RTRS I BNTV: Orkestrirana hajka Dodika, Stanivukovića i RTRS-a protiv Povorke ponosa

Ignorirajući činjenice, dešavanja i brutalni napad na njihove kolege, urednici i novinari entitetskog javnog servisa ponudili su publici iskrivljeno viđenje svega što se dešavalo 18. marta

RTRS I BNTV: Orkestrirana hajka Dodika, Stanivukovića i RTRS-a protiv Povorke ponosa
Foto: Avaz.ba

 

RTRS: Zna se ko je centralna ličnost Dnevnika

  1. – 20. mart 2023.

NOVINARSKA NESOLIDARNOST: U najavi izvještaja sa sjednice Narodne skupštine RS reporterka uzgred spominje da će se pred poslanicima naći i izmjene Krivičnog zakonika RS kojim se kriminalizuju kleveta i uvreda. I kratko navodi da je „grupa novinara okupljena oko Udruženja BH novinari ispred skupštine zatražila povlačenje zakona iako im je rečeno da će nakon usvajanja nacrta biti održana javna rasprava“. Sve bez slike i tona. I to se zove „novinarska solidarnost i profesionalizam“ na način RTRS-a. U vraćanju na ovu temu, Ajdin Cikota izdvaja u izvještaju izjavu predsjednika RS-a Milorada Dodika da „ne razumije čemu se diže galama protiv navedenih zakonskih izmjena“.

CENTAR SVEGA: Dodik je u kontinuitetu centralna ličnost Dnevnika 2, bez obzira o čemu, gdje i kada govori. Ovog puta to su, uz ostalo, i prijetnje secesijom RS-a ukoliko bilo ko pokuša zabraniti knjiženje nepokretne imovine na ime ovog entiteta.

Dodik je zaprijetio i prekidom svih kontakata sa ambasadama SDA i Velike Britanije u BiH, jer su, navodi se u izvještaju Nade Veletić, prešli crvenu liniju pri miješanju u unutrašnja pitanja BiH. No vrhunac je Dodikova tvrdnja, ističe Veletić, što je riječ o državama koje nisu potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma. Dodajemo da je ovo još jedna od Dodikovih neutemeljenih tvrdnji, koje RTRS prihvata zdravo za gotovo, pa se tako udruženo izruguju zdravoj pameti svakog iole pismenog građanina BiH.

Kada se ambasador Ruske Federacije direktno miješa u unutrašnja pitanja BiH, izriče otvorene prijetnje suverenitetu ove države, ne oglašavaju se ni Dodik ni novinari RTRS-a. Očekivano, jer ruske diplomate u BiH u pravilu stoje upravo iza antidejtonskog djelovanja Milorada Dodika i vlasti ovog bh. entiteta.

PLATE FUNKCIONERA: Branka Kusmuk, u čijim se izvještajima – između pitanja na koja sama daje odgovore, podrugljivih i uvredljivih komentara – sama vijest teško probije do gledatelja, okrenula je ploču. Ali samo u prilogu o nacrtu budžeta BiH za ovu godinu kojeg je predložilo Vijeće ministara BiH. Kusmuk, uz ostalo, navodi da je budžetom predviđeno i povećanje plata javnim službenicima i funkcionerima u državnim institucijama, ali ne smatra bitnim komentarisati činjenicu da će najlošije plaćeni dobiti povišicu od 65 KM, a funkcioneri i do 600 maraka. I ne obazire se na krajnje licemjeran zaključak državnih ministara da se razlika u povećanju najvećih plata ne usmjerava u lična primanja, nego, po slobodnom nahođenju njenih primalaca, u druge namjere.

PODRŠKA RUSIJI: Kako Dodik širi listu navodnih neprijatelja i prijeti obustavom svakog dijaloga sa SAD-om i Velikom Britanijom, tako RTRS izvještavanje o političkim stavovima Rusije prema BiH i Srbiji posebno podcrtava. Iz nedjelje iza nas bilježimo vijest o „podršci Rusije Srbiji da izdrži pritiske Zapada da uvede sankcije Rusiji“.

A tu je i nastavak krajnje nekritičkog odnosa prema ruskoj agresiji na Ukrajinu, koja je za novinare Dnevnika i dalje tek „specijalna operacija“. „Rusija se bori za opstanak ruske državnosti, a u Ukrajini se bori za ruski svijet“, poruke su iz izjave Vladimira Putina nakon njegove posjete jednoj od tvornica oružja. Dodati bilo kakav komentar na svjesno okretanje glave od brutalne agresije na drugu, suverenu državu, samo je, kako smo i naveli, nastavak izvještavanja o ovoj temi dirigovanog od vlasti ovog bh. entiteta.

Na istoj političkoj i novinarskoj frekvenciji je i izbor sugovornika koji su „pravnim argumentima“ stali u odbranu Putina nakon što je Međunarodni krivični sud izdao nalog za njegovo hapšenje zbog ratnog zločina nasilnog deportovanja djece iz Ukrajine.

Ocjena: 1, jer niže nemamo

BNTV: Neustrašivi Milorad protiv stranih agenata

  1. – 20. mart 2023.

SPORNI ZAKON: Nad medijima, građanima i opozicijom u bh. entitetu Republika Srpska, osim odluke vlasti da ušutka slobodu govora, nadvila se i prijetnja da će istu sudbinu doživjeti i organizacije civilnog društva ukoliko se usvoji zakon o NVO-ima, prema kojem bi sve organizacije koje primaju donacije izvan BiH bile dužne registrovati se kao strani agenti. Inicijator i ovog zakona je predsjednik RS-a Milorad Dodik, što je bio povod za temu s pitanjem: „Čega se Dodik boji?“ Jedini nedostatak jeste izostavljanje mišljenja banjalučkog gradonačelnika  Draška Stanivukovića, koji, zbog, kako je istakao, zaštite RS-a, smatra da navedeni zakon treba usvojiti.

Novinari BNTV-a za sada uspješno laviraju između zaraćenih struja u PDP-u, čiji su se sukobi prelili i na opoziciju, i bit će zanimljivo vidjeti hoće li, i kada, otvoriti pitanje sve većeg približavanja Stanivukovića politici Milorada Dodika.

OPŠIRAN IZVJEŠTAJ: O najavi neformalnog okupljanja aktivista Povorke ponosa u Banjaluci, novinari BNTV-a nisu izvještavali. No u nedjelju, 19. marta, Tijana Milinković je u Dnevniku 2 donijela opširan izvještaj u kojem su emitovane izjave napadnute novinarke Vanje Stokić i predstavnika organizacije Transparency International, zatim šturo saopštenje policije, kao i mlake reakcije Dodika i Stanivukovića.

DUG SVE VEĆI: I dok se vlast RS-a bavi načinom kako sankcionisati slobodu javne riječi i čuvanjem „tradicionalnih, pravoslavno-patrijarhalnih vrijednosti“, istovremeno odbija dati jasne odgovore na pitanje iz kojih izvora misli namaći blizu 300 miliona KM kako bi u junu vratila zaduženje hartijama od vrijednosti na Bečkoj berzi.

Vlast RS-a ne odgovara ni na pitanje hoće li i kada biti rasvijetljene sve afere i zloupotrebe javnog novca tokom pandemije Covida-19, ali i zašto BiH nije pripremila tražene podatke kako bi od EU-a povukla donaciju od 60 miliona eura namijenjenu za pomoć u prevladavanju energetske krize.

Ocjena: 5

Komparativna analiza

U bitci za Bijeljinu, odnosno referendumu za opoziv SDS-ovog gradonačelnika Ljubiše Petrovića, svoj doprinos suprotstavljenim političkim taborima dale su obje medijske kuće. U konačnici, pobijedili su građani koji su ostali uz gradonačelnika koga su izabrali na lokalnim izborima 2020. godine.

I dok je BN forsirao pitanje šta je Petrović pozitivno uradio tokom mandata, unatoč tvrdoj kohabitaciji sa skupštinskom većinom predvođenom SNSD-om, koja je referendum i inicirala, RTRS svoje izvještaje fokusirao je isključivo na optužbama na rad gradonačelnika. Zanimljivo je da se pri tom koristio istovjetan narativ koji koriste i članovi SNSD-a, te da su čak i u nedjelju, 19. marta, u pripremi izvještaja o referendumskom danu bili uvjereni da će građani Petrovića opozvati.

Gorku je pilulu uredništvo Dnevnika RTRS-a progutalo dan kasnije, pa je izvještaj o propalom opozivu emitovan tek u 23. minuti.

Plus sedmice

RTRS

Nijedan izvještaj.

BNTV

Kontinuirano informisanje javnosti o odluci Vlade RS-a i vladajuće koalicije u Narodnoj skupštini da odbiju zahtjeve medijske zajednice da se iz parlamentarne procedure povuče nacrt izmjena Krivičnog zakonika RS kojim se predviđa kriminalizacija klevete i uvrede. Gledatelji su upoznati s protestom koji su uoči zasjedanja entitetskog parlamenta organizovali novinari (osim onih u službi aktuelne vlasti) i predstavnici civilnog društva, kao i s pozivom specijalnih izvjestitelja UN-a za ljudska prava, koji su također zahtijevali povlačenje nacrta ovog zakona.

Minus sedmice

RTRS

Orkestrirana hajka Milorada Dodika, gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, predstavnika Srpske pravoslavne crkve na čelu sa episkopom tuzlansko- zvorničkim Fotijem, sve uz podršku RTRS-a, protiv aktivista Povorke ponosa u konačnici je eskalirala nasiljem nad aktivistima i novinarima u subotu, 18. marta. Ispod maske o zaštiti „bedema patrijarhalnih, porodičnih i tradicionalnih vrijednosti“, o kojoj su složno lamentirali Dodik i Stanivuković, i otvorenih poziva episkopa Fotija na protjerivanje iz Banjaluke pripadnika LGBT zajednice, za koje je kazao da su „Sodoma i Gomora koja se mora istjerati“, stvoren je prostor da na očigled policije aktivisti budu napadnuti. I u konačnici i protjerani iz Banjaluke jer im policija nije, navodno, mogla garantovati sigurnost. Banjaluka je tako ponovo demonstrirala svoje mračno lice, a izvještaj RTRS-a emitovan u 25. minuti Dnevnika 19. marta pokazatelj je da se tek formalno trebalo izvijestiti o ovom nasilničkom ponašanju.

Jer šta je zločin iz mržnje naspram vijesti o tome kako teku radovi na izgradnji teniskih terena u Banjaluci. Od napada na novinare važnije je i šta o teniskim terenima imaju reći Dodik i Novak Đoković, a prioritet je bila i posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina Krimu.

I ovo je bila prilika da se građanima poruči da je RS entitet samo Srba, pravoslavnih vjernika, i da se shodno tome svi ostali moraju time ravnati. Slobodu mišljenja i okupljanja imaju samo ako su ti i takvi. O tome da je „Bog stvorio muškarca i ženu“, nije vrijedno raspravljati.   Ko još ovdje mari za evoluciju.

BNTV

Srpska verzija dešavanja iz minulog rata u BiH i neposredno nakon njegovog okončanja identična je iz godine u godinu. Iz nedjelje iza nas bilježimo obilježavanje odlaska Srba nakon reintegracije Sarajeva. „Srbi su morali napustiti, voljom svjetskih sila, svoja u ratu odbranjena ognjišta“, „egzodus živih i mrtvih“, „Srbi nisu htjeli ostati pod tuđinskom vlašću“, dio je izvještaja emitovanog u Dnevniku 16. marta. Ko je Srbe pozvao da napuste Sarajevo i organizirao njihov odlazak, ko je zajedno s predstavnicima „svjetskih sila“ učestvovao u crtanju mapa unutar nove teritorijalno-političke podjele BiH, ne spominje se. I time se nastavlja graditi lažni politički narativ i izbjegava suočavanje s činjenicom da je iseljavanje srpskog stanovništva nakon reintegracije bilo potaknuto i organizovano od političkog rukovodstva RS-a.

About The Author