Kategorija: Analize

BNTV I RTRS: Sramotno izvještavanje o 9. maju

Gordana Katana | maj 15, 2017

Plus nedjelje

BNTV
Odluka Vlade RS o prodaji Rudnika željezne rude Ljubija kompaniji Israeli Investment Group i u ovoj nedjelji bila je dominantna tema o kojoj su se vodile burne političke rasprave. U Dnevniku 11. maja, banjalučki protest radnika Arcelor Mittal Prijedor bio je uvod u tematski blok posvećen ovoj temi. Gledaocima su predočeni dijametralni stavovi parlamentarnih stranaka u RS-u, te tvrdnje predsjednika RS-a Milorada Dodika koji odbija sve navode da je riječ o spekulativnom ugovoru. Izdvajamo upravo iz Dodikove izjave sjajan kadar u kojem premijerki RS-a Željki Cvijanović sve vrijeme ne silazi s lica neprimjeren osmijeh, kojim šalje vrlo ružnu poruku o tome šta misli o svima koji se prodaji Ljubije protive.
RTRS
Nijedan izvještaj ne izdvajamo.

Minus nedjelje

BNTV
Blok Dnevnika 9. maja, posvećen obilježavanju Dana pobjede nad fašizmom. Umjesto ključne poruke da se zlo Drugog svjetskog rata nikada ne ponovi, svjedočili smo samo novim demonstracijama vojne moći, kao u vrijeme hladnog rata.
RTRS
Nemoguće je utvrditi da li je predstavnicima vlasti RS-a ili pak novinarima RTRS-a teže palo neusvajanje paketa zakona o povećanju akciza na gorivo. Osim što su izvještaji koji su se bavili ovom tematikom odisali navijačkim strastima, do tragikomedije je doveden izvještaj iz Dnevnika 8. maja, u kojem je u tančine nabrojano kakve će sve benefite građani izgubiti zato što iz vlastitih džepova neće izdvajati više novca za gorivo.

RASPAD BOŠNJAČKOG JEDINSTVA: Otkinute grane SDA

Haris Imamović | maj 14, 2017

IZDVAJAMO

SDA se nalazi pod ogromnim pritiskom i vanjskim i unutrašnjim. Nalaze se u poziciji SDP-a pred izbore 2014., gdje preuzimaju punu odgovornost kao vlast, pokušavajući javnost ubijediti u napredak (100.000 radnih mjesta, evropski put itd.), koji osjećaju samo stranački simpatizeri SDA. Značajnu ulogu će igrati i vještina u komunikaciji i stvaranju percepcije o postignutim rezultatima, te će za SDA biti važno i hoće li u komunikaciji prema javnosti prevladati elementi poput premijera Federacije Fadila Novalića, čiji mandat protiče u znaku PR katastrofe (što je pokazao i posljednji slučaj sa radnicama “Borca”), i, recimo, direktorice KCUS-a Sebije Izetbegović, koja svojim političkim angažmanom više doprinosi mobilizaciji glasača ljevice; ili će to pak biti elementi poput predsjedavajućeg Vijeća ministara Denisa Zvizdića, Safeta Softića, Šefika Džaferovića, Halida Genjca, itd. – koji odsustvo karizmatičnog javnog nastupa nadopunjavaju odsustvom kikseva. Naravno, centralna figura je Bakir Izetbegović, koji će, pri kraju osmogodišnjeg mandata u Predsjedništvu BiH, biti pod najvećim pritiskom zato što ne može biti kandidat za Predsjedništvo.

SKUPI I ZASTARJELI JAVNI SERVIS KOJI NE SLUŽI GRAĐANIMA

Nidžara Ahmetašević | maj 13, 2017

IZDVAJAMO

U jednom trenutku, javnim servisom upravljala je osoba koja čak nije govorila naš jezik, i nije poznavala okolnosti u zemlji, a sistem su gradili “stručnjaci” BBC-ja koji su, ustvari, prenosili model iz Ujedinjenog Kraljevstva u BiH, bez da su dali dovoljno truda da ga prilagode ovdašnjim okolnostima. Lokalni eksperti su minimalno konsultovani, a čak i kada jesu pitani za mišljenje, ono je rijetko uvažavano.

Tako međunarodna zajednica jednostavno nije prihvatila argumente da je sistem kakav predlažu skoro pa nemoguć u BiH. Nisu prihvatili ni upozorenja profesionalaca da uplitanje u rad medija kakav su imali nije ništa drugo nego nametanje kontrole na isti način na koji su to godinama prije rata, a onda i tokom i nakon, primjenjivali političari.

FELJTON: Kratka istorija jugoslovenskih književnih polemika (1) Rastreseni volšebnici protiv aristokrata ukusa (1917. – 1929.)

Mirnes Sokolović | maj 12, 2017

IZDVAJAMO

Radi se o tome da su mladi pjesnici mnogo jače i bolje usvojili jezik svojih suparnika. To je u polemikama presudno, znati jezik protivnika i njegovu logiku približno isto kao on, ako ne i bolje, i to su razlozi zašto i Krleža i Ujević i Vinaver i Gligorić mnogo bolje žongliraju i iscrpljuju koncepte protivnika nego suprotna strana. Druga mogućnost koja otvara efektnu polemiku jeste da stvarno postoji presudna razlika među konceptima koji se sukobljavaju, ali i da ti koncepti na kraju zaista postoje, čime će se izbjeći lične uvrede i animoziteti, sitne objede i denuncijacije, etikete kratkog daha, lokalne asocijacije, usmeni stil, sve to od čega vrve najčešći polemički stilovi danas.

MINISTAR MOŽEŠ BITI TI: Kakve su stručne kvalifikacije naših dužnosnika?

Amer Tikveša | maj 11, 2017

IZDVAJAMO

Cijele oblasti i resori ljudskog djelovanja povjereni su nekompetentnim ljudima. Činjenica, kompetencija nije jedina garancija da će neko dobro obavljati posao. Najbolji dokaz za to opet su ljudi u vlasti čije se kompetencije preklapaju s resorom djelovanja, ali ne bilježe uspjehe, naprotiv. Uz kompetencije, potrebni su i uspjesi u struci. Međutim, kompetencije bi ulijevale minimum povjerenja u to da neko strateški i profesionalno promišlja o sudbini zemlje, njenih kapaciteta i građana.

ZDRAVSTVO NAM NIJE BOLESNO, ONO JE OPASNO PO ŽIVOT

Dragan Bursać | maj 10, 2017

IZDVAJAMO

Prema zvaničnim podacima, obaveze Fonda zdravstvenog osiguranja i javnih zdravstvenih ustanova Republike Srpske veće su od milijardu maraka. Ali kad? Na dan 31. decembra 2015. godine, i iznosile su, precizno, milijardu i 87,4 miliona KM. I da se razumijemo, ovo nisu paušalni podaci. Riječ je o zvaničnim podacima entitetskog Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS-a. To je period od prije godinu i po, bezmalo. Od tada je situacija eskalirala sa goreg na lošije. Od tada, apsurdno do krajnjih granica, niti doktori niti pojedino osoblje u zdravstvenim ustanovama nemaju zdravstveno osiguranje. Liječe se “na teku”. I najlošija je finansijska situacija u Domu zdravlja u Banjaluci, koji je prijavio obaveze veće od 18 miliona KM.

BHT1 I FTV: Hod po prošlosti od Tita do Dobrovoljačke

Uglješa Vuković | maj 9, 2017

PLUS SEDMICE

BHT1
Izbori u Francuskoj praćeni su opširno i gotovo svakodnevno.
FTV
FTV se ne libi otvoriti Dnevnik crnom hronikom, tj. njeni urednici redovno prepoznaju šta je stvarno vijest dana.

MINUS SEDMICE

BHT1
Urednica Semira Krehić nije izvijestila o skupu sjećanja na civilne žrtve u Brčkom, dok je istovremeno pokriven pomen u Miljevićima, čime je poslana poruka da nisu sva sjećanja jednako bitna. Drugi veliki propust je bio neizvještavanje o požaru na tuzlanskoj pijaci (urednica Alenka Bruck).
FTV
Crna hronika se nepotrebno stilizovala u triler-horor, s namjerom da se postignu dodatni efekti.

BNTV I RTRS: Glorificiranje Karadžića

Gordana Katana | maj 8, 2017

Plus nedjelje

BNTV
Izvještaj Vladimira Kovačevića, četvrtog maja, o javnom saslušanju pred Odborom za privredu Narodne skupštine RS o prodaji Rudnika željezne rude “Ljubija” Israeli Investment Groupu (IIG). Novinar je kroz pitanja narodnih poslanika o strukturi vlasništva, porijeklu kapitala i referencama u oblasti rudarstva, upućena predstavniku IIG-a Evgeniju Zotovu, ali i kroz njegove odgovore, jasno prikazao sve nedoumice vezane za kontroverznost odluke Vlade RS o prodaji RŽR-a “Ljubija”.
RTRS
Mini reportaža novinarke Sanje Popović o nadama, željama, radosti i optimizmu koji iz sebe zrači Andrea Lisac, djevojka kojoj je transplantacija srca omogućila novi, bolji život.

Minus nedjelje

BNTV
Čini se da opsjednutosti likom i djelom bivšeg predsjednika RS-a Radovana Karadžića, koga je za ratne zločine, uključujući i zločin genocida, Haški tribunal osudio u prvom stepenu na 40 godina zatvora, nema kraja. U Dnevniku trećeg maja, intervju koji je Karadžić dao jednom beogradskom dnevnom listu našao je mjesto ne samo u najavi, nego je emitovan kao drugi izvještaj po redu. Šta još o zločinima koje su pripadnici vojske i policije bosanskih Srba počinili pod Karadžićevim vodstvom treba u vidu dokaza podastrti javnosti pa da BN prestane s njegovim veličanjem – pitanje je bez odgovora.
RTRS
Priželjkuje li uredništvo Dnevnika nastavak političke krize i novih sukoba u Makedoniji? To je pitanje koje se otvara nakon izvještaja koji su u protekloj nedjelji emitovani o preuzimanju dužnosti predsjednika Sobranja Talata Xhaferija. Šta je sporno što je u njegovom kabinetu uz makedonsku postavljena i albanska zastava? I na koncu iznevjereno očekivanje da bi makar u izvještajima koji tretiraju dešavanja van BiH moglo biti više profesionalizma. Umjesto toga, nizale su se izjave protivnika nove vladajuće koalicije VMRODPMNE-a i građana koji ne podržavaju koaliranje makedonskih i albanskih stranaka koje čine novu parlamentarnu većinu.

KOLIKO JE DNEVNOJ ŠTAMPI U RS-u BITNA BANJALUKA: Skoro kao da ne postoji

Ljupko Mišeljić | maj 5, 2017

IZDVAJAMO

Jednoj zajedničkoj temi – obnovi dodatne niskonaponske mreže u Potkozarju, i novom vodovodu u Verićima, Glas Srpske posvetio je šest puta više prostora nego Nezavisne, i četiri puta više nego Blic. U kvalitativnom smislu, Glas je u vijest uvrstio više dijelova saopštenja Gradske uprave – objavljenog i na zvaničnoj stranici Grada. Bez obzira što su vijesti dali više prostora, sa građanima Verića i Šušnjara nisu razgovarali. Tu su se sva tri dnevna lista pozvala na isti izvor – Gradsku upravu, i njeno saopštenje. Znajući da je ono proizvod odnosa s javnošću, javlja se problem vjerodostojnosti i potpunosti. Niti jedan dnevni list nije zaista provjerio jesu li izneseni podaci tačni, nego su ih uzeli kao datost.

ČETVRTI MAJ 1980: Umro je drug Tito

Dragan Golubović | maj 4, 2017

IZDVAJAMO

Godinu dana poslije, Titova Jugoslavija raspala se u krvavom sukobu naroda i narodnosti koji su se kleli u bratstvo i jedinstvo. Tu je negdje bio i kraj obilježavanjima bilo čega što je vezano za Josipa Broza Tita. Dejan Jović u ranije pomenutom tekstu napominje zanimljivu činjenicu da jubilej stotog Titovog rođendana 1992. godine niko nije obilježio, pa niti njegovi saborci i sljedbenici. Rat u Bosni i Hercegovini i druga dešavanja stavili su jubilej na čekanje, tako da je 25. godišnjicu Titove smrti s naslovnica skinula teška situacija u zemlji.

ANTIVAKCINALNI POKRET: Opasni, štetni i nepošteni

Jelena Kalinić | maj 3, 2017

IZDVAJAMO

Antiveks pokret ne govori o tome kako su morbili jedna od najinfektivnijih bolesti te da infekcija virusom morbila može imati teške komplikacije, primjerice encefalitis. Dječiji književnik Roald Dahl, autor knjige Charlie i tvornica čokolade, napisao je 1998. godine otvoreno pismo u kojem upozorava roditelje širom svijeta da morbili nisu bezopasna „dječija bolest“. U pismu opisuje kako je njegova djevojčica Olivia 1962. godine preminula od posljedica encefalitisa nakon infekcije morbilima, godinu dana prije nego je uvedena vakcina protiv morbila. Pismo je ujedno i poziv roditeljima da vakcinišu djecu.

BHT1 I FTV: Kako izrasti u uticajan medij?

Uglješa Vuković | maj 2, 2017

PLUS SEDMICE

BHT1
Bogato izdanje na 1. maj. Nedostajao je samo sadržajniji razgovor ili debata o radničkim pravima.
FTV
Vijesti iz regiona obrađene su sveobuhvatno i sadržajno.

MINUS SEDMICE

BHT1
Ostaje žal što se, recimo, u studiju nije ugostio predsjednik ili predstavnik/ca DNS-a kako bi se s njima otvoreno razgovaralo o različitim stajalištima u vezi sa prodajom rudnika.
FTV
Prvomajski Dnevnik mogao je biti obogaćen istraživanjem o stanju radničkih prava, tj. nedostajali su posvećeniji prilozi koji nisu nastali samo kao razlog da se obilježi praznik.

BNTV I RTRS: Ko je i zašto blokirao Aluminu?

Gordana Katana | maj 2, 2017

Plus nedjelje

BNTV
U izvještaju s Jahorina ekonomskog foruma, novinarka Slađana Jašarević fokus je stavila na istup predsjednika RS-a Milorada Dodika, koji je podcrtao ekonomski rast u RS-u, njen niski, kako je ustvrdio, nivo zaduženosti, te izjavu „kako u RS-u nedostaje radne snage jer mnogi ne žele da rade“.

Slobodan Durmanović, urednik Dnevnika 27. aprila, na ovo je nadovezao komentar lidera PDP-a Branislava Borenovića, koji je na Dodikov istup odgovorio brojevima /statističkim podacima koji su u potpunosti demantovali navode predsjednika RS-a.
RTRS
Izvještaj o posjeti članova Međureligijskog vijeća BiH nekim od stratišta iz minulog rata. Korektno prenesen sadržaj poruke koje su predstavnici SPC-a, Islamske zajednice BiH i Katoličke crkve uputili s Kazana, iz Križanović sela i sa Korićanskih stijena.

Minus nedjelje

BNTV
Sjednica na kojoj je Skupština Crne Gore donijela odluku o ulasku u NATO savez ostala je u potpunoj sjeni protesta prosrpske opozicije, koja se protivi pridruživanju te države alijansi. Gledaocima je predočena tek štura rečenica predsjednika parlamenta te hronika izjava i stavova opozicije.
RTRS
Branka Kusmuk je po ko zna koji put dokazala da i najbolju temu može do kraja uništiti i devalvirati svojim komentarima. Problematiziranje korištenja službenog vozila Predsjedništva BiH od strane Sebije Izetbegović, supruge bošnjačkog člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića, u kontekstu zloupotrebe javnih sredstava u privatne svrhe, svakako je za pohvalu. No onog trenutka kada Kusmuk Izetbegovića naziva „Bakirom“ ili „zaštitnikom Bakirom“, vežući taj komentar na njegovu izjavu da je automobil ustupio supruzi iz sigurnosnih razloga, te zaključujući izvještaj pitanjem „šta je slijedeće iz opusa Izetbegovića“, sve bitno što je o ovoj temi trebalo reći jednostavno se izgubilo.

DVIJE TAKTIKE LJEVICE: Ujedinjenje ili moralna pobjeda

Haris Imamović | apr 30, 2017

IZDVAJAMO

Dok polarizacija između vlasti i opozicije, između ljevice i desnice ima potencijal da kreira dramatičnost izbora i entuzijazam/izlaznost kako kod partijskih simpatizera tako i kod neopredijeljenih, dotle fragmentiranje proizvodi suprotne efekte, ne uspijevajući motivirati glasače koji nisu stranački simpatizeri. Iskustvo Saveza za promjene je korisno, jer je uz pomoć njega jasnije da zajednički nastup ne znači automatski i vlast, već je to i pitanje stranačke organizacije, postizborne discipline, vještine vođenja predizborne kampanje kao i postizbornih pregovora, što su, svakako, oblasti u kojima stranke ljevice imaju prostora za progres.

BOSNA I HERCEGOVINA U “POLITICI”: Ruski krst, Agrokor i akcize

Uglješa Vuković | apr 29, 2017

IZDVAJAMO

Politika je ugledni list konzervativne provenijencije koji uživa povjerenje, uprkos svim svojim nesavršenostima i sunovratu iz Miloševićevog doba. Njen svedeni, otmjeni i seriozni dizajn, koji je bez premca u okruženju, ne bi smio trpjeti žutilo ili, još gore, profesionalne greške i uređivačke koncepcije zasnovane na predubjeđenjima. Od takvog lista očekuje se da na susjede ne gleda samo kroz naočare državnih interesa Srbije, ili recikliranjem etničkih antagonizama, kao kada se npr. SDP maliciozno opiše kao “bošnjački SDP”. Čitaoci lista koji se čita kao dio porodične tradicije i navike zaslužuju više.