Kategorija: Analize

RTRS I BNTV: POTEMKINOVIM SELIMA PROTIV SUROVE STVARNOSTI

Gordana Katana | okt 24, 2016

Plus nedjelje

RTRS
Izvještaj novinara Anđelka Jandrića sa sjednice Narodne skupštine RS na kojoj se raspravljalo o strategiji razvoja malih i srednjih preduzeća. Osim uobičajenog prezentiranja stavova vlasti i opozicije, novinar je, kao primjer s kojim se problemima suočavaju poduzetnici, imao jednog od njih kao sugovornika.
BNTV
Izvještaj novinarke Danine Milaković o ukupnom dugu RS-a koji je prešao pet milijardi konvertibilnih maraka. Novinarka je prezentirala stavove ministra finansija RS-a i poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini RS, ali i opozicije i ekonomista. A koliko je vlast spremna da brani samu sebe sjajno je ilustrovala izjavom člana SNSD-a Radovana Viškovića, koji lakonski konstatuje: “Kada se može zaduživati najjača zemlja na svijetu, Amerika, zašto ne može RS.”

Minus nedjelje

RTRS
Dnevnik emitovan 23. oktobra urednice Nade Arlov. Zbog izvještaja Stefana Ličine, zasnovanog na tvrdnjama predsjednika RS-a Milorada Dodika da “Savez za promjene traži osnivanje obavještajne službe u Oružanim snagama BiH”. Bez ijednog podatka. Ko, kada, gdje?

Jednako neprofesionalan je i izvještaj novinarke Ljiljane Preradović o vanrednoj Skupštini SDS-a na kojoj je izabran novi predsjednik stranke. Bit će da samo uredništvo RTRS-a zna koja je uloga Milorada Dodika u tom izvještaju, snimljenom prije nego je Vukota Govedarica izabran za predsjednika SDS-a. Dakle, njegov izbor komentirati nije mogao.

Na kraju, tu je i izvještaj Branke Kusmuk. Na udaru ponovo predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso. Koja, tvrdi Kusmuk, na odlasku s te funkcije “ostavlja svoj politički testament u kojem su u toj pravosudnoj instituciji Srbi i Hrvati tek u tragovima”. Iako je Kreso obrazložila kadrovsku politiku Suda BiH, Kusmuk preko iste prelazi uz komentar da je to “sarajevski mitski neprofesionalizam”.
BNTV
Opsjednutnosti nadležnostima Republike Srpske evidentno ne odolijeva ni uredništvo Dnevnika BNTV-a. Novinar Milan Kovač, uz pozivanje na neimenovane izvore u Ministarstvu prosvjete, najavljuje kako isto prenosi nadležnosti na Bosnu i Hercegovinu. Riječ je o pismu namjere koje potpisuju Ministarstvo i Agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća, bez saglasnosti Republičkog pedagoškog zavoda i Zavoda za obrazovanje odraslih. Radi se o projektu “Prilika plus”, koji finansira Vlada Švajcarske, a provodi se na nivou BiH. Iako ministar prosvjete RS-a Dane Malešević u izjavi navodi da te tvrdnje apsolutno ne stoje i da je projekat “Prilika plus” koristan za sve subjekte koji u njemu učestvuju, BNTV ostaje ipak pri stavu da je projekat štetan za RS.

IZBORI NA CRNOGORSKI NAČIN: SKUPI OGLASI I JEFTINI SADRŽAJI

Marijana Camović | okt 24, 2016

IZDVAJAMO

I mlađi su morali da daju svoj doprinos. Ta obaveza je ovog puta pripala glumcu Moameru Kasumoviću koji od svoje 14. godine ne živi u Bijelom Polju, ali je našao za shodno da na konvenciji DPS-a u svom rodnom gradu pozove bivše sugrađane da naprave izbor koji on smatra pametnim.
Vjerovatno se iz Sarajeva jasnije vidi šta je za zemljake najbolje.

TREBA LI GRAĐANIMA PREKO USTA ZALIJEPITI BIJELE TRAKE?

Mehmed Halilović | okt 23, 2016

IZDVAJAMO

Da, zaista, kakvi smo mi to građani? Policija nas uvjerava da nam je sigurnost dobra, osim izuzetaka i “drastičnih slučajeva”. Ali, uvijek se neki građani nešto bune, protestuju, traže ostavke, remete rad vlasti…
Ćosiću smetaju građani koji imaju “subjektivni doživljaj nakon drastičnih događaja”, a Konakoviću “stalni protestanti, neki likovi koji su od plenuma, i prije i poslije, na svim protestima” i koji “zbunjuju javnost”.

NARODNA MUZIKA (1): ŠTA SU NAMA NADA I SILVANA?

Mersiha Drinjaković | okt 23, 2016

IZDVAJAMO

Zvanično, narodna muzika BiH mješavina je raznih balkanskih uticaja, u kojoj se susreću najrazličitiji motivi i žanrovi. Značajan uticaj na bosanskohercegovačku narodnu muzičku tradiciju je imala orijentalna, islamska civilizacija, i to kroz osmanlijski period. Tragovi su jasno vidljivi i danas, kroz razne oblike izražavanja narodne muzike. A muzika je značila ljubav.

KORUPCIJA U OBRAZOVANJU: BEZ ADEKVATNOG MEDIJSKOG TRETMANA

Amer Tikveša | okt 20, 2016

IZDVAJAMO

Glas Srpske je daleko ozbiljniji u tretiranju ove teme. Međutim, ogromna je koncentracija na RS. Činjenica jest da oni svojim imenom potenciraju taj entitet, ali se to ne bi smjelo dešavati kod problema koji prevazilaze njegove granice. Osim toga, taj problem, kao i prethodna dva medija, rijetko tretiraju s obzirom na to da je on svakodnevan. Dakle, ni kod koga ne postoji kontinuitet praćenja teme, barem onog što započnu. Ipak, kad ga tretiraju, kod Glasa Srpske naglašen je autorski i istraživački pristup.

PORTALI I NAUKA: KRATKO, ŠTURO, ČESTO NETAČNO

Jelena Kalinić | okt 19, 2016

IZDVAJAMO

Jedan od zaključaka ove mini-analize je to da domaći mediji, osim što nauci posvećuju vrlo malo prostora, vijesti iz nauke uglavnom prenose od agencija, a agencijske vijesti su strukturno šture. Također, velika mana vijesti iz nauke na portalima jeste i to što nema linkova na originalne tekstove, niti linkova na naučne radove, tj. časopise u kojima su objavljeni, te nema navođenja originalnog naslova rada niti ima imena autora rada. Na taj način vijest, čak i onima kojima bi bila zanimljiva, postaje praktično neupotrebljiva.

BHT1 I FTV: KAKO SE ODNOSITI PREMA TRAGEDIJI?

Uglješa Vuković | okt 18, 2016

PLUS SEDMICE

BHT1
BHT1 nerijetko izdvaja profesionalan i odgovoran pristup vijestima iz crne hronike, kao i opredjeljenje da se pažnja posveti pitanjima od javnog značaja.
FTV
U Dnevniku 2 Edine Šečerović konačno politička rapsodija. Sve o koaliciji SBB-SDA. S odličnim, pamtljivim naslovom “Od koalicije bošnjačkog jedinstva do koalicije iz nužde”.

MINUS SEDMICE

BHT1
Zasjedanje Narodne skupštine RS zahtijevalo je nešto posvećeniju pažnju.
FTV
Brzo čitanje učinilo je praćenje vijesti u utorak neprijatnim i otežanim.

RTRS I BNTV: OPRAVDAVA LI IZBORNA POBJEDA OČAJNO EKONOMSKO STANJE?

Gordana Katana | okt 17, 2016

Plus nedjelje

RTRS
Nijedan izvještaj ne izdvajamo u ovu rubriku.
BNTV
Paralelno predstavljanje potrošnje građana u Evropskoj uniji i BiH koje ukazuje da je naša država nakon Moldavije najsiromašnija zemlja Evrope. Podatke je komentarisao ekonomski analitičar Aleksa Milojević s jasnim upozorenjem da način na koji vlasti entiteta kreiraju ekonomske politike navode na zaključak “da budućnost nije naklonjena BiH”.

Minus nedjelje

RTRS
Svi izvještaji koje je potpisala Branka Kusmuk jer koristi jezik za koji se ne može reći da je novinarski. To su izvještaji ispod svake razine elementarnih profesionalnih standarda novinarstva.
BNTV
Odluka uredništva da u Dnevniku 15. oktobra emituje dio Dnevnika Face TV-a u kojem je gost Senadu Hadžifejzoviću bio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Prilog predug za centralnu informativnu emisiju, a nije sadržavao ništa novo u odnosu na ko zna koliko puta već izrečene Dodikove stavove o pitanjima vezanim za političku scenu BiH i odnose s međunarodnim zvaničnicima. Jedino što je bilo drugačije jesu izravna pitanja koja mu je Hadžifejzović upućivao.

MEDIJI, POLITIKA I IZBORI: POLITIČARI OKOM, MEDIJI SKOKOM

Nermina Mujagić | okt 15, 2016

IZDVAJAMO

Nada u promjene nije se primarno očekivala od birača, nego upravo od medija koji imaju mogućnost da političke vijesti interpretiraju javnosti. Puko informisanje, ili bolje rečeno, ugošćavanje političara s ciljem popunjavanja predviđenih minuta sadržaja, nije nikada dovoljno ukoliko ne natjera građane da kritički razmišljaju. Javni servisi, ograničeni izbornim zakonom i pravilima emitiranja, pokazali su sklonost i privrženost političarima, postali su zagovornici poruka koje promoviraju stranke.

BHT1 I FTV: DVA LICA MESS-ove SAPUNICE

Uglješa Vuković | okt 11, 2016

PLUS SEDMICE

BHT1
BHT1 iza sebe ostavlja sedmicu u kojoj je politička rubrika djelovala oslobođenije i zanimljivije.
FTV
Političke razglednice iz Hrvatske oslikavaju svu složenost tamošnjih dešavanja. Ako već ne možemo imati uvid iz prve ruke u svjetska dešavanja, onda možemo u regionalna, koja se kod nas ionako prate s nemalom pažnjom.

MINUS SEDMICE

BHT1
Ostaje žal što aktuelizovana vijest iz kulture nije do kraja realizovana provokativnijim pitanjima i pretpostavkama jer su neke pojedinosti prešućene.
FTV
Najave koje su pratile stolačku posjetu SDA iskazi su neodmjerene naklonosti koju je bilo lako prepoznati.

RTRS I BNTV: U REPUBLICI SRPSKOJ NIŠTA NOVO!

Gordana Katana | okt 10, 2016

Plus nedjelje

RTRS
Tamara Ćuruvija, jedino svijetlo lice među novinarima i novinarkama RTRS-a, vraćena je u Informativni program. Izdvajamo prilog emitovan u Dnevniku 2 osmog oktobra o pčelarstvu u RS-u kao jednoj od rijetkih proizvodnih grana koje su svoje mjesto našle na tržištu Evropske unije. Urađen u neobičnoj formi, između izvještaja i putopisa jer je predstavljena akcija “putevi meda“, nešto je što se potpuno izdvaja u šumi neprofesionalizma i diletantizma ostalih novinarskih uradaka dnevnika RTRS-a.
BNTV
U Dnevniku osmog oktobra upozoreno je na drastičnu razliku u gubicima Elektroprivrede RS prema izvještajima tog preduzeća i nezavisne revizorske kuće Deloitte. Iako je riječ o iznosu od 100 miliona KM, za koliko je ERS pokušao umanjiti gubitak, ovu vlast to ne brine. I to je sjajno ilustrovano kroz izjavu predsjednika RS-a Milorada Dodika: “Nije gubitak najstrašnija stvar.“

Minus nedjelje

RTRS
Neprofesionalizam Branke Kusmuk jednostavno nema kraja. Kusmuk nastavlja s ustaljenom praksom vlastitih komentara i opservacija koji, ne u drugi, nego u treći plan stavljaju temu njenih “izvještaja“. Iz ove nedjelje izdvajamo “izvještaj“ o nastavku suđenja ratnom komandantu Srebrenice Naseru Oriću. Povod je bio nalaz medicinskog vještaka koji je jednog od svjedoka tužiteljstva proglasio sposobnim za svjedočenje. No, u jeziku kojim Kusmuk govori to se zove “bezobzirno skeniranje svjedoka“. Potom na red dolazi i Orićev advokatski tim koji, tvrdi Kusmuk, prijeti svjedocima. Kojima, kada i na koji način, nije saopštila gledaocima. Ali to je Branka Kusmuk.
BNTV
BNTV je prepoznatljiva po pokretanju akcija za pomoć najugroženijim kategorijama stanovništva. Posljednja u nizu je pronalaženje donatora za izgradnju kuće šestočlanoj porodici Grabović. No ono što novinarka Mirjana Mićić svjesno marginalizuje jeste činjenica da je majka četvoro djece ometena u razvoju i, na osnovu procjene Centra za socijalni rad, nesposobna da brine i o sebi i o djeci. Tako novinarka prezentira priču o ljudskoj solidarnosti, ne baveći se suštinskim pitanjem može li takva porodica uopšte normalno funkcionisati i kakvu sigurnost u takvom okruženju imaju djeca.

ZAPOŠLJAVANJA I INVESTICIJE: KO KOGA VODA PO VAŠARIMA?

Amila Kahrović-Posavljak | okt 9, 2016

IZDVAJAMO

Još vidljivija je bila u nastupu Dragana Čovića na predizbornom skupu HDZ u Kiseljaku, gdje je – obraćajući se ambasadoru Hrvatske u BiH te tražeći da to prenese Plenkoviću – istakao: “Mi ćemo predvoditi BiH na putu ka EU, na jednom putu ne samo za Hrvate već i za BiH. Predložit ćemo u BiH jedan novi projekt, da ne ponavljam sve ono što je Mladen (kandidat, op.a.) rekao za Kiseljak jer se to može primijeniti na višu razinu, u kojem ćemo pokrenuti sve ono što treba pokrenuti u ekonomiji i socijalnoj politici da bi mladi ljudi ostali ovdje, da bi se ova mladost imala gdje školovati, da bi poslije školovanja mogla graditi svoju obitelj i uposliti se.”

DŽINOVSKI KORAK UNAZAD: 100.000 NOVIH RADNIH MJESTA

Nidžara Ahmetašević | okt 8, 2016

IZDVAJAMO

Čini se da bolji život za građane BiH postoji samo u predizbornim obećanjima. No, sudeći po rezultatima izbora, građani vjeruju tim obećanjima, mada ista slušaju prije svakih izbora, a rezultat je ono što živimo. Istovremeno, mnoge zemlje EU također obećavaju posao građanima BiH i ispunjavaju ta obećanja. Brzina kojom se iseljavaju možda i dovede do toga da imamo 100.000 zaposlenih u BiH. Ostali će biti zaposleni negdje daleko.

IZBORNI MARKETING: SUPERJUNACI, SVEČANE TRAKE, ASFALT I KANALIZACIJA

Predrag Blagovčanin | okt 7, 2016

IZDVAJAMO

Urađeni monitoring ukazao je na potrebu preispitivanja načina finansiranja kantonalnih i opštinskih medijskih servisa, jer u suprotnom informativne emisije na ovim televizijama gledat će veoma mali broj stranačkih radnika, i to isključivo po direktivi partijskog rukovodstva.

RADIO I IZBORI: HRONOLOGIJA OBJEKTIVNE PROPAGANDE

Amila Kahrović-Posavljak | okt 6, 2016

IZDVAJAMO

Predsjednikova aktivnost koja je imala najistaknutije mjesto u Dnevniku Radija Republike Srpske je referendum. Slavljenje vlasti bilo je višestruko: nasipanje makadamskih puteva se svrstavalo u kapitalne projekte, obilasci firmi i popravke iz kreditnih sredstava su predstavljani kao briga vlasti za građane i – Srpsku. Uz vlast se spominjala i opozicija, doduše samo kao ideološki suplement u pitanju referenduma. Radijska briga za SNSD je išla dotle da je čak napravljen poseban prilog o uništavanju predizbornih plakata ove stranke.