RTRS: Reciklirani sadržaji

15. – 21. novembar 2021.

VRAĆANJE NADLEŽNOSTI: Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj bi se trebalo ući u proces vraćanja nadležnosti iz domena odbrane, pravosuđa i indirektnog oporezivanja bit će održana dok poslanici prouče pravne akte i kada se između nadolazećih pravoslavnih vjerskih praznika, odnosno krsnih slava, nađe slobodan termin. U najkraćem, ovo je pojašnjenje Milorada Dodika zašto se datum zasjedanja parlamenta ovog bh. entiteta nije do sada utvrdio.

I dok se čeka sjednica, gledateljima se iz Dnevnika u Dnevnik, kao udarna tema i pitanje svih pitanja, nudi „odbrana“ razloga zbog kojih RS želi povratak na „izvorni Dejtonski sporazum“, odnosno vraćanje „otetih nadležnosti“.

SVE SE PONAVLJA: Iscrpljujuće je iz dana u dan gledati i slušati Milorada Dodika koji poručuje da se „sankcija ne boji i da će Republika Srpska nastaviti svoju politiku“ i ismijava međunarodne zvaničnike, prije svega američke diplomate koji su početkom prošle nedjelje boravili u BiH. Osim Dodika koji sam sebe reciklira, gledateljima se nude i jednako tako od upotrebe izlizane poruke ostalih predstavnika vlasti RS-a. Uz redovne optužbe da iz Sarajeva „stižu ratnohuškaške poruke koje destabilizuju BiH“. Jer Republika Srpska „zahtijeva samo ono što joj pripada i želi to mirnim putem uzeti natrag“.

Ako su sankcije protiv pojedinaca toliko irelevantne, pitanje je zašto je toj temi posvećeno toliko pažnje? No time je konačno i opoziciji data mogućnost da kažu nešto na temu političke krize koja potresa BiH. No samo zato što su lideri SDS-a i PDP-a izjavili kako se protive bilo kojem vidu sankcionisanja. U tumačenju novinara, to je prvi korak ka postizanju svesrpskog jedinstva, odnosno od Dodika traženog konsenzusa u postupku prenosa nadležnosti. Iz opozicionih redova nema takvih zvaničnih potvrda, pa se gledateljima ostavlja na volju da sami izvlače zaključke ili da se razvijaju spekulacije hoće li opozicija po ko zna koji put pristati da bude dio političkih igara lidera SNSD-a.

STARI, OPROBANI RECEPTI: Šta je lider SDA Bakir Izetbegović kazao na susretu s dijasporom u Njemačkoj, koji je upriličen povodom Dana državnosti BiH, gledatelji nisu imali priliku čuti, već je to „prepričao“ šef predstavništva RS-a u Njemačkoj. A RTRS-u je to bilo dovoljno za još jedan izvještaj u kojem je Izetbegovića optužio za unitarističku politiku te napade i diskreditaciju RS-a. Pa kao da i to nije bilo dovoljno, lidera SDA u izvještaju se naziva tek Bakirom.

NETRPELJIVOST PREMA MIGRANTIMA: Uredništvo Dnevnika 2, jednako kao političari, ali, nažalost, i veliki dio građana u RS-u, nikada nije krilo svoju netrpeljivost prema migrantima. Povod za novo iskazivanje netolerancije ovog je puta bilo otvaranje uređenog migrantskog kampa u selu Lipa u Unsko-sanskom kantonu. Uz poruku da se time „nastavlja plan naseljavanja migranata na područja na kojima žive Srbi“, kao i tvrdnju da su „migranti dobili sve, a Srbi žive u uslovima nedostojnim 21. stoljeća“.

OPET ONA: Odluka sarajevskih vlasti da na spomen-ploči na Kazanima ne navedu ko su počinioci zločina nad žrtvama iz minulog rata, izazvala je brojne kritike i komentare. Gradonačelnica Sarajeva time nije sačuvala dostojanstvo Armije BiH, pa je spomen-ploča postala  povod za dalje produbljavanje međuetničke netrpeljivosti, koje je jasno iskazala Branka Kusmuk konstatacijom da je „prvi put u istoriji dželat podigao spomenik svojim žrtvama“.

NI MINIMUM PROFESIONALIZMA: Pronalaženje ljudskih kostiju na tramvajskoj trasi te odlagalištu otpada u Sarajevu, za RTRS bilo je povod da se u najavi izvještaja iznese tvrdnja da je Sarajevo „srpska masovna grobnica“. Minimum profesionalizma bi nalagao da se završi proces identifikacije prije ovakve vrste tvrdnji, ali, nažalost, profesionalizam i RTRS ne idu zajedno.

Izdvojeno

Bilo je u najmanju ruku neprijatno svjedočiti tome kako se kostimirani igrokaz pripadnika MUP-a RS povodom ulaska vojske Kraljevine Srbije u Banjaluku 1918. godine, tretira kao ozbiljan događaj.

Ocjena: 1

BNTV: Kome sve odgovara kriza?

15. – 21. novembar 2021.

UVIJEK ISTE IZJAVE: Šta opozicija u Republici Srpskoj želi? Pitanje je to na koje bi novinari trebali tražiti odgovor umjesto što gledateljima konstantno nude samo izjave opozicionih lidera koji nastoje sakupljati političke poene na neodlučnosti vlasti RS-a da održi sjednicu Narodne skupštine i krene u postupak vraćanja nadležnosti. Ovako, jedini zaključak koji se nameće jeste da politička kriza svima odgovara te da je i vlast i opozicija koriste kao dio izborne kampanje unatoč činjenici da je do opštih izbora ostalo gotovo godinu dana.

ZAMARAJUĆE PORUKE: Osim zamornog slušanja jednih te istih poruka na temu nadležnosti koje javnosti naizmjenično šalju lideri SDS-a i PDP-a, u dnevnicima se bavilo i pitanjem hoće li kome i kada od političara u RS-u biti uvedene sankcije. Opozicija tvrdi da se protivi bilo kakvom vidu sankcionisanja. No, iz PDP-a potom imaju i ali, jer poručuju da je aktuelna vlast produkovala krizu u BiH. Uredništvo Dnevnika 2 naklonjeno opoziciji  pritom svjesno zanemaruje činjenicu da je kriza pokrenuta blokadom državnih institucija i da oko toga među srpskim partijama vlada neupitan konsenzus.

IZVAN POLITIKE: U našim analizama u više navrata smo ukazivali da dnevnici nude daleko bolje sadržaje kada se ne bave političkim temama. Stoga smatramo da bi udarne minute Dnevnika trebale biti posvećene pitanjima od interesa za svakodnevni život građana. Tokom nedjelje svjedočili smo još jednom neuspješnom pokušaju sindikata prosvjete da s Vladom RS dogovori povećanje plata zaposlenim u osnovnom i srednjem obrazovanju.

Bilježimo i prekid štrajka u JP Šume Srpske nakon što su radnicima povećane plate, te analizu poslovanja ovog javnog preduzeća u kojem niz šumskih gazdinstava iz godine u godinu knjiži gubitke u poslovanju.

NEDOSTATAK LIJEKOVA: Da je stanje u zdravstvu RS-a alarmantno, gledatelji su upozoreni u izvještaju o nedostatku lijekova za onkološke pacijente, koji su svjedočili da su prinuđeni lijekove sami kupovati u BiH ili inostranstvu ukoliko ne žele prekidati liječenje. Fond zdravstva RS te troškove naknadno refundira, ali u oči upada saopštenje Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske u kojem se ova problematika relativizira.

Jednako kao i RTRS, i BNTV pitanje koronavirusa u BiH relativizuje i daleko više informacija, umjesto o stanju u državi, nudi o mjerama koje se poduzimaju u regionu i Evropskoj uniji.

Ocjena: 2

Komparativna analiza

Prenošenje gole statistike o dnevnom broju preminulih ili zaraženih koronavirusom ili pak bombastične najave da je „RS i dalje prva u svijetu po broju preminulih na milion stanovnika“ pokazuju potpuni izostanak serioznog pristupa pandemiji, koja ne posustaje. Obje medijske kuće trebale bi daleko ozbiljnije da se bave ovim pitanjem, analiziraju razloge male procijepljenosti stanovništva, prenose stavove stručne javnosti. Nesporno je da je bitno da se građani informišu o mjerama koje se poduzimaju u regionu i Evropskoj uniji kako bi se spriječilo širenje virusa, ali je i neophodno otvoriti pitanja šta vlasti u BiH čine ili ne čine kada je riječ o situaciji izazvanoj Covidom-19.

Plus sedmice

RTRS

Nijedan izvještaj.

BNTV

Šta građanima u RS-u znači fenomen Crnog petka? Ako je suditi po anketama urađenim u nekoliko gradova, sve je manji broj onih koji imaju novca da iskoriste sniženja odjeće, obuće, tehničkih uređaja… Jer njihova primanja dostatna su tek za puko preživljavanje.

Minus sedmice

RTRS

Koronavirus ne posustaje, broj zaraženih i hospitalizovanih ne smanjuje se ni u BiH, ni u regionu, ni u Evropi. Stoga u dnevnicima redovno donose izvještaje s posebnim fokusom na mjere koje se uvode u državama EU-a, ali i u Srbiji. No kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, sve se svodi na puko prenošenje dnevne statistike o broju zaraženih i preminulih. Šta je razlog tolikom relativiziranju pandemije, pogotovo ima li se u vidu izrazito niska stopa cijepljenog stanovništva u državi, ostaje nejasno. Kao što je nejasno zašto smo tek kao natuknicu u Dnevniku 15. novembra čuli izjavu ministra zdravlja RS-a da ovaj entitet ima prijedlog kako u skladu sa standardima EU-a uraditi COVID-certifikat. Šta sadrži taj prijedlog i kome je upućen, nismo saznali, jer novinare odgovor na ta pitanja evidentno nije zanimao.

BNTV

Dnevnik 2 koji je emitovan 20. novembra obilježila su dva izvještaja u kojima se grubo manipulisalo činjenicama. Prvi o najavi 26. godišnjice parafiranja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH. U interpretaciji BNTV-a, toga dana „stvorena je državna zajednica BiH“. Voljeli bismo da je pojašnjeno gdje to piše, odnosno, u kojem od aneksa Dejtonskog sporazuma se BiH naziva državnom zajednicom.

Drugi izvještaj bio je o obilježavanju godišnjice „oslobođenja Banjaluke u Prvom svjetskom ratu“. Naime, 21. novembra 1918. godine, vojska Kraljevine Srbije ušla je u Banjaluku bez ikakvih borbi, nakon kapitulacije i raspada Austro-Ugarske Monarhije.