Kršenje ljudskih prava u Bosni i Hercegovini sveprisutna je pojava, a od nje nisu izostavljeni ni bh. novinari koji su ujedno i najpozvaniji da izvještavaju o kršenjima ljudskih prava svih kategorija društva, ali se i sami ponekad nađu u situaciji da budu kršitelji ljudskih prava.
Platforma Mapiraj.ba koju je kreiralo Udruženje BH novinari, u saradnji s Evropskom federacijom novinara i Centrom za edukaciju ProEduca, uz finansijsku podršku Evropske unije u BiH, objedinit će upravo sve slučajeve kršenja ljudskih prava u BiH i raditi monitoring ljudskih prava.
Novinari, predstavnici civilnog društva i različitih bh. institucija trebali bi doprinijeti unapređenju platforme koja nudi internetske alate za sistemsko praćenje i javno prezentiranje slučajeva kršenja ljudskih prava novinara i svih drugih građana, posebno ranjivih i marginaliziranih grupa.
Generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić kazala je da se platforma predstavlja u najboljem trenutku kada je bh. javnost fokusirana na najavljenu Povorku ponosa kojom pripadnici LGBTIQ zajednice traže upravo poštovanje i zaštitu njihovih ljudskih prava.
Projekt koordinatorica Udruženja BH novinari Milica Samardžić pojasnila je načine na koji platforma radi kazavši da je na ovoj web platformi moguće pronaći slučajeve ugrožavanja prava novinara koji su prijavljeni Liniji za pomoć novinarima.
Platforma Mapiraj.ba dio je projekta “Mediji za ljudska prava” u okviru kojeg je urađeno nekoliko istraživanja o stanju ljudskih prava prije svega novinara, žena žrtava nasilja smještenih u sigurne kuće i povratnika.
Autor istraživanja je Srđan Puhalo koji je napomenuo da su rezultati za sve tri kategorije zabrinjavajući te svaka od tih grupa društva treba unapređenje u zaštiti svojih prava.
Govoreći o novinarima iznio je nekoliko zabrinjavajućih nalaza među kojima je i onaj da manje od dvije trećine ili tek 60 posto novinara ima uplaćeno zdravstveno osiguranje, a za 55 posto njih uplaćuje se staž, što znači da se svakom drugom novinaru ne uplaćuje radni staž.
U okviru istraživanja ispitana su 242 novinara koji su odgovarajući na pitanja iz anonimne ankete o problemima s kojima se suočavaju u svom radu 50,8 kao problem izdvojilo je nepoštovanje odredbi Zakona o pristupu informacijama što im otežava rad.
Puhalo je interesantnim nazvao i podatak da 38 posto novinara osjeća pritisak političara tokom rada, a 28 posto njih osjeća pritisak vlasnika medija, te se postavlja pitanje o kvalitetu rada novinara ako se zna da trpe pritiske i političara i poslodavaca.
– Kada smo ih pitali koji je to zakon koji bi olakšao rad novinarima, kazali su da bi trebalo novinarima dati status službene osobe i uvesti krivične odgovornosti zbog napada na novinare – dodao je Puhalo.
Podsjetio je da je to priča koja već dugo traje, ali niko ništa konkretno ne radi da se taj zahtjev novinara uvaži zbog čega se ponovo postavlja pitanje zašto je to tako i kome je u interesu da se zadrži sadašnji status novinara odnosno zašto se ne donese zakon koji bi to regulirao.
Jedna četvrtina novinara potvrdila je prisustvo cenzure i autocenzure u njihovom radu, ali Puhalo najavljuju da će se ovaj podatak pratiti u narednom periodu i vidjeti da li se taj procent povećava ili smanjuje odnosno šta Udruženje novinara, ali i sami novinari mogu uraditi da se situacija promijeni.
Autor istraživanja Srđan Puhalo napomenuo je i to da je samo 50 posto novinara u Bosni i Hercegovini članovi strukovnog udruženja čemu bi se, smatra, trebala posvetiti pažnja.
Rezultati istraživanja bit će objavljeni na platformi, koja će se i u drugim segmentima biti unaprijeđena podacima koji će se i u narednom periodu prikupljati.
Na kraju realizacije projketa bit će objavljena Bijela knjiga ljudskih prava koja će objediniti podatke o kršenju svih ljudskih prava u BiH, a ovakva knjiga trebala bi biti objavljivana svake dvije ili tri godine.
