Kategorija: Analize

RTRS I BNTV: Šta će biti s novcem od klirinškog duga?

PLUS SEDMICE

RTRS
Reporterka Dragana Knežević pripremila je osmog avgusta uvid u rješenje carinskog spora između Hrvatske i zemalja regiona. Prezentovala je stavove zemalja regiona, uravnoteženo i balansirano, pozivajući se na sve javno dostupne informacije.
BNTV
Reporterka Mirjana Minić u Dnevniku 2 12. avgusta (ur. Suzana Rađen-Todorić), ustanovila je “šumu fiskalnih i parafiskalnih nameta” privrednim subjektima. Neki od tih nameta idu u budžet Šuma Srpske i Vatrogasnog saveza, a Trebinje je područje koje u tom momentu gori. Minić je postavila pitanje gdje ide novac od prikupljanja naknada objektivno, uravnoteženo i nepristrasno. Priča koju je donijela, bez obzira na pristup, bila je cjelovita i logična. Izostalo je pitanje kada će u BiH biti izrađen Registar parafiskalnih nameta, budući da Minić u prilogu tvrdi da su tu obavezu na sebe preuzeli Savjet ministara i entiteska ministarstva u Reformskoj agendi. Ipak, zbog kompleksnosti teme, na njega je trebalo odgovoriti.

MINUS SEDMICE

RTRS
Izvještaj o konkursu za direktora Instituta za nestala lica, u trajanju od četiri minute, prezentovala je novinarka Branka Kusmuk. Prilog je konstruisan tako da se čulo šta o tome govore predstavnici udruženja srpskih žrtava i logoraša. Tema je zatvorena zaključkom (parafraza) da se kroz Institut za nestala lica “mešetari srpskim žrtvama onako kako to Sarajevu odgovara” (10. august 2017., urednica Marijana Đurđević). Reporter Stefan Ličina u Sarajevu je pronašao Auschwitz. Prema njegovom izvještaju, početak snimanja serije o Aliji Izetbegoviću u Tarčinu, na mjestu logora za Srbe u proteklom ratu (Silos), “sarajevskom Auschwitzu”, govori da “političko Sarajevo ne odustaje od ideje unitarne BiH” (13. august 2017, urednica Marijana Đurđević).
BNTV
Dubravko Curać je 11. avgusta razgovarao sa Nebojšom Vukanovićem, predsjednikom pokreta “Za pravdu i red”. Motiv je bilo novo odobrenje Vlade RS preduzeću “Putevi RS” da se zaduži 30. miliona KM. Vukanović tvrdi da opet ni marka neće biti uložena u istočni dio RS-a, i da se novac troši bez reda i zakona. Reporter Curać ove tvrdnje uopšte nije provjerio kod Puteva RS, Vlade RS, odnosno Ministarstva saobraćaja i veza, dajući tako javnosti samo jednu interpretaciju.

Read More

SEZONA KISELIH KRASTAVACA: Od Čede, preko Alije, do zmija i vremenskih katastrofa

IZDVAJAMO

Pored ovoljetnih aktuelnosti, ovo je bio period i maksimalnog eksploatisanja nekih pansezonskih tema kakve su, na primjer, vremenska prognoza i lokalpatriotizam. Pri tome je zanimljivo pratiti do koje mjere ide novinarska imaginacija i šta se sve može izmisliti da čitatelja navede da otvori neki članak o vremenu. Da li se tu radi o temperaturnom rekordu u zadnjem stoljeću, užasnom nevremenu koje nam se približava i koje trga drveće i ruši sve pred sobom ili znacima koji predskazuju klimatsku apokalipsu, nije toliko ni bitno. Bitno je da se tu uvijek barata s ekstremima, jezik je katastrofičan i nastoje se izazvati stah i panika.

Read More

SEKSUALNO NASILNIŠTVO U BANJALUCI: Od kakve su koristi poluinformacije i panika?

IZDVAJAMO

Banjalučanka koja je slučaj pokušaja silovanja prijavila na Fejsbuk profilu iznijela je niz optužbi na rad policije i njihovo ponašanje prilikom uzimanja izjave, što se kasnije reflektovalo i na društvenim mrežama. Radi se o pogrešnom zaključivanju koje je opterećeno predrasudama i fundamentalnom greškom pripisivanja. Naime, djevojka kaže da se policija nije toliko interesovala za izgled potencijalnog počinitelja, nego su je pitali šta je radila tako kasno sama i šta je nosila od odjeće. Analizom komentara na ovoj priči, ali i na tekstovima o drugim pokušajima silovanja ustanovili smo da je veliki dio publike spreman na iznošenje šovinističkih i pretjerano patrijarhalnih komentara u kojima se krivica za preživljeni pakao stavlja na leđa ženskog ponašanja. Komentari poput “to je i tražila kada se šeta sama” i “tako im i treba, sve su iste” nisu bili rijetkost, nego pravilo. Ovakvo ponašanje policije i dijela publike treba otvoreno osuditi, jer na taj način nastavljaju tradiciju omalovažavanja žena, koje vjerovatno u nekim situacijama ni ne žele prijaviti seksualno nasilništvo jer se plaše ovakvog poigravanja krivicom.

Read More

BHT1 I FTV: Zašto nije moguć jedan dnevnik za cijelu BiH?

PLUS SEDMICE

BHT1
Prilog Vladimira Šuška o Željeznicama. Atraktivno, pitko i dobro ukomponovano.
FTV
Federalna je opet pokazala da znaju pripremiti vruću vijest, staviti je u naslov i začiniti pikantnijom obradom. Presuda sutkinji koja je osuđena zbog primanja mita s pravom se našla u prvim minutama.

MINUS SEDMICE

BHT1
Izvještaj o prvostepenoj presudi Azri Miletić, sutkinji Suda Bosne i Hercegovine (četvrtak, 3. avgust, urednica Alenka Bruck), koja je osuđena na dvije i po godina zatvora zbog primanja mita, zaslužio je sadržajniji pristup. Ili da se vijest oblikovala kao udarna, tj. njom  se trebao otvoriti Dnevnik 2 uz mnogo više pažnje. Suđenja i presude nosiocima pravosudnih funkcija, i to još za krivična djela korupcije, izazivaju posebnu pažnju šire javnosti. FTV je to, za razliku od BHT1, prepoznala.
FTV
Sedmica u kojoj nije bilo minusa, iako preovladava utisak da su i dalje moguće mnogo bolje pripreme.

Read More

RTRS I BNTV: Oluja naprijed, Omarska stoj!

Plus nedjelje

RTRS
Trebinje gori. Požari su se proširili i na minska polja i dalekovode. Reporter Mladen Vujinović postavlja 31. jula pitanje šta se dešava s opremom, kakva je spremnost vatrogasaca. Zaključuje da u Banjaluci postoje 92 vatrogasca opremljena najbolje od svih vatrogasaca u RS-u, te da se u Trebinju vatra u lancu od 20 kilometara gasi opremom starom 10 godina. Potom, Vujinović izvještava da je Vlada RS proslijedila Vatrogasnom savezu RS 2,8 miliona KM da se ovaj problem riješi, a ni marka nije došla u trebinjsku vatrogasnu jedinicu.

Na pitanje o čemu se radi u ovom spletu događaja, koji se može nazvati i diverzijom spašavanja Trebinja, odgovor nismo dobili. Pitanje zašto se to dešava, ipak nije bilo postavljeno ni u jednom od brojnih priloga o požaru koji je emitovan čak u tri Dnevnika koje je uređivala Marijana Đurđević.
BNTV
Novinarka Bojana Vinčić za BNTV donijela je šestog avgusta priču o Mirku Todoroviću, pacijentu na dijalizi u Laktašima, koji je dobio sepsu zbog neuslovnog liječenja. U dokumentima Mirka Todorovića vidi se da je 20 mjeseci bio vođen u spisima te ustanove kao oboljeli od tuberkuloze, da bi ta informacija iz registra Dijaliznog centra u Laktašima kasnije bila izbrisana. Protiv doktora i direktorice Todorović je podnio krivičnu prijavu. Odgovor od direktorice nisu dobili. Vinčić donosi u istom prilogu i izjavu radnika i radnica Centra koji najavljuju da će izaći pred Vladu ili pred Narodnu skupštinu ukoliko im ne obezbijede uslove za rad. Prilog je emitovan u sredini Dnevnika koji je uređivao Slobodan Durmanović.

Minus nedjelje

RTRS
U Dnevniku 31. jula slušali smo šta se desilo na liniji tužilaštvo-odbrana u predmetu “Trezor”. Reporterka je veoma koncizno i uravnoteženo izvijestila o primjedbi Republičkog tužilaštva na Odluku Sudskog vijeća Okružnog suda u Banjaluci da se uhapšeni u akciji “Trezor” nakon podizanja optužnice brane sa slobode. A zatim je u podsjećanju na akciju “Trezor” upropastila prilog do krajnje granice etike spomenuvši jela o kojima u optužnici uopšte nije bilo riječi. Čak je i rekla da su optuženi krivi, tri dana prije izjašnjavanja o krivici.
BNTV
Novinarka Bojana Vinčić u prilogu od šestog avgusta (urednik Slobodan Durmanović) postavlja pitanje zaduženosti građana RS-a i zaključuje da raste. Zvaničnih podataka i statistike o tom porastu u prilogu nema. Umjesto da prikaže podatke, reporterka Vinčić obuhvaća temu vrlo široko, ali bez osnovne argumentacije, niti i preciznosti. Izjave sagovornika ne mogu se povezati ni sa glavnim pitanjem priloga, niti međusobno.

Read More

GDJE SE SAKRILA DESNICA U REPUBLICI SRPSKOJ?

IZDVAJAMO

A suština i medija i sociologa i antropologa i kulturologa jeste proučiti funkcionisanje pojedinih grupa, za dobrobit zajednice. Barem tako stoji deklarativno. Jer, kako će se svi silni NVO-i baviti problematikom, recimo, “denacifikacije”, “suočavanja sa prošlošću”, “traženja istine zarad pomirenja i suživota” ako ne znaju kako, na primjer, funkcioniše jedan desničarski portal, koje su mu reference, kako radi, kakvi su im stavovi po pitanju jezika, zločina, interpretacije rata… Dakle, ako se to ne spozna, tone se u neku vrstu proljevičarskog salonskog komformizma, koji svojim neradom i diletantizmom jednako krši i mrvi ono što bi u načelu trebalo biti građansko društvo.

Read More

BEOGRADSKA POLITIKA: Kraj mita o pristojnom konzervativnom listu

IZDVAJAMO

Fantom-pamfleti otkrili su svu istinu o listu koji bi da se smatra uglednim, konzervativnim i respektabilnim glasilom, uticajnim u različitim krugovima, jer diskurs koji su njeni urednici uspostavili olakim ustupanjem mjesta radikalnim ultrakonzervativcima, koji uz to agituju lažima, nepostojećim identitetima i fingiranom stručnošću, razobličio je mit brenda Politika. Brenda koji bi da se smatra inkluzivnim, umjerenim, otvorenim… Jer pristojan konzervativni list ne bi sebi dopustio ideološke hajke i radikalne prozivke. Ili neprovjerene i sumnjive izvore, i to  povodom osjetljive teme kao što je nasilje u porodici. Takav jedan list bi priznao svoju grešku, progovorio o njoj, pozvao na širu raspravu cijelu medijsku zajednicu, a vjerovatno bi pala i ostavka glavnog i odgovornog urednika.  

Read More

PET GODINA HIGGSOVOG BOZONA: Danas bi svi u CERN

IZDVAJAMO

…u komentarima portala često nailazimo na mišljenja da su fundamentalna istraživanja čestica nepotrebno rasipanje finansijskih sredstava. Običnom građaninu ova su istraživanja isuviše daleka i nerazumljiva te ne vidi direktnu i brzu korist od njih. Ovo mišljenje nije na mjestu – dovoljno je spomenuti kako je potreba za brzom komunikacijom unutar CERN-a dovela do stvaranja interneta, zahvaljujući naporima inženjera Tima Berners-Leea. Možda je razvoj visokotemperaturnih superprovodnika idući veliki poklon CERN-a svijetu. Također, bitno je napomenuti da je CERN ključna institucija koja je spriječila odljev mozgova iz Evrope u SAD.

Read More

FTV I BHT1: Šta nam govore različita politička intoniranja?

PLUS SEDMICE

FTV
Novinar Slađan Tomić donio je priču o izgubljenim pretpristupnim sredstvima i koliko oni koštaju naše poljoprivrednike, kao i reportažu o novim vozovima na relaciji Banjaluka – Sarajevo. Priče su ispričane jasno, tečno i odavale su utisak da su dio dobro zaokružene logičke cjeline.
BHT1
Bogat skupštinski pregled u kojem je bilo mjesta i za opoziciju, i za vlast, iako je nedostajalo više citata iz obraćanja predsjedavajućeg Savjeta ministara.

MINUS SEDMICE

FTV
Solidna sedmica, ali valja napomenuti da bi se oštriji tretman koji se vježba nad HDZ-om i Draganom Čovićem mogao primijeniti i na druge aktere dnevne politike.
BHT1
BHT1 se pita šta se to desilo u Trstu i ko je politički odgovoran, ali kada je tema već uveliko iscrpljena u javnosti

Read More

RTRS I BNTV: Koga je Čović pozvao na otkazani ručak?

Plus nedjelje

RTRS
Izvještaj novinara Aleksandra Crkvenjaša o praksi Suda BiH kada su u pitanju lica koja su se kao pripadnici ISIL-a borila u Siriji i Iraku. Objašnjeno je da je učešće u ISIL-u krivično djelo u BiH, a potom i prezentirani podaci kako je učestala praksa da se takvim licima, uz sporazum sklopljen s Tužilaštvom BiH, kazna zatvora zamjenjuje novčanom. Ili da osuđeni bježe iz Bosne i Hercegovine jer im se ne određuju mjere pritvora.
BNTV
Izvještaj novinarke Mirjane Mićić o apsurdima urbanističkog plana u zvorničkom naselju Karakaj. U nedostatku građevinskog zemljišta, gradske vlasti izdaju dozvole za gradnju na terenima koja izazivaju klizišta i na taj način dovode u opasnost već izgrađene stambene objekte. Jasan prikaz kako se vlast od istog problema ograđuje i uzaludnosti nastojanja građana da zaštite svoju ugroženu imovinu.

Minus nedjelje

RTRS
Ko je počinio zločine nad 371 licem nesrpske nacionalnosti u logoru Keraterm kod Prijedora? Ko su “devet lica osuđenih za te zločine”? Ko je odgovoran za “stradanje 75 Hrvata” u selu Briševo u julu 1992? Pitanja su ovo iz dvije kratke vijesti s komemoracija (pročitao prezenter) održanih 24. i 25. jula na koja gledaoci nisu dobili odgovor. Tako se nastavlja praksa, a na to smo upozorili i u izvještaju s komemoracije i ukopa žrtava genocida u Srebrenici 11. jula u Potočarima, da se svjesno izbjegava navesti da su za spomenute zločine odgovorni pripadnici vojske i policije RS-a tokom minulog rata u BiH.
BNTV
Odluka Ministarstva unutrašnjih poslova RS da, nakon okončane tenderske procedure, izradu novih policijskih uniformi povjeri firmi KM Trade iz Visokog  predstavljena je kao “namještanje tendera”, odnosno pogodovanje KM Tradeu. Obrazloženo je to “činjenicom da su u tenderu bile navedene tačne specifikacije za svaki dio uniforme, da su bile navedene u jednom lotu”. I da ih iz tih razloga nije mogla ispuniti nijedna firma iz RS-a. Sporno je to što se u cijelom izvještaju problematizira činjenica da je posao dobila firma sa sjedištem u Federaciji BiH, iako se jedina na tender i prijavila. To potvrđuje potom i izjava člana SDS-a koji postavlja pitanje “ko je sada Bakirov: SDS ili SNSD?”, aludirajući na stranačku pripadnost ministra policije. Autorka priloga Danina Milaković isti zaključuje: “KM Trade će da pobijedi jer je domaća policija navijala za strance” (Dnevnik 2, 26. juli, urednik Slobodan Durmanović).

Read More

DRAMATIČNE PROMJENE VEĆ POČELE: Šta će nam se sve desiti u ovih 20 godina

IZDVAJAMO

Autonomna vozila: Godine 2018. pojavit će se prva autonomna vozila dostupna javnosti. Oko 2020., kompletna industrija će početi da se mijenja. Moći ćete nazvati automobil telefonom: pojavit će se na vašoj lokaciji i odvesti vas na željenu destinaciju. Nećete ga morati parkirati, samo ćete platiti za pređeni put i možete biti produktivni dok se vozite. Naša djeca nikada neće imati vozačke dozvole i nikada neće imati vlastito vozilo.

Read More

REKORD U PRODAJI NOVINA: Desetak primjeraka po prodajnom mjestu

IZDVAJAMO

Kolporteri su u Sarajevu gotovo nestali. Tek u Titovoj ulici, u jednom od prolaza, namjestio se jedan: “Ne bih ni ja da nisam u penziji, već mi dosadno. Ovo ja radim radi razgovora s ljudima, više nego radi para. Na deset prodatih primjeraka Oslobođenja dobijem marku i po; isto je tako s Avazom. A to bude samo petkom kad ljudi kupuju novine zbog TV programa. Ove ostale novine gotovo nikad i ne prodam.”

Read More

ABHAZIJSKI SCENARIO: Šta ako se Republika Srpska otcijepi?

IZDVAJAMO

Jedini zamisliv scenarij u kojem bi nezavisnost Republike Srpske (s priznanjem od Rusije, Nikaragve, Venecuele i sl.) mogla i kratkoročno opstati bio bi onaj u kojem bi Srbija igrala ulogu kakvu je Rusija igrala za Abhaziju. Naravno, Srbija nema tu količinu međunarodnog subjektiviteta, ali ukoliko bi se ipak, kojim slučajem, odlučila da odustane od EU puta i vrati u stanje izolacije, također bi trpjela ogromne posljedice, jer je kao i RS, za razliku od nekadašnje neosocijalističke privrede u Miloševićevom periodu, njena ekonomska održivost apsolutno uvjetovana trgovinsko-investicijskom razmjenom s Evropskom unijom. Ekonomske sankcije su i prije bile moćno sredstvo, a posebno su to sada. Nezavisna RS bi mogla preživjeti samo od dotacija Srbije, kao što Abhazija preživljava od ruskih dotacija, a kako da to traje – kada i Srbija preživljava od dotacija i investicija Evropske unije.

Read More

DNEVNIK ČITANJA: O općeprihvatljivim umorstvima

Vjerovatno najbolji i najvažniji jugoslovenski autor, urednik kultnog tjednika Feral Tribune, kolumnista, romanopisac i ovlašteni sudski prevoditelj Robija K., piše o tome šta čita ovih vrelih dana i kako mu se, igrom slučaja, kapitalna studija Zygmunta Baumana, Modernost i holokaust, isprepliće sa subverzivnom, skoro pa karikaturalnom surovošću Joa Nesboa

Read More

KAKO SE O SREBRENICI PISALO JULA 2017. GODINE?

IZDVAJAMO

Čitajući naslove u medijima u Republici Srpskoj, a i izjave zvaničnika RS-a, stiče se utisak da su Srbi spremni da se okrenu budućnosti i da daju šansu miru. Naravno, to nije zbog toga što se politička elita kod Srba iskreno pokajala zbog Srebrenice, priznala genocid i od Bošnjaka zatražila oprost, već da bi kroz ignorisanje prošlosti, ali i njeno relativizovanje, izbjegla suočavanje sa prošlošću.

Read More