N1: „Pressing“, 14. oktobra
NISTE ODGOVORILI: Novu Vladu KS koju najavljuje predsjednik Naroda i pravde činit će, kaže, stručni, a ne stranački ljudi. Voditelj opravdano podsjeća na suprotno ponašanje Elmedina Konakovića dok je donedavno bio dio kantonalne vlasti, koja je na funkcije u javnim institucijama i preduzećima imenovala stranačke kadrove. Slično kao i SDA, čiji je žestoki kritičar. Zato Amir Zukić opravdano pita Konakovića zašto ne promijeni paradigmu. Odgovarajući na pitanje o tome hoće li ostaviti Marija Nenadića na mjestu premijera, Konaković ga prvo hvali na sva usta – korektan, pošten, sposoban, a onda najavljuje njegovu smjenu. Voditelj olako prelazi preko ovog paradoksa. Gost rado elaborira loše poteze političkih protivnika – SDA i DF-a, koje će „pomesti“, ali ne kaže kako će njegova stranka popraviti stanje u društvu. Zato je voditelj više puta intervenisao podsjećajući ga na to da nije odgovorio na pitanje. Zbog Izvještaja State Departmenta o BiH, u kojem se spominje Konakovićeva izjava da mu ne smeta naziv škole „Mustafa Busuladžić“, voditelja zanima hoće li ukinuti taj naziv ako osvoji vlast. Umjesto konkretnog odgovora, gostu smeta što se u Izvještaju ne spominje SDA.
DALEKO OD KONFRONTACIJSKOG INTERVJUA: Zahvaljujući Zukićevim pitanjima, gledaoci su od Konakovića saznali i to da je NiP građanska stranka koja simpatiše Muamera Zukorlića, oponente Mile Đukanovića u Crnoj Gori i Mustafu Busuladžića, te da Milorad Dodik i Dragan Čović s njim neće moći lako kao s Bakirom Izetbegovićem, ali da ne vidi moguće partnere iz RS-a i HDZ-a. Voditelj je konkretnim pitanjima više puta tokom emisije podstakao gosta da ipak odgovori na pitanja koja je izbjegavao. Ali, daleko je to bilo od oštrog, konfrontacijskog intervjuisanja visokopozicioniranog političara kakvo očekujemo u „Pressingu“.
BHT: „Jedan“, 15. oktobra
DEFANZIVNA REAKCIJA: U intervjuima političara, pogotovo onih koji dugo uživaju u vlasti, koji se povezuju s političkim aferama i skandaloznim izjavama, uobičajeno je da novinar teškim pitanjima dovede sagovornika u defanzivnu poziciju. Bar je tako u uređenim demokratskim državama s razvijenijim medijima. U BiH je postalo gotovo uobičajeno da se novinari opravdavaju, a nekada i brane od verbalnih napada Milorada Dodika. On se, bez obzira na sve njegove kontroverzne izjave i sporne postupke na koje novinari ukazuju, rijetko kada unezgodi. Nije ni u ovoj emisiji kada Benjamin Butković, citirajući Dodikovu izjavu nakon posjete Zagrebu: „Srbi i Hrvati su bili i ostali najvažniji narodi na ovim prostorima“, pita jesu li neki narodi manje važni. Nakon Dodikovog ekspliciranja o napadu bosanskog jezika na njegov etnički identitet, voditelj ga nije podsjetio da negiranjem ovog prava u RS-u krši Ustav BiH. Nejasno je i zašto Butković zauzima defanzivan stav nakon Dodikovog brecanja zbog pojedinih pitanja koja su potpuno na mjestu. Naprimjer, onda kada ga, citirajući njegovu izjavu kako sedam članica EU podržava secesiju RS-a, pita zašto to nije iskoristio.
UKAZIVANJE NA NEDOSLJEDNOSTI: Citirajući različite izjave gosta, Butković je suptilno, ali vrlo uvjerljivo ukazao na neutemeljenost njegovih tvrdnji. Podsjeća ga da godinama najavljuje vraćanje nadležnosti s države na entitet, pa pita kada će to realizovati. Ukazuje i na druge nedosljednosti. Dodik izjavljuje kako je OSA protiv RS-a, a podržava njenog direktora. Citira njegovu izjavu da Sarajevo nije srpski grad, a da Banja Luka ne pripada muslimanima. Budući da u istoj emisiji u kojoj priča kako se osjeća ugroženim u BiH, umjesto termina Bošnjak koristi naziv musliman, svodeći jedan narod na vjersku skupinu, Butković lucidno ukazuje na njegove dvostruke standarde. „Zašto u javnim istupima Bošnjake nazivate muslimanima? Rekli ste da ste osjetljivi na pitanje identiteta.“
RTRS: „Aktuelno“, 19. oktobra
BEZ PREDSTAVNIKA RADNIKA: Sudeći prema izboru sagovornika i onome o čemu se pričalo u emisiji, ekonomskim posljedicama pandemije u RS-u pogođeniji su bankari nego mali privrednici, obrtnici i ugostitelji. Od Boška Mekinjića, predsjednika Uprave Komercijalne banke, slušamo o posljedicama po bankarski sektor i problemima koji ih čekaju, a voditelj ne propituje uslove kreditiranja za građane i privrednike. Radivoje Krčmar, direktor Garantnog fonda RS-a, priča o tome koliko entitetska vlada čini za privrednike, a Goran Račin, predsjednik Podružne privredne komore Banja Luka, o prilagođenosti privrednika novonastaloj situaciji. Sve bi to gledaocima zvučalo uvjerljivije, ali i zanimljivije, da su u emisiju pozvani i predstavnici radnika, kao i obrtnici. Niti ih je bilo u emisiji niti je govoreno o posljedicama po njih, kao da ih ekonomske posljedice pandemije ne dotiču.
FTV: „Odgovorite ljudima“, 19. oktobra
BROJNI GOSTI: Pooštravanje epidemioloških mjera u Kantonu Sarajevo, različiti propisi u različitim kantonima, komplikovana pravila, neizvjesnost o daljem načinu izvođenja nastave, zabrinutost za mogućnost dobijanja redovnih zdravstvenih usluga – samo su neka od pitanja koja brinu, ali i zbunjuju građane. Urednice Ena Ameti i Azra Pašukan potražile su odgovore na ova pitanja od relevantnih sagovornika, nastojeći da bar smanje neizvjesnost kod građana. Emisija sa pet sagovornika pokazuje kako je šteta što se u bh. medijima većina tzv. dijaloških emisija svela na razgovor novinara s jednim gostom. Ove s više gostiju informativnije su i zanimljivije. Usto, pokazuju da je i stručno mišljenje, pogotovo o novim i malo istraženim fenomenima, dobro potražiti od više stručnjaka. Svi gosti su ljekari, ali nemaju isto mišljenje o lijeku Remdesivir, čiju nabavku je Federacija BiH otkazala, a RS nije. I mišljenje članova Federalnog kriznog štaba o tome da li iste epidemiološke mjere treba primjenjivati na području cijele Federacije, odnosno države ili lokalno, razlikuju se. Nije to specifikum BiH, niti je svrha ovog teksta zagovarati neko od stajališta. Namjera je ukazati na važnost konsultovanja više izvora. U emisiji su postavljena i pitanja o pojedinim epidemiološkim mjerama zbog kojih građani najviše negoduju, poput one o nošenju maski na otvorenom u Kantonu Sarajevo. Gledaoci su saznali i hoće li uskoro biti uvedene restriktivnije mjere, te je li premijer Fadil Novalić konsultovao ljekare prilikom odlučivanja o otkazivanju nabavke spornog lijeka koji se koristi u tretmanu oboljelih od Covida-19.
ZAKLJUČAK: Pitanja za Elmedina Konakovića nisu bila dovoljno oštra za konfrontacijski intervju kakav se očekuje u „Pressingu“. U intervjuu emisije „Jedan“, citiranjem Dodikovih izjava voditelj je suptilno podsjetio na njegovu nedosljednost. Kada na argumentovane primjedbe i potpuno primjerena novinarska pitanja bahati političari, umjesto konkretnih odgovora, reaguju brecanjem, nema potrebe za opravdanjem. O ekonomskim posljedicama pandemije „Aktuelno“ progovara samo iz ugla institucija entitetske vlade, privredne komore i bankara, a bez onih najugroženijih – radnika i obrtnika. U „Odgovorite ljudima“ urednice su odgovore na pitanja koja najviše zabrinjavaju i zbunjuju građane zatražile od pet ljekara različitih specijalizacija, na različitim funkcijama i iz različitih dijelova BiH. Korisno je čuti stručna mišljenja iz više izvora. Takva emisija je svakako informativnija, objektivnija i zanimljivija.
