Rodna osviještenost jezika je princip koji bi trebao biti poštovan u medijima. Drugim riječima, mediji bi trebali biti dio lanca djelovanja u uspostavljanju rodne ravnopravnosti u Bosni i Hercegovini. Ipak, oni često krše ono što formalno proklamiraju. Otuda ženski rod u tekstovima na portalima postoji kao dodatak zvanjima i pozicijama koje su u pravilu muške. Pri svemu tome se zaboravlja jedno od osnovnih pravila suvremene stilistike: kada je rod u pitanju, nema neutralnih označitelja.
Predsjednica, a predsjednik
Dok se insistira na što većem učešću žena u politici, na portalima se čak ni one političke pozicije koje su pripale ženama ne označavaju uvijek u ženskom rodu. Svi analizirani portali su riječ koja označava politički položaj žene nekada pisali u ženskom, a nekada u muškom rodu. Tako je na portalu Avaz.ba Željka Cvijanović u jednom nadnaslovu bila predsjednica. S druge strane, u tekstu “CVIJANOVIĆ: Vlada RS-a neće učestvovati u tijelima mehanizma koordinacije dok ne bude popravljen”, Željka Cvijanović je premijer, dok je u nadnaslovu – premijerka. Na sličan način je novinarima ovog portala, u tekstu “Ministar Mandić potvrdio imenovanje Sebije Izetbegović za direktoricu KCUS-a”, Sebija Izetbegović postala direktor iako je u naslovu direktorica.
Kada su u pitanju kolektivna pozicija ili glas, na portalima se uvijek događa podređivanje žene muškoj normi. Na portalu Faktor.ba, u tekstu “Rekorderi po primanjima u komisijama i odborima: godišnje ubirali po više od 30.000 KM”, može se pročitati da su diskutovali “zastupnici Momčilo Novaković i Dušanka Majkić”, a uz njih i “zastupnica Aleksandra Pandurević”. Koliko je muškost ustaljena norma, a ženskost samo ekscesni dodatak u novinarskom jeziku, potvrđuje i rečenica iz teksta na portalu Večernji.ba “Nikada se neću zalagati za kvote ni žena ni muškaraca, to me vrijeđa”, koja glasi: “Inače, trenutno u Vijeću ministara BiH od devet članova (mimo predsjedatelja) dvije su žene.”
Slično je i u tekstu na portalu Faktor.ba “Dom naroda PFBIH: Čavara, Mahmutbegović i Dunović položili zakletvu kao novi čelnici Federacije BiH”. Osim problematičnog naslova, u tekstu još stoji: “Marinko Čavara iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) iz hrvatskog naroda položio je danas zakletvu kao novi predsjednik bh. entiteta Federacije BiH, a Melika Mahmutbegović iz Stranke demokratske akcije (SDA) iz bošnjačkog naroda i Milan Dunović iz Demokratske fronte (DF) iz srpskog naroda za potpredsjednike FBiH.”
Portali su gotovo u pravilu poštovali jezičku normu kada su u pitanju strane diplomatkinje. Tako je Federica Mogherini u većini tekstova visoka predstavnica, a Angela Merkel kancelarka.
Šef je… rekla
Izuzetak su portali Dnevnog avaza i Glasa Srpske. Na portalu Avaz.ba, u tekstu “Mogherini: Brisel ne razmatra uvođenje sankcija Teheranu”, stoji: “Nedavna proba balističkih projektila koje je izvršio Iran ne krši nuklearni dogovor sa svjetskim silama i EU trenutno ne razmatra uvođenje sankcija, rekla je danas visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Federica Mogherini.”
Od svih analiziranih portala, najsnažniju mušku normu je imao portal Glassrpske.com, na kojemu su sve žene u politici, uključujući strane diplomatkinje i političarke poput Federice Mogherini i Angele Merkel – muškarci. Naprimjer, u tekstu “Merkel i Mogerini dolaze u BiH”, Angela Merkel je kancelar, a Federica Mogherini povjerenik.
Portali su, osim političarki, divergentno određivali i žene koje vode neku zdravstvenu ustanovu. Tako se često dešavalo da šefica klinike postane šef klinike. Na portalu Glasa Srpske, Nada Koluder-Čimić je šef klinike u tekstu: “Hranom se otrovalo 109 djece u vrtićima, broj još nije konačan”. U tekstu “Epilepsija: Najučestaliji neurološki poremećaj”, na portalu Bljesak.info, može se pročitati da je žena direktorica, ali i šef: “Predavanje su održale prof. dr. Azra Alajbegović, direktorica discipline za neuropsihijatriju, prof. dr. Jasminka Đelilović Vranić, šef Klinike za neurologiju, te prof. dr. Enra Suljić s Klinike za neurologiju – priopćeno je iz Službe za odnose s javnošću KCUS.” Na ovom portalu “šef” je i Azra Dedajić, koja vodi službu za odnose s javnošću KCUS-a, i to u tekstu “Djeci iz Sarajeva potvrđena salmonela”.
I na portalu Nezavisne.com žena je u zdravstvenom sektoru šef, ali i pedijatar i endokrinolog. Tako u tekstu “U Banjaluci obilježen Svjetski dan borbe protiv dijabetesa” stoji da je “dr Gordana Bukara Radujković, pedijatar-endokrinolog, šef odjela endokrinologije Klinike za dječije bolesti iz Banjaluke.”
Žene u intelektualnom svijetu ne postoje kao dio norme, već samo kao eksces. Tako je konkurs za izbor rektora/ice univerziteta na portalima uvijek izbor za rektora. Rektorica u jeziku postoji samo ako neka konkretna žena bude izabrana na ovu poziciju. Tako je u Banjaluci, ako je vjerovati naslovu na portalu Nezavisne.com “Otvoren konkurs za izbor rektora”. Žena postoji kao rektorica, ali ne u normi, već samo ako se desi da žena bude izabrana za rektoricu, kao u tekstu na portalu Dnevni-list.ba: “25 studenata dobilo rektorovu nagradu”. U tekstu stoji da je nagradu uručila rektorica Ljerka Ostojić.
Studenti se bune, a studentice zadovoljavaju profesore
Zanimljivo je da na većini analiziranih portala studenti postoje kao oni koji se bune, preduzimaju akcije, dobijaju nagrade ili pak pokreću promjene. Riječ studentica, ili njena množina studentice, spominje se isključivo kada su u pitanju seks-afere. Primjer je tekst objavljen na portalu Dnevni-list.ba “Učenici i studenti posadili 2000 sadnica”. Iako se na slici vide i studentice i učenice, ako je vjerovati naslovu, sadili su samo – muškarci. Isto tako, na portalu Večernji.ba, u tekstu “Ostvarili ste ciljeve jer ste uvijek znali svoj put i niste odustajali”, koji govori o promociji diplomanata i diplomantica, te magistranata i magistrantica, piše: “Svečana promocija profesora, magistara struke i prvostupnika Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru održana je jučer u velikoj dvorani Hrvatskog doma ‘Herceg Stjepan Kosača’.” Dakle, diplomirali i magistrirali su, opet, samo muškarci.
Na portalu Glassrpske.com, studenti su oni koji se bune. U tekstu “Studenti dižu pobunu zbog loše hrane i higijene” ne spominju se studentice. Spominju se “djevojke” i to u parafrazi jedne od izjava. Rodna odrednica je uredno ispoštovana u tekstovima koji govore o seks-skandalu na Pravnom fakultetu. Primjer može biti tekst na portalu Glasa Srpske “Potvrđene optužnice protiv profesora Lučića i Durmiševića”. Studentice su spomenute samo u ovoj aferi i to čak prije četiri godine.
I na portalu Dnevni-list.ba studentice postoje u tekstovima koji govore o seksualnim napadima i podvođenju, te o manijaku koji je uznemiravao studentice: “MOSTAR: Pokazivao spolovilo studenticama pa htio podmititi policajce”. Svi analizirani portali su naveli da su profesore zadovoljavale – studentice. Slika koja se može steći jeste ona da dok studenti uče, bune se i bore za opšte dobro, studentice zadovoljavaju profesore.
Osim studentica, na analiziranim portalima ne postoje intelektualke, biračice, glasačice, već samo intelektualci, birači i glasači. Izuzetak je članak na portalu Bljesak.info “U Mostaru održana prezentacija istraživačkog rada “Nacionalnost narodnih bajki” , no i ovdje intelektualke postoje samo u izjavi jednog od sudionika prezentacije. Na ovom portalu postoje i biračice, doduše, u tekstu koji govori o radionici o jačanju uloge žena u društvenom i političkom životu: “Radionica o jačanju uloge žena u javnom i političkom životu”. U redovnim tekstovima na svim analiziranim portalima postoje samo – intelektualci, birači i glasači.
Istovremeno, zanimljivo je da postoje analitičarke. Tako na portalu Faktor.ba, u tekstu “Republika Srpska je devastirana: je li ovo kraj Dodika, s obzirom na bijes i nezadovoljstvo građana?”, svoje mišljenje iznosi i Tanja Topić, koja je potpisana kao politička analitičarka.
Portali su najčešće podvrgnuti patrocentričnoj normi u jeziku. S druge strane, prividan nemar zbog kojeg se čak u jednom tekstu imena funkcija na kojima su žene pišu čas na jedan, čas na drugi način, otkriva da se o rodu ne vodi računa. Postoje, naravno, portali koji, poput Glasa Srpske, sve pišu u muškom rodu. Istovremeno, postoji hijerarhizacija. Žene su nekad predsjednice, a nekad predsjednici, uvijek šefovi poslaničkog kluba ili članovi vlade, intelektualci, birači ili studenti. Studentice su samo u seks-aferama. Ponekad su šefovi, a ponekad šefice klinika. Činjenica da su kod zanimanja kao što su pjevačica, plesačica i domaćica u potpunosti ispoštovane rodne norme na svim portalima, svjedoči o tome da portali zorno reproduciraju tradicionalističke norme podjele uloga u društvu.
