FTV: ZAŠTO JE NEMOGUĆE POGLEDATI DOBAR INTERVJU KOD NAS?
15. – 21. mart 2016.
USPAVANKA UMJESTO EKSKLUZIVNOG RAZGOVORA: Dnevnik D urednice Amre Zaklan emitovan je u četvrtak odmah u nastavku nešto kraćeg Dnevnika 2, kao dio večernjeg informativnog programa. Najavljen kao ekskluzivni razgovor s Bakirom Izetbegovićem, novim predsjedavajućim Predsjedništva, Dnevnik D nije ispunio postavljena očekivanja. Ako je neko uopšte i gajio iluzije. Izetbegović djeluje kao političar kojeg je teško izbaciti iz kolosijeka staloženosti iz kojeg nastupa kao nabjeđeni trezvenjak. Naoružan brojkama, TV pučanstvu je pridikovao kako “svi bitni pokazatelji pokazuju da smo se pokrenuli”, da “raste industrijska proizvodnja”, te da su “svi vitalni parametri u porastu”. Prosječan gledatelj/ka nije dužan znati kakva su ekonomska kretanja u statističkim prikazima. Ali kako mnoge žulja tijesno odijelo svakodnevnice, gledateljstvo se sigurno zagledalo u lice novinarke Jelene Blagojević očekujući da ona u zasjedi dočeka programski optimizam predsjednika SDA. Novinarka je bila posve nespremna; još preciznije, ona je bila spremna, ali na to da sagovornik vodi liniju razgovora. Ako on kaže da ekonomski napredujemo, tako je. Ako on veli da je Novalić “najveći radnik”, itekako je tako. Bez obzira na drugačija gledišta, negodovanja (dijela) javnosti ili demantije zbilje. Novinarka nije bila pripremljena na to. Ona je bila spremna, ali da postavlja pitanja koja ne uzrujavaju. Ne čeprkaju. Ne ometaju gostovo čelično samopouzdanje. U duhu estradnih emisijica. I to je već urednička postavka, a ne neznanje novinara/ke. Konačni rezultat je razgovor uz koji ste zaspali na kauču. Niste se mogli ni iznervirati, a što je urednička odluka da se intervju s političarem vodi u ozračju nenapadanja, pristojnosti i učtivosti koja nadvladava svaki smisao. Bio je to razgovor koji će se brzo zaboraviti. Čim prije, to bolje.
ZDRAVSTVENI KARTON FAHRUDINA RADONČIĆA: Naši mediji su u početku sramežljivo izvještavali o slučaju “Radončić”. Izostali su senzacionalističko bojenje, izdvajanje zanimljivih detalja ili atraktivnija priprema koja je hapšenje smjelo povezivala s političkim prilikama, iako se iza rešetaka našao lider stranke koja je dio vladajuće koalicije. Stvari se polako mijenjaju. U srijedu je u dnevniku Amre Zaklan novinar Faruk Durmišević pripremio prilog o Radončićevom izjašnjenju o krivnji, ali je u središtu pažnje bilo rovarenje istražnih organa po njegovom zdravstvenom stanju. Durmišević je bio jezgrovit, priču je uvezao u koherentnu cjelinu i vodio se onim da je manje više. Uspio je s dosta dramskog naboja izvijestiti o najnovijim dešavanjima u predmetu koji okupira javnost, i to sad već mjesecima. Istina, nije zalazio u pozadinska pitanja, ali je napravio pristojan prilog. Dao je širi kontekst, ali samo kroz spominjanje pokušaja Radončićevog pravnog tima da ospori odluke o pritvoru. Stabilnost vladajuće koalicije, izgleda, i dalje ostaje neugrožena u televizijskim prilozima javnog servisa.
HRONIKA KOORDINACIJE: Sintagma sedmice je mehanizam koordinacije. Ako se jednom bude pisala istorija savremene bh. politike, biće potrebno pobrojati sve montipajtonovske kovanice kojima se sada opterećuje građanstvo, ali i kako su se novinari odnosili prema nadrealnoj stvarnosti. Lejla Čeljo je pokušala biti ozbiljna, oštra, pa na mahove i provokativna kroz opaske u prilogu koji je najavila kao sastanak predsjedavajućeg Savjeta ministara i entitetskih premijera i ministara finansija. Čeljo izdvaja najbitnije sekvence iz izjava svih aktera, a u središtu pažnje je premijerka Republike Srpske, s čijom izjavom počinje prilog: “Dogovorili smo se da smo se dogovorili!” Novinarka nije nasjela na retorske igre. Poentirala je da su premijeri optimistični o jedinstvenom mehanizmu koordinacije, samo što niko nije dao odgovor šta je sporno. I šta je to ostalo još “samo” da se dogovori? Još kad bi se javnosti objasnilo šta je to mehanizam koordinacije…
OCJENA: 6
BHT1: UTISAK POKVARIO MEHANIZAM PODRŠKE KOORDINACIJI
15. – 21. mart 2016.
BLIJEDO O MEHANIZMU KOORDINACIJE: Amina Ahmetović je u srijedu, u prilogu o mehanizmu koordinacije, slijedila intonaciju aktera susreta koji pregovaraju o novoj političkoj zabavi u gradu. U najavi je izdvojeno kako su višesatni pregovori, uz blagu ogradu “čini se”, urodili plodom. Sa ili bez plodova, prilog nije zalazio u pozadinske pretpostavke i uglavnom se držao zvaničnog kursa. FTV je imao neuporedivo bolji i smjeliji prilog o ovoj temi u kojem je novinarka pokušala nešto objasniti oko stvari oko koje se svi petljaju, a nikome nije jasno šta treba raspetljati.
PREMIJER BEZ KOMENTARA: U istom dnevniku, Hatka Nezirević donosi priču o novom Zakonu o radu FBiH i šta znači odluka Ustavnog suda Federacije kojom je on stavljen van snage. Poslodavci i sindikati se smjenjuju u svojim komentarima, a uredno je naglašeno kako se premijer nije htio oglasiti na postavljena pitanja. Novinarka je javnosti približila temu od naročitog značaja koju su nepravedno prekrile ostale aktuelnosti.
ODLIČNO O ZDRAVSTVU: Prilog sedmice, ako ne i mjeseca, priredila je Mirela Savić u subotu, 19. aprila. Koherentna, aktuelna i pitka priča s glavom i repom kroz koju se sve vrijeme upečatljivo provlači nit koja objašnjava argumentaciju. Zdravstveni sistem nam je urušen i nedostaju ljekari i medicinsko osoblje. Tvrdnja koja se često čuje u posljednje vrijeme, ali rijetke su prilike kada novinari uspiju biti tako plastični u prikazima zbog čega na ovu tvrdnju više sigurno nećete gledati istim očima. U prilog je uvršteno iskustvo iz Mrkonjić Grada gdje više nema ginekologa, a na oglas se niko ne prijavljuje. Sukobljena su mišljenja ljekara, sindikata i resornog ministarstva. Jednom riječju, bogat prilog koji uključuje više strana, a snagom dokaza potkrepljuje polaznu tvrdnju o urušenom zdravstvu. Prilog koji nas ne bi trebao toliko iznenaditi jer bi to morala biti praksa javnih servisa.
OCJENA: 6
KOMPARATIVNA ANALIZA:
Sedmica u kojoj su obje televizije bilježile propuste i blistave trenutke, ali koju ćemo pamtiti po dva različita tumačenja najvažnijeg političkog događaja. Dok je za FTV mehanizam koordinacije, i sve oko njega, šta god se koordinisalo (a publici je ovo nedovoljno približeno), bio povod da budu poslovično sumnjivi, BHT1 je bio zvaničan i predvidiv. Dok su jedni ispravno pokušali rastumačiti izjave političara razdvajajući retorsku fasadu od onoga što se stvarno desilo, drugi su se prepustili nesnošljivom optimizmu političara. Na kraju smo mogli gledati dva oprečna tumačenja: prema prvom je malo šta dogovoreno i ishod famozne koordinacije je neizvjestan, dok su prema drugom preostale tehnikalije. To najbolje ilustruje koliko je pogubno kada se urednici i novinari apologetski povedu za rječnikom političara. Čak i da je dogovor sutra postignut unapređujući nas značajno na evrointegracijskom putu, novinar bi trebao biti sumnjičav, kritičan i otvoreno zajedljiv prema političkoj frazeologiji. Posebice kada mu okolnosti apsurda, kao u slučaju mehanizma i koordinacije, daju pravo za to.
IZDVOJENO:
Obje televizije su u ponedjeljak (urednice Blažica Krišto – BHT1 i Amra Zaklan – FTV) propustile uživo emitovati presicu o mehanizmu koordinacije, najavljujući prilog tek za kasnovečernje informativne emisije. Ako se već radilo o politički značajnom događaju o kojem smo slušali tokom cijele sedmice, onda bismo mogli smatrati propustom uredničke odluke da priču ne aktuelizuju sad i odmah.
