskoviće, i mnoge druge) protjeraju, bilo izvan zemlje, bilo pod zemlju? Hoćemo li se onda pitati šta smo mogli i trebali uraditi?

EROTIKA U SOCIJALISTIČKOJ ŠTAMPI: AKO NE DIRATE TITA, SVE MOŽE!

Dragan Golubović | nov 24, 2016

IZDVAJAMO

Postoji više razloga zašto su erotika, erotski, pa i pornografski magazini pronašli svoje mjesto u socijalističkom društvu. Pored činjenice da su erotika i erotski sadržaji od najstarijih vremena sa nama – od usmenih predanja, preko grčke umjetnosti, renesansnog slikarstva, književnih tema i stripa – od formalnih razloga možemo da istaknemo dva koja su vrlo važna. Prvi je taj da se nakon Titovog istorijskog “ne” Staljinu i Sovjetskom Savezu jugoslavensko društvo postepeno otvaralo prema Zapadu i zapadnim trendovima. Seksualna revolucija koja je 60-ih zahvatila zapadni svijet imala je svoje odjeke i u Jugoslaviji. Druga bitna činjenica je da Partija nije imala ništa protiv da se magazini i novine štampaju ako mogu da žive od prodaje svojih izdanja, ako njihov sadržaj nije narušavao lik i djelo Josipa Broza Tita i nije dovodio u pitanje tekovine revolucije.

SLOBODNA BOSNA PLATILA CIJENU NEPRESUĐENIH KRIMINALNIH AFERA

Mehmed Halilović | nov 23, 2016

IZDVAJAMO

Povod za ovu tužbu bila su dva teksta u magazinu koja su objavljena tokom 2009. godine. Prvi pod naslovom “SDP potresa korupcijski skandal”. Ukratko, jedan od trojice tužitelja (Damir Hadžić) u tim je tekstovima osumnjičen za reket jednog lokalnog biznismena i navodno traženje mita, dok su druga dvojica tužitelja i funkcionera označeni kao saučesnici. Ovaj slučaj navodnog traženja mita u to je vrijeme imao veliki publicitet u domaćim medijima pod imenom “afera reket”. Tužiteljstvo BiH je vodilo istražni postupak o toj aferi više od 16 mjeseci (od 2009. do 2011.) i onda je, tiho kao i mnogo puta prije i nakon toga, 2011. godine obustavljena istraga.

FTV I BHT1: BORBA SA SADRŽAJEM I MERLINOVO “LAKO ĆEMO ZA PARE”

Uglješa Vuković | nov 22, 2016

PLUS SEDMICE

FTV
Nije bilo priloga ili pristupa koji se izdvajaju kvalitetom.
BHT1
Prilog o studentima FPN-a u Sarajevu koji nisu mogli učestvovati u konkursu Ministarstva vanjskih poslova. Razotkrivene su nevolje svršenih diplomaca u traženju posla (petak, urednik Nikola Marković). Kako je došlo i do priznanja iz Ministarstva da se radi o propustu, samo se pokazalo koliko mediji mogu doprinijeti prepoznavanju problema i afirmaciji rješenja.

MINUS SEDMICE

FTV
Dnevnicima je nedostajao relevantan i kreativno osmišljen sadržaj.
BHT1
Olako ustupljeni prostor udarnog termina skupinama čije besjede odavno nisu novosti (slučaj Krug 99).

RTRS I BNTV: TAMO DALEKO, U FEDERACIJI…

Gordana Katana | nov 21, 2016

Plus nedjelje

RTRS
Izvještaj novinara Borisa Andžića iz Kostajnice. Kroz priču o fudbalskom stadionu u tom gradu, u kojem, da bi loptu “izvadili iz auta” nogometaši moraju imati pasoš, novinar je još jednom upozorio na neriješen spor oko granice između Hrvatske i BiH.
BNTV
Analiza novinarke Mirjane Minić o razlozima zbog kojih više od 70 posto građana BiH želi živjeti i raditi van granica ove zemlje. Fokus je stavljen na gotovo nemoguću misiju pronalaska zaposlenja bez političkih veza ili mita. I sjajan primjer, potpuno suprotan tome, jedne privatne klinike koja je u oglasu za prijem novih radnika navela da “konkurs nije namješten”.

Minus nedjelje

RTRS
Bez i trunke kritičkog promišljanja gledaocima je u Dnevniku 14. novembra prenesen opširan stav predsjednika RS-a Milorada Dodika o, kako je ustvrdio, zaokretu politike SAD-a prema Balkanu nakon što je za predsjednika izabran Donald Trump. Zna pri tom Dodik da su Trumpovom pobjedom “Bošnjaci izgubili snažnu podršku Amerike”. Kako, na osnovu čega, ne pita se, kad to kaže predsjednik. U istom Dnevniku 2 otišlo se i korak dalje. Pa je prilog najavljen riječima “Trumpov savjetnik Walid Phares zalaže se za samoopredjeljenje RS-a”. Bombastično, nema šta. Tek negdje usput, novinar Marko Vejić kazat će da se poziva na Pharesov stav iz 2007. godine. Povodom čega je izrečen ili napisan, i čime se Phares tada bavio, to gledaoci saznali nisu.
BNTV
Dnevnik emitovan 16. novembra urednika Slobodana Durmanovića. Razlog su tri priloga. Prvi se odnosi na bilborde kojima NATO govori o potrebi članstva BiH u toj vojnoj alijansi. Novinarki Tijani Simović to je bio tek povod da podsjeti kako je sada najveći protivnik ulaska BiH u NATO, Milorad Dodik, nekada to podržavao. Pri tom za sagovornika bira marginalnu ličnost i ultradesničara Daneta Čankovića, najavljujući njegovu “kontrakampanju”.

Čanković se još jednom pojavio u istom Dnevniku, ovog puta u vijesti o čestitci koju je s ulica Banje Luke, iz prigodno ukrašenog kamiona, uputio Donaldu Trumpu.

I treći izvještaj je sa sjednice Skupštine Srbije, odnosno s rasprave o izmjenama Krivičnog zakona kojima bi se sankcionisalo negiranje krivičnog djela genocida. Novinarka Tanja Brajović dala je veliki prostor lideru tamošnjih radikala Vojislavu Šešelju, koji genocid počinjen u Srebrenici negira. Suprotne stavove predsjednika LDP-a Čedomira Jovanovića prepričala je tek u jednoj rečenici.

NOVINARSKE SLOBODE U SVIJETU (1): NI AMERIKA NIJE ŠTO JE NEKAD BILA

Aleksandar Brezar | nov 20, 2016

IZDVAJAMO

“Nijedna vlast ne smije biti bez cenzure; tamo gdje je štampa slobodna nijedna nikada neće ni biti.”

BABA VANGA, NOSTRADAMUS I MELANIJINE CIPELE

Nidžara Ahmetašević | nov 17, 2016

IZDVAJAMO

Malo smo saznali iz domaćih medija o protestima u SAD-u nakon što su objavljeni rezultati izbora. A pobuna je počela govoto odmah. Domaći mediji, znamo to, ne vole ljude na ulicama koji dižu svoj glas te, naučili smo 2014. godine, takve ljude uglavnom upoređuju s bagrom i huliganima, a takav način političkog djelovanja zovu nedemokratskim. Dnevni avaz, ali i brojni drugi mediji, uključujući javne servise, proteste koji ne jenjavaju u Americi danima opisuju kao “nerede” te redaju incidente koji su se desili. “Demonstranti su, kako prenosi AP, počeli da razbijaju prozore na objektima i da pale kontejnere”, prenosi Avaz uz malo informacija zbog čega se bune ljudi na ulicama američkih gradova i koju poruku šalju.