FTV: „Odgovorite“ ljudima, 6. januara
RUŽNIĆ VS. VAN DER AUWERAERT I CIKOTIĆ: „Institucije BiH su nesposobne, migranti su divljaci, a vlast i građani USK-a fašisti. Jedini spasioci su međunarodne organizacije.“ To je slika koju su, kaže premijer USK-a Mustafa Ružnić, stvorile međunarodne organizacije neistinitim izvještavanjem, te neki strani i domaći mediji. Objašnjava kako su građani USK-a i sami postali žrtve ostvarujući „manje prava od evropskih birokrata i migranata“. Suočavanje premijera USK-a s predstavnikom IOM-a u BiH Peterom Van der Auweraertom i ministrom sigurnosti BiH Selmom Cikotićem rezultiralo je žustrom diskusijom u kojoj je Ružnić neuvijeno i argumentovano kritikovao sve koje smatra krivima za stanje u kojem se nalaze i migranti i građani ovog kantona ‒ od međunarodne zajednice, preko domaćih institucija, do konkretnih političara. O humanitarnoj pomoći migrantima govorio je predstavnik CK BiH Rajko Lazić. Urednici emisije (Darjan Babić i Jadranka Milošević) nastojali su obuhvatiti različite aspekte krize: humanitarni, politički, ekonomski i sigurnosni.
FINANSIJSKE I POLITIČKE MALVERZACIJE: Sumnje u finansijske malverzacije međunarodnih organizacija koje dobijaju novac za upravljanje krizom u BiH, nepravilnosti u javnim nabavkama, indicije da „Lipu“ nisu zapalili migranti, indolentnost domaćih institucija ‒ teme su o kojima se najviše diskutovalo. Ružnić strahuje da će BiH postati sabirni centar za migrante koji traže azil i da će ih međunarodne organizacije ostaviti vlastima i građanima BiH. Voditelj Darjan Babić s razlogom se zadržao na optužbama za finansijske malverzacije IOM-a pitajući predstavnika ove organizacije kome ona podnosi izvještaj o utrošku novca. U emisiji smo čuli i to da IOM finansira gorivo Graničnoj policiji BiH koja više čuva granicu Hrvatske nego BiH vraćajući migrante u USK, ali i policiji RS-a koja ih iz tog entiteta dovozi opet u USK. Van der Auweraert odgovara da je rukovodstvo Granične policije tražilo novac za tu svrhu. Budući da EU i vlasti BiH tri godine najavljuju ravnomjernu raspodjelu migranata, Babića je zanimalo zašto nema kampova i u drugim dijelovima BiH. Cikotić je na to govorio o političkim uzrocima ovog problema.
FACE TV: „Centralni dnevnik“, 8. januara
KO SU KRIVCI? Od 91,5 miliona eura, koliko je EU uplatila na račune međunarodnih organizacija za upravljanje migrantskom krizom u BiH, trećina je za administrativne troškove IOM-a, UNHCR-a i drugih međunarodnih organizacija. Preostali novac dijeli se između podslužbi ovih organizacija na upravljanje migracijama i kampovima. Za premijera Ružnića, način trošenja tog novca je sporan ‒ od netransparentnosti do zanemarivanja potreba lokalnih zajednica u kojima je najviše migranata. Problemi na koje je premijer USK-a upozorio u „Odgovorite ljudima“ dobili su dodatni prostor u „Centralnom dnevniku“. Senad Hadžifejzović je insistirao na konkretnim krivcima za teško stanje u Krajini, a Ružnić se nije libio prozvati ih, i to vrlo argumentovano, pozivajući se na konkretne podatke, slučajeve i imena. Upozorava na nepravilnosti apelujući na državne institucije – tužilaštva, inspekcije, poreske uprave, graničnu policiju, policijske službe, Željeznice BiH, BH pošte ‒ da rade svoj posao provodeći zakone ove zemlje. Otvoreno govori i o propustima međunarodne zajednice, uključujući i seksualno zlostavljanje migranata u kampovima.
ŠTA RUŽNIĆ ZAMJERA SDA? Zbog ranijih istupa premijera u kojima je govorio kako sve ukazuje na to da „Lipu“ nisu zapalili migranti, voditelj je direktan: Ko je zapalio kamp? Odgovarajući na ovo pitanje, gost govori o dodatnom pritisku na Krajišnike radi otvaranja „Bire“. Nema ko ga, kaže, nije zvao zbog toga. Posebno mu je teško pao poziv reisu-l-uleme IZ-a u BiH. „Zar mu je važnije šta kaže neki činovnik iz EU nego ono što piše u Kur’anu ‒ zagovaranje i provođenje pravde?“ U nedavnom pismu u kojem je kritikovao državnu vlast zbog insistiranja na smještaju migranata u „Biru“, Ružnić je prozvao i državnog ministra sigurnosti Selmu Cikotića i predsjednika SDA Bakira Izetbegovića zbog odluka kojim „uništavaju ovaj dio BiH“. Podsjećajući na to, Hadžifejzović traži pojašnjenje. Ljut je premijer i na zastupnike SDA u državnom i federalnom parlamentu zbog šutnje o problemima poput policijskog prevoženja migranata iz RS-a i Hrvatske u USK, neravnomjerne raspodjele migranata ili dodjeljivanja poslova kompanijama iz Banje Luke i Sarajeva nauštrb onih u USK-u. Bio je ovo informativno vrijedan i direktan intervju u kojem zahvaljujući otvorenosti sagovornika novinar nije ni morao mnogo pitati, već tek tu i tamo usmjeriti sagovornika na pojašnjenje problema parafraziranjem ili potpitanjem.
N1: „Izvan okvira“, 11. januara
REISOV POZIV RUŽNIĆU: U intervjuu s reisu-l–ulemom IZ-a u BiH Huseinom ef. Kavazovićem, novinar Nikola Vučić postavio je odlična, neklišeizirana pitanja za gosta – od toga kako pomiriti humanitarni i sigurnosni aspekt migrantske krize, preko odnosa islama prema krivičnim djelima kao grijesima kojima je „natopljeno“ bh. društvo, muškocentričnog tumačenja religije i reformi islamskih praksi, do upliva politike na funkcionisanje IZ-a. Osvrnuo se Vučić i na zamjerke premijera Ružnića, koji je gostujući na televiziji Face izrazio razočaranost zbog poziva reisu-l-uleme u kojem je apelovao na ponovno otvaranje „Bire“. Gost je potvrdio da je premijera zvao na inicijativu predstavnika EU, ali je negirao vršenje bilo kakvog pritiska na njega, osim apelovanja na humanost. Ružnićeve argumente je, kaže, uvažio. Vučić nije izostavio ni pitanja o neslaganjima unutar IZ-a podsjećajući i na prošlogodišnju ostavku glavnog imama Medžlisa Sarajevo Kenana ef. Musića, koju je obrazložio blokadama u radu kritikujući prakse u radu ove vjerske institucije. Ostavka je izazvala brojne reakcije u javnosti, posebno među vjernicima koji su potpisali i peticiju za njegov ostanak na toj funkciji.
POLITIZACIJA RELIGIJE: Pitanje o uplivu politike u funkcionisanju IZ-a Vučić je potkrijepio primjerom Safeta Softića, koji je u rukovodstvu SDA, ali i u rukovodstvu Sabora IZ-a. Zato Vučić problematizuje pitanje političkog privilegovanja jedne političke partije u odnosu na druge. Gost odgovara kako nije moguće depolitizovati džemat, jer su i vjernici članovi različitih političkih partija. Navodi da je u tijelima IZ-a bilo i predstavnika drugih političkih partija, ali njihov politički angažman, kaže, nije problematizovan u javnosti. Uvjeren je da imami ne agitiraju ni za jednu konkretnu političku partiju, a kada govore o društveno-političkim problemima da to čine s nivoa općih religijskih vrijednosti. Neka pitanja Vučić je opravdano i ponovio preoblikujući ih ili dodatno argumentujući.
RTRS: „Intervju“, 8. januara
U JEDINSTVU JE SPAS: U jednosatnom intervjuu s predsjednicom RS-a Željkom Cvijanović povodom 9. januara, koji se u ovom entitetu obilježava kao Dan RS-a, Marijana Đurđević prešutjela je neustavnost ovog praznika. Nije spomenula odluke Ustavnog suda BiH iz 2015. i 2019. u kojima je navedeno da 9. januar ne može biti Dan RS-a jer je nelegalan i diskriminatorski. Umjesto toga, pita: „Zašto toliko osporavanje RS-a na nivou BiH? Zar misle da će takvim zastrašivanjem postići cilj?“ Ni u nastavku intervjua ništa novo. Predugi odgovori gošće, hvalospjevi Vladi RS-a, naročito zbog odgovora na pandemiju, apel građanima na jedinstvo, na ponosno isticanje zastava na Dan RS-a, kritika „političkog Sarajeva“ koje pokušava opstruirati političko i ekonomsko blagostanje u ovom entitetu ugrožavajući i pritišćući predstavnike srpskog naroda. Novinarka ni u jednom momentu ne dovodi u pitanje ništa od onoga što gošća govori, a njeno rijetko oglašavanje je tek u funkciji podsjećanja na to da govor Željke Cvijanović nije monolog, nego intervju. Bar prema standardima RTRS-a.
ZAKLJUČAK: Žustra i zanimljiva diskusija u „Odgovorite ljudima“ rezultat je suočavanja premijera USK-a s predstavnikom IOM-a u BiH i ministrom sigurnosti BiH. Pohvalno je što su urednici emisije u studiju suočili četiri gosta – neistomišljenika, ukazujući na različite aspekte migrantske krize. Premijer USK-a, čiji nastup na FTV-u je izazvao i najviše reakcija u javnosti, dobio je dodatni prostor u „Centralnom dnevniku“ Face TV-a. I taj intervju bio je informativan i vrlo direktan. Od terminologije koju koristi Nikola Vučić, preko sadržaja i načina oblikovanja pitanja, do odnosa prema sagovorniku, koji je uvažavajući, ali nikako submisivan, „Izvan okvira“ ukazuje na temeljitu pripremljenost novinara i dobar je primjer kako razgovarati s vjerskim poglavarom. Intervju RTRS-a s entitetskom predsjednicom Željkom Cvijanović daleko je ispod profesionalnih standarda.
