AL JAZEERA I N1: TEMELJITO I OBJEKTIVNO, ALI NE I NEUTRALNO

Obje TV stanice nastavljaju proizvoditi kvalitetne programe, a novinari se pridržavaju visokih profesionalnih standarda. Zanimljivo je, stoga, na koji način Al Jazeera i N1 plasiraju priče u kojima staju na stranu nevoljnika i obespravljenih AL JAZEERA: UPEČATLJIVO O PUTEVIMA OČAJNIKA 21. – 27. juni 2015. TKO JE GLAS DRUGE STRANE? U četvrtak, 25. lipnja, Al […]

AL JAZEERA I N1: TEMELJITO I OBJEKTIVNO, ALI NE I NEUTRALNO

Obje TV stanice nastavljaju proizvoditi kvalitetne programe, a novinari se pridržavaju visokih profesionalnih standarda. Zanimljivo je, stoga, na koji način Al Jazeera i N1 plasiraju priče u kojima staju na stranu nevoljnika i obespravljenih

AL JAZEERA: UPEČATLJIVO O PUTEVIMA OČAJNIKA

21. – 27. juni 2015.

TKO JE GLAS DRUGE STRANE? U četvrtak, 25. lipnja, Al Jazeera je emitirala prilog o palestinskoj žalbi Međunarodnom krivičnom sudu protiv Izraela za, kako navode, ratne zločine i kršenje međunarodnog prava. Reporter Al Jazeere Imtiaz Tyab objašnjava koje su ključne točke palestinskog zahtjeva. Ništa od navedenog u prilogu nije sporno, sporno je ono što je izostalo, a to je glas druge strane. Prilog traje tri minute, u njemu imamo priliku čuti svjedočenje Palestinca kojem je država Izrael oduzela zemlju, točke iz dokumenta koji je Palestina predala Međunarodnom krivičnom sudu, a za koje tuži Izrael, kao i komentar Mustafe Barghoutija iz Palestinskog zakonodavnog vijeća. Umjesto komentara nekoga s izraelske strane, Al Jazeera je tu zadaću preuzela na sebe prokomentiravši: “Izraelski zvaničnici odbili su pružiti informacije koje je sud tražio od njih, ustvrdivši kako sud nema ovlaštenja da istražuje palestinske žalbe, jer, prema njihovom mišljenju, Palestina nije država.” Bilo bi lijepo da se Al Jazeera potrudila pa pred svoje kamere dovela barem jednog izraelskog političara koji je, ako ništa drugo, mogao to isto reći.

ODGOVORNO O IZBJEGLICAMA: I ovaj tjedan gledali smo vijesti o migrantima iz zemalja Afrike i Azije kojima je Balkan tranzitno područje na putu prema zemljama Europske unije. Grčka, Makedonija, Srbija i Mađarska čine tranzitnu migrantsku rutu ili jedan od “puteva očajnika”, kako jednim imenom Al Jazeera objedinjuje sve svoje priloge na ovu temu. Posebno je bila upečatljiva reportaža o putevima očajnika koju je uradila novinarka Milka Smilevska u subotu, 27. lipnja. Ona je izvještavala iz Đevđelije, s makedonsko-grčke granice na kojoj se nalazi skupina od stotinjak ljudi, a kojima policija danima sprječava prelazak u Makedoniju. Ono što ovu reportažu čini upečatljivom je način na koji novinarka Smilevska gradi prilog. Ona novinarsku neutralnost zamjenjuje empatijom za probleme ovih ljudi i namjerno gradi prilog na način da pokušava senzibilizirati javnost. Novinarka se približava ljudima, prikazuje loše uvjete u kojima se nalaze, kamera prikazuje uplakanu bebu smještenu u kartonskoj kutiji, majke koje u konzervama griju vodu za pripremu hrane, djecu koja i u kaosu pronalaze način za igru. Jedan sirijski migrant komentira: “Ovo nije život! Mi smo ljudi, nismo životinje!” Ostatak priloga saznajemo o njihovim problemima s policijom i s krijumčarima ljudi koji zarađuju na njihovoj nesreći. Zadnjih deset sekundi priloga kamera se prebacuje u porodilište obližnje bolnice u Đevđeliji u kojoj se rodila jedna djevojčica. “Beba Linar rodila se u bolnici u Đevđeliji. Mladi roditelji iz Sirije kažu došla je na svijet na pola puta do Njemačke, gdje se nadaju boljem životu”, riječi su kojim novinarka zaključuje reportažu.

Ed Vulliamy, reporter britanskog Guardiana koji je izvještavao iz Bosne i Hercegovine za vrijeme posljednjeg rata, jednom je prilikom rekao za sebe da jest objektivan, ali nije neutralan poslije onoga što je vidio. Tako bismo mogli ocijeniti i reporterski stil Milke Smilevske – objektivno, ali ne i neutralno. Kamere Al Jazeere i drugih medija svakodnevno bilježe globalnu humanitarnu katastrofu i Al Jazeera se ovakvim načinom izvještavanja ponaša kao društveno odgovoran medij senzibilizirajući javnost za ovaj gorući svjetski problem.

Plus nedjelje:

Prilog novinarke Milke Smilevske o migrantima na makedonsko-grčkoj granici.

Minus nedjelje:

Prilog o palestinskoj žalbi Međunarodnom krivičnom sudu protiv Izraela. Druga strana nije ravnopravno predstavljena.

Ocjena: 9

N1: NADAHNUTO O POKRETANJU DITE

21. – 27. juni 2015.

U KINI JEDU PSE: U utorak, 23. lipnja, Dnevnik u 19h N1 televizije emitirao je prilog o kineskom gradu Julinu poznatom po festivalu jedenja psećeg mesa. Ono što ovaj prilog izdvaja od ostalih su izrazito eksplicitni prizori puni psećih strvina, kidanja komada psećeg mesa, kao i prizori mučenja i okrutnosti prema psima. Prilog je prepun tih eksplicitnih i uznemirujućih momenata, što baš i nije uobičajeno za TV dnevnike. Postavlja se pitanje je li bilo nužno prikazati te prizore, odnosno, s kojom namjerom su prikazani? Ako je ovakvim brutalnim izostankom cenzure cilj bio senzibilizirati javnost, cilj je sasvim sigurno ostvaren. Ako je, pak, motiv bio senzacionalističke prirode, uvijek se može reći da se htjelo senzibilizirati javnost.

STVARANJE OPTIMIZMA: “Fakat miriše nadom.” Tako započinje prilog novinarke Tine Jelin-Dizdar o pokretanju proizvodnje u tvornici deterdženata Dita (srijeda, 24. lipanj). Ekipa N1 posjetila je tvornicu i razgovarala s radnicima koji su sami obnovili proizvodnju. Kao što se može primijetiti već po uvodnoj rečenici, čitav prilog napravljen je tako da gledateljima stvori optimističnu sliku o obnovi prizvodnje. Na ovaj način i N1 se uključila u akciju promocije kupovine Ditinih proizvoda, kao čin solidarnosti s radnicima Dite i čin ekonomskog patriotizma, koji se zadnjih dana proširio po državi. Centralno mjesto u prilogu zauzimaju komentari radnika koji izražavaju svoje zadovoljstvo i želju da tvornica nastavi s proizvodnjom, a izbjegnuto je postavljanje neugodnih pitanja kao, primjerice, koliko su realne šanse da ova akcija spasi tvornicu? Naglasak je stavljen na podršku radnicima, a odgovor na ovo pitanje prepušten je vlastima. “Pokretanje pogona u Diti ravno je čudu u BiH, fenomen kojeg su građani zdušno podržali. Na redu su nadležene vlasti”, rečenica je kojom se završava prilog.

NAJAVA KONCERTA: U četvrtak, 25. lipnja, u zadnjim minutama svog Dnevnika u 19h, N1 je našla malo vremena i za Dinu Merlina, točnije, za najavu njegovog koncerta koji će se desiti tek za mjesec dana. Kako je već u naslovu priloga najavljeno, očekuje nas spektakl. S obzirom da N1 u svojim dnevnicima rijetko ostavlja vremena za kulturu i zabavu, gledatelja zaintrigira pitanje čime je to pjevač Dino Merlin zaslužio tu rijetku privilegiju? I to za koncert koji će se desiti tek za mjesec dana.

Plus nedjelje:

Prilog novinarke Tine Jelin-Dizdar o pokretanju proizvodnje u tvornici deterdženata Dita jer “fakat miriše nadom”.

Minus nedjelje:

Nema ga.

Ocjena: 9

 

KOMPARATIVNA ANALIZA:

Kad je riječ o dvjema domaćim vijestima koje su protekli tjedan zauzimale najviše medijskog i političkog prostora, a to su vijest oko uhićenja Nasera Orića, te vijest o najavljenoj Rezoluciji UN-a o Srebrenici, Al Jazeera i N1 temeljito su i objektivno izvještavale o ovim temama. Zbog toga ove dvije vijesti i nisu predmet ovotjedne analize, već je pažnja posvećena detaljima (“vrag je u detaljima”). Kad je riječ o profesionalnosti, objektivnosti, širini tema koje pokrivaju, sveprisutnosti i posvećenosti detaljima, ove dvije TV kuće i dalje predstavljaju vrhunac novinarskog profesionalizma u bh. medijskom prostoru.

(U utorak, 30. juni čitajte analizu Amera Tikveše: TV1 i Hayat TV)

About The Author