Mjesec: Mart 2016.

BORO KONTIĆ: RADIO JE BIO MOJA VELIKA PRIČA. OD NJE NIJE OSTALO NIŠTA!

IZDVAJAMO

Radio skoro da ne slušam. Samo kad idem na duži put, u autu. I onda se svađam s voditeljima, prepravljam špice, sav se oznojim dok dođem tamo gdje sam pošao. Kad sam odlazio s radija 1994. godine, vidio sam da stiže ekipa koja će da uradi isto što su i komunisti uradili 1945: da uvede svoj red, kao da svijet i novinarstvo počinju s njima. Za razliku od dokumentarca gdje se svijet uvijek iznova stvara, radio se može samo nadograđivati. Možda i zato danas pratim druge stvari.

Read More

RTV I EKOLOGIJA: HOĆEMO LI IKADA VIŠE ŽIVJETI S PRIRODOM?

IZDVAJAMO

Kad pogledate programske šeme ovdašnjih TV stanica, shvatite da je objašnjenje o “složenosti projekta i njegovoj finansijskoj opravdanosti” kumovalo nedostatku ili vrlo malom broju ekoloških sadržaja na televizijama danas.
Iako nisu sistemski ekološki sadržaji, vrijedi spomenuti da kolege novinari stalno ili povremeno rade na pričama koje imaju za cilj podizanje svijesti o zaštiti okoline. I za to dobijaju i priznanja.

Read More

GRAĐANI I INFORMISANOST: DUGI PUT DO DEMOKRATIJE

IZDVAJAMO

Demokratija teži jednakoj participaciji svih građana, a za njeno funkcionisanje neophodni su slobodni i aktivni građani, spremni da se udružuju zarad ostvarenja svojih ciljeva, i njihova što veća dobrovoljna uključenost u javnoj sferi.
Uspjeh demokratije mjeri se učešćem javnosti u ovom procesu, poštovanjem građanskih prava i reakcijom sistema na zahtjeve naroda.
Istraživanje Puhala (2009) pokazalo je da građani Bosne i Hercegovine nemaju dovoljno znanja o društvenim i političkim dešavanjima u zemlji, ali to nikako ne znači da oni neće ili nemaju pravo na učešće u političkim procesima.

Read More

NAPAD NA NOVINARE U VIŠEGRADU: KAKO SU ČETNICI POSTALI ANTIFAŠISTI

IZDVAJAMO

Necenzurisanje stavova u kojima se prelazi granica slobode govora reflektira se na percepciju javnog mnijenja, a samim tim i na međunacionalne odnose u Bosni i Hercegovini. Iz tog razloga možemo pronaći mnoštvo komentara koji u – nažalost, legitimnom – djelovanju Ravnogorskog četničkog pokreta vide priliku za isticanje nacionalnog značaja rehabilitacije organizacija koje se oslanjaju na tradiciju Handžar divizije. Ovakvi propusti uredništva u konačnici stvaraju ambijent u kojem napadi na novinare, zastrašivanje i pritisci na medije neće predstavljati izolovan slučaj.

Read More

FTV I BHT1: NEPODNOŠLJIVI APSURD MEHANIZMA KOORDINACIJE

PLUS SEDMICE

FTV
Prilog Lejle Čeljo jer je bezobrazno i oštro, bez trunke suvišnog cinizma, obradio političku temu koja nas već mjesecima proganja u punoći svog besmisla.
BHT1
Prilog Mirele Savić o bh. zdravstvu. Gledatelj poslije takvih uradaka shvati značaj i ulogu javnih servisa.

MINUS SEDMICE

FTV
Intervju s Bakirom Izetbegovićem ocrtao je sve redovne slabosti u političkim razgovorima.
BHT1
Mehanizam koordinacije je zaslužio promišljeniji i kritičniji pristup.

Read More

RTRS: U IŠČEKIVANJU PRESUDE KARADŽIĆU

Plus nedjelje

RTRS
Nijedan izvještaj ne izdvajamo za ovu rubriku.
BNTV
Novinari Dnevnika 2 su i u ovoj nedjelji izvještavali o nastavku štrajka glađu nekoliko djece poginulih boraca Vojske RS. Odnos vlasti prema ovoj populaciji sublimirala je u prilogu novinarka Danina Milaković (18. mart, urednik Slobodan Durmanović), navodeći podatke da su iz Vlade RS jednom od štrajkača nudili finansijsku pomoć da odustane od štrajka.

Minus nedjelje

RTRS
Način na koji je u dnevnicima najavljivano izricanje presude bivšem lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću pred Tribunalom u Haagu. Bez navođenja sadržaja optužnice, javnosti je prezentiran stav samo srpske strane u BiH. Koja, negirajući bilo koju vrstu Karadžićeve odgovornosti, unaprijed kvalifikuje odluku Tribunala kao političku.
BNTV
Nijedan izvještaj ne izdvajamo za ovu rubriku.

Read More

MUŠKOST JE PRINCIP, SVE OSTALO SU NIJANSE

IZDVAJAMO

Rodna osviještenost jezika je princip koji bi trebao biti poštovan u medijima. Drugim riječima, mediji bi trebali biti dio lanca djelovanja u uspostavljanju rodne ravnopravnosti u Bosni i Hercegovini.
Dok se insistira na što većem učešću žena u politici, na portalima se čak ni one političke pozicije koje su pripale ženama ne označavaju uvijek u ženskom rodu.
Otuda ženski rod u tekstovima na portalima postoji kao dodatak zvanjima i pozicijama koje su u pravilu muške. Pri svemu tome se zaboravlja jedno od osnovnih pravila suvremene stilistike: kada je rod u pitanju, nema neutralnih označitelja.

Read More