MEDIJSKO-POLITIČKE ANALIZE
IZ PRAVNOG UGLA
TV DNEVNICI
TV POLITIČKE EMISIJE
ONLINE MEDIJI
KOMENTARI
MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST
FAKE & SPIN
(V)LAŽNE VIJESTI

FLUIDNE NACIONALNOSTI I POLITIČKI INTEGRITET

IZDVAJAMO Slično se dešava i u Federaciji BiH između SDA, SDP-a i DF-a. Predsjednik SDA Bakir Izetbegović poziva na formiranje široke koalicije, te naglašava da je SDA spremna surađivati sa svima onima koji će raditi u korist BiH, te je pozvao na „nacionalno i ideološko pomirenje“. Izetbegoviću i SDA-u nedostaje glasova za formiranje vlasti, pa se moraju osloniti na formiranje vlasti s onima koji imaju dijametralne filozofije i ideologije. Takvo nešto, naravno, nije iznenađenje. Koalicije između suprotno orijentiranih stranaka zarad formiranja vlast nisu novost. Ono se veoma lahko može desiti ukoliko se vodimo prošlim iskustvom i koalicijama SDP-a i SDA ili nedavnim koalicijskim fijaskom SBB–SDA.

FESTIVAL ALTERNATIVNE LJEVICE: Čudo u Šibeniku

IZDVAJAMO Festival, čiji je direktor Emir Imamović Pirke, počeo je prekjučer i traje do sutra. Ako ste propustili otvaranje izložbe Milomira Kovačevića Strašnog o Golom otoku, predavanje glasovitog teologa Jürgena Moltmanna pod naslovom “Kršćanstvo, čovječanstvo i novi nacionalizam” ili okrugli stol “Bog na razmeđi vjere i ideologije” na kojem su sudjelovali mitropolit Porfirije i fra Ante Vučković, još možda možete stići večeras na izlaganja Erike Harms o održivom turizmu i Žarka Paića o politici iracionalizma ili, pak, sutra kada će o temi “Turističke destinacije: pusti gradovi Dalmacije” govoriti Ivo Babić. I kada će, na koncu, biti predstavljena Šibenska deklaracija.

MEKSIČKE LEKCIJE ZA BH. LJEVICU

IZDVAJAMO Bosanskohercegovačku ljevicu očekuje veliki zadatak − da ponovo uvjere svoje glasače da im vjeruju. Da uvjere narod da su oni ljudi za koje se predstavljaju. I da su socijalna pravda i jednakost ne samo centralni dijelovi njihovog programa već su i u centru njihovog ličnog uvjerenja i života. Bez toga im neće pomoći nijedan program, ma koliko dobro napisan, nijedna kampanja, ma koliko dobro izrežirana. Obrador je to shvatio davno, i njegov program i njegova kampanja su od 1976. godine jedno te isto. Autentičnost.

DENIS BEĆIROVIĆ IZMEĐU DRŽAVNIH I PARTIJSKIH INTERESA

IZDVAJAMO Međutim, šta Bećirovićeva kandidatura u političkom smislu znači? Evidentno, najmanje dva kandidata lijevo-građanskog bloka koja ulaze u trku za člana Predsjedništva i definitivno odustajanje od zajedničkog kandidata ljevice za tu funkciju, jer je od ranije poznata kandidatura kandidata DF-a Željka Komšića. Imaju li i Bećirović i Komšić snage da glasovima glasača naklonjenih lijevo-građanskim opcijama obojica pobijede na izborima?

IZMJENE IZBORNOG ZAKONA: Šta čeka ljevica?

IZDVAJAMO Svakako da su i građani ili grupe građana, a tu se prije svega misli na akademsku zajednicu kao intelektualnu oštricu građanstva – koja je u ovom kontekstu, nažalost, tek apstraktna kategorija – imali priliku, pa možda i dovoljno vremena da kroz različite inicijative podnesu ili barem javnosti predoče svoje prijedloge, ali to se nije desilo. Stoga, kao što je već rečeno o izmjenama Izbornog zakona, u najboljem slučaju razgovarat će tek različiti politički subjekti, polazeći s dijametralnih pozicija. Svi politički subjekti, i oni u koje se najviše upire prstom kada se govori o izmjenama Izbornog zakona, pa i oni drugi, složni su u ocjeni da ovo nije samo pitanje stranaka nego i svih građana, pa ipak…

FELJTON: Kratka istorija jugoslovenskih književnih polemika (3) Krleža i Tito kao polemički protivnici

IZDVAJAMO Godine 1939., u tu književničku polemiku, kad se stvari otmu kontroli, uključiće se i Josip Broz Tito, upozoravajući javnost da radnike i mlade intelektualce zbunjuju nekakvi frojdisti i machovci, prije svih Marko Ristić, intimus Andréa Bretona, pariškog degenerika i trockiste. Upravo će Tito u sjećanjima opisati razgovore koje je vodio kako bi pokušao po direktivi Partije spriječiti sukob Krleže sa socijalnim kritičarima, jer su klerikalci iskorištavali te trzavice, a simpatizeri Partije su iskazivali krajnje ogorčenje zbog tog sukoba. Tito u sjećanjima priznaje da nije uspio smiriti polemiku, iako mu je Krleža bio obećao da neće odgovarati na napade, a u prilog smirivanja svakako nisu išli Krležini uvodi za Pečat u kojima, kao svoje oponente, izjednačava marijansku i nabožnu liriku bojnokopljanika s Kaptola sa tendencioznim pjesmicama i otrcanim dječjim osmercima socijalnih pjesnika.

RASPAD BOŠNJAČKOG JEDINSTVA: Otkinute grane SDA

IZDVAJAMO SDA se nalazi pod ogromnim pritiskom i vanjskim i unutrašnjim. Nalaze se u poziciji SDP-a pred izbore 2014., gdje preuzimaju punu odgovornost kao vlast, pokušavajući javnost ubijediti u napredak (100.000 radnih mjesta, evropski put itd.), koji osjećaju samo stranački simpatizeri SDA. Značajnu ulogu će igrati i vještina u komunikaciji i stvaranju percepcije o postignutim rezultatima, te će za SDA biti važno i hoće li u komunikaciji prema javnosti prevladati elementi poput premijera Federacije Fadila Novalića, čiji mandat protiče u znaku PR katastrofe (što je pokazao i posljednji slučaj sa radnicama “Borca”), i, recimo, direktorice KCUS-a Sebije Izetbegović, koja svojim političkim angažmanom više doprinosi mobilizaciji glasača ljevice; ili će to pak biti elementi poput predsjedavajućeg Vijeća ministara Denisa Zvizdića, Safeta Softića, Šefika Džaferovića, Halida Genjca, itd. – koji odsustvo karizmatičnog javnog nastupa nadopunjavaju odsustvom kikseva. Naravno, centralna figura je Bakir Izetbegović, koji će, pri kraju osmogodišnjeg mandata u Predsjedništvu BiH, biti pod najvećim pritiskom zato što ne može biti kandidat za Predsjedništvo.

DVIJE TAKTIKE LJEVICE: Ujedinjenje ili moralna pobjeda

IZDVAJAMO Dok polarizacija između vlasti i opozicije, između ljevice i desnice ima potencijal da kreira dramatičnost izbora i entuzijazam/izlaznost kako kod partijskih simpatizera tako i kod neopredijeljenih, dotle fragmentiranje proizvodi suprotne efekte, ne uspijevajući motivirati glasače koji nisu stranački simpatizeri. Iskustvo Saveza za promjene je korisno, jer je uz pomoć njega jasnije da zajednički nastup ne znači automatski i vlast, već je to i pitanje stranačke organizacije, postizborne discipline, vještine vođenja predizborne kampanje kao i postizbornih pregovora, što su, svakako, oblasti u kojima stranke ljevice imaju prostora za progres.

Hayat prednost daje građanima, TV 1 političarima

Hayat je svjesniji televizije kao medija. Mnogo više se insistira na slici,…

Grčka mitologija i turska tuča

Televizije su često raspete između dva oprečna zahtjeva: kako biti zanimljiv u…