Kako su objavili mediji američka vlada razmatra novu ponudu za Juliana Assangea o priznanju krivnje, kojom bi mu se omogućilo da prizna prekršaj, ali njegovi advokati kažu da im “nisu date nikakve naznake” da Washington namjerava promijeniti svoj pristup.
Wall Street Journal izvijestio je da američko Ministarstvo pravosuđa traži načine da prekine dugu londonsku sudsku bitku osnivača WikiLeaksa protiv izručenja Sjedinjenim Američkim Državama zbog optužbi za špijunažu zbog objavljivanja na hiljade povjerljivih američkih dokumenata koji se odnose na afganistanski i irački rat.
U izvještaju se navodi da bi plan koji se razmatra bio odbacivanje trenutnih 18 optužbi prema Zakonu o špijunaži, ako Assange prizna krivicu za pogrešno rukovanje povjerljivim dokumentima, što je okarkterisano kao prekršaj.
Assange bi se mogao izjasniti o krivnji iz Londona i vjerovatno bi bio na slobodi ubrzo nakon dogovora, jer je već proveo pet godina u pritvoru u Velikoj Britaniji. Međutim, Assangeov pravni tim rekao je da nisu upoznati s bilo kakvim promjenama u strategiji američkog tužilaštva.
– Neprikladno je da advokati Assangea komentiraju njegov slučaj, osim da kažu da nismo dobili nikakve naznake da Ministarstvo pravosuđa namjerava riješi slučaj i da SAD nastavlja tražiti njegovo izručenje po svih 18 optužbi, izlažući ga 175-ogodišnjoj kazni zatvora – kazao je jedan od Assangeovih branitelja Barry Pollack.
Očekuje se da će Vrhovni sud u sljedećih nekoliko sedmica odlučiti hoće li Assange dobiti dodatno pravo na žalbu u njegovom slučaju o izručenju. Assangea, koji se nalazi u zatvoru Belmarsh, je bio previše bolestan da bi prisustvovao posljednjem ročištu održanom prošlog mjeseca.
Ako dvojica sudaca presude protiv njega, on će iscrpiti sve mogućnosti UK-a da ospori izručenje, a jedini preostali put koji bi mu bila žalba Evropskom sudu za ljudska prava, koji bi mogao narediti UK-u da ne nastavi sa sudskim procesom izručenja sve dok sud ne sasluša slučaj. Ako to ne uspije, Assange bi mogao biti izručen u SAD u roku od nekoliko dana.
Assangeovo izručenje bilo bi politički teško za Bidenovu administraciju, posebno u izbornoj godini. Prethodna demokratska administracija, pod Barackom Obamom, na kraju je odlučila ne optužiti Assangea zbog straha da bi time prekršila prava iz prvog amandmana koja garantiraju slobodu medija.
Godine 2019. Trumpova administracija nastavila je s optužbama prema Zakonu o špijunaži iz 1917. godine, nastojeći razlikovati konvencionalno novinarstvo od Assangeovih postupaka, koji su pružili platformu za objavljivanje procurjelih tajnih dokumenata, a za koje tužioci tvrde da je znao da će dovesti živote u opasnost.
U raspravi o Assangeovom dopuštenju da podnese žalbu u februaru, njegovi advokati tvrdili su da bi mogao biti na meti američkih državnih agencija u smislu “izvanpravne eliminacije” ako bude izručen, posebno s obzirom na “stvarnu mogućnost povratka Trumpove administracije” na vlast.
Izvor: The Guardian
