Biti deminer u BiH

U Al Jazeerinim emisijama posvećenim politici i životnim problemima jedino nedostaje ritma. Svi ostali elementi neophodni za dobar politički magazin su tu

Biti deminer u BiH
Foto: rtvtk.ba

AL JAZEERA BALKANS, KONTEKST: Smanjenje poreza i povećanje plata, 28. august

Odlazak radne snage iz regije, čije posljedice se, osim u Hrvatskoj, sve više osjete i u Bosni i Hercegovini, kao i Srbiji, s razlogom je bio tema Konteksta u kojem su govorili predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović, profesor Fakulteta za ekonomiju, finansije i administraciju u Beogradu Goran Radosavljević i generalni sekretar Sindikata graditeljstva Hrvatske Domagoj Ferdebar. Reporterka Ljiljana Smiljanić je dinamičnim prilogom o stanju u građevinarstvu u Republici Srpskoj uvela gledaoce u temu. Iako je Smiljanić namjeravala dati priliku radnicima da sami govore o uslovima u kojima rade, oni nisu htjeli (ili smjeli) pred kamere. Uzroke njihovog nezadovoljstva pojasnio je predstavnik granskog sindikata. Uvjerljivost priloga povećana je podacima o visini prosječnih plata u građevinarstvu, a prostor je dat i drugoj strani – predstavniku udruženja poslodavaca RS-a. Na posljedice odliva radne snage ukazano je mogućim obustavljanjem pojedinih građevinskih projekata u Banjoj Luci. Radi zapošljavanja radnika koji bi zbog toga ostali bez posla, sklopljeni su ugovori s njemačkim kompanijama o radu na stranim tržištima. Sve to pojasnio je predstavnik Privredne komore RS-a.

OPRAVDANA SKEPSA: Nakon pojašnjenja najvažnijih odredbi Zakona o podsticajima u privredi RS-a koji je stupio na snagu prvog jula ove godine, voditeljica Marina Riđić pitala je Smailbegovića može li ovaj Zakon bitno utjecati na tržišta rada. Iako je uvedene podsticaje ocijenio dobrom privremenom mjerom, trajno rješenje vidi u smanjivanju doprinosa na plate i to sa sadašnjih oko 33% bruto plate na 26%. Voditeljicu Riđić je zanimalo i to koliko vlast ima sluha za prijedloge poslodavaca, a izrazila je i skepsu prema brzini usvajanja zakona i njihovoj primjeni u praksi. Za razliku od sagovornika iz BiH i Srbije koji rješenje za bolji položaj radnika i zaustavljanje njihovog iseljavanja u inostranstvo vide u smanjivanju doprinosa na plate, sagovornik iz Hrvatske rješenje vidi u kolektivnim ugovorima. Obrazložio je kako su u Hrvatskoj poreska opterećenja na plate manja nego u mnogim drugim evropskim državama, ali da manji porezi ne rezultiraju uvijek višim platama. Poslove na tenderima dobijaju najjeftiniji ponuđači, a njihovi zaposlenici najčešće imaju vrlo niske plate.

Navodeći kako su plate radnika u BiH među najnižim u Evropi, voditeljica je otvorila još nekoliko važnih pitanja: odnos poslodavaca prema zaposlenicima u ovoj državi, prijavljivanje minimalnih plata zaposlenika, te problem ugovora o radu na određeno vrijeme.

Biti deminer, 29. august

O deminiranju u zemljama regiona, AJB je posljednjih godina objavila desetine emisija i priloga iz različitih uglova, a prvenstveno iz ugla opasnosti po građane. Zbog pogibije i ranjavanja deminera kod Kupresa, Kontekst emitovan 29. augusta (urednik Dragan Stanimirović) bio je posvećen samim deminerima. O uslovima u kojima oni rade govorili su pirotehničar i sindikalni povjerenik u kompaniji FAS Marinko Tomašić (Hrvatska) i predsjednik Udruženja za borbu protiv mina „STOP Mines“ Pale Radoslav Živković (BiH).

U uvodnom prilogu Arduane Pribinje, od vođe deminerskog tima čuli smo kako demineri doživljavaju pogibije kolega. Takav ljudski pristup temi svakako je bolji od započinjanja priloga statističkim podacima. U prilogu su navedeni podaci o broju poginulih i povrijeđenih deminera, prosječnoj plati deminera i veličini teritorije kontaminirane minama. Podaci su dobrodošli u novinarskim pričama – daju im uvjerljivost. Ipak, budući da su tema ovog Konteksta bili demineri kao ljudi koji obavljaju izrazito opasan posao, najviše prostora trebalo je dati pričama deminera – njihovim reakcijama i očekivanjima, a statistiku staviti u drugi plan.

SPORIJA EMISIJA: Iako su u emisiji dati odgovori na pitanja iz najave, manji broj sagovornika u studiju (dva umjesto uobičajenih tri), kao i u prilogu, zatim saglasnost stavova sagovornika i manji broj novinarskih pitanja negativno su se odrazili na dinamiku emisije. Možda je i najzanimljivije pitanje bilo zašto je plata deminera u BiH oko 1400 KM. Saznali smo i to da demineri u BiH nemaju dovoljno posla. Voditeljica Dalija Hasanbegović je dobro primijetila da je to paradoks. Još uvijek je dva posto teritorije BiH zagađeno minama. Živković je objasnio razloge za to. Na pitanje kada će BiH biti očišćena od mina, odgovorio je da nema šanse da se ovom dinamikom to desi do 2025.

SAMIT G7 – TEST JEDINSTVA, 30. august

U Kontekstu se često nađu i događaji iz svijeta. To je jedinstvena prilika za analizu procesa o kojima se ne informiše u dnevnim informativnim emisijama. Dopisnika iz inostranstva gotovo da nema na domaćim televizijama u BiH, pa je izvještavanje o događajima u svijetu svedeno na prenošenje šturih agencijskih vijesti. O rezultatima i refleksijama samita G7 govorili su kompetentni sagovornici: pravnik i politolog, evropski ekspert za međunarodno političke odnose i međunarodno javno pravo Goran Bandov (Hrvatska) i predsjednik Centra za proučavanje globalizacije Dejan Miletić (Srbija). Najavom pitanja o kojima će razgovarati sa sagovornicima, voditelj Adnan Rondić je dobro uveo gledaoce u sadržaj emisije (urednica Azra Hadžić). Ipak, bez uvodnog priloga gledaoci ne dobijaju dovoljno pozadinskih informacija o temi. Zbog toga je voditelj tokom emisije pravio duže uvode prije postavljanja pitanja. Iz nekih od njih primjetan je skeptičan novinarski odnos prema događajima. Na primjer, ono o tome kakvu poruku šalje to što su zaključci samita stali na jednu stranicu iako su na agendi bili brojni važni događaji, a međunarodni odnosi su vrlo složeni. Ovakav skepticizam je dobrodošao. On podstiče dodatno propitivanje i ozbiljnije tumačenje događaja.

MACRON, NOVI EVROPSKI LIDER: Nakon zapažanja voditelja da francuski predsjednik Emmanuel Macron preuzima vodeću poziciju u evropskoj vanjskoj politici, od sagovornika je zatraženo da pojasne razloge za to. Pitajući koliko je to u vezi sa unutrašnjim problemima evropskih zemalja članica G7, Rondić je ustvari nagovijestio i odgovor. I ovaj put potvrdilo se da dobar intervjuer zna odgovor na većinu svojih pitanja. Bandov je ocijenio Macrona jednim od rijetkih evropskih i globalnih političara s određenom vizijom. „Pitanje je možemo li se s tom vizijom složiti, ali on tu viziju provodi vrlo svjesno.“

AMERIČKO-IRANSKI ODNOSI: Koliko Macron može posredovati u poboljšanju odnosa između Irana i SAD-a? Je li zasjedanje Generalne skupštine UN-a sljedećeg mjeseca u New Yorku prilika za susret američkog i iranskog predsjednika? Parafrazirajući izjavu Donalda Trumpa o Iranu kao zemlji s velikim potencijalom, voditelj je naziva političkom frazom. Time se ograđuje od nekritičkog prenošenja izjava. Opravdano, jer novinari ne bi smjeli biti megafoni političara, ni stranih ni domaćih. Bandov je pojasnio kako je s Trumpom sve moguće ilustrujući to primjerom naglog zaokreta u odnosu SAD-a sa Sjevernom Korejom. Rondić nije zaboravio ni Rusiju pa je od istog sagovornika zatražio da pojasni i njenu poziciju u međunarodnim odnosima.

Rondić je propitivao realnost Trumpovog obećanja o velikom trgovinskom sporazumu između SAD-a i Velike Britanije. Elaborirao je pitanje suprotstavljenim stavovima o ovom sporazumu – Trumpa koji ga zagovara i Macrona koji smatra da se Brexit ne može nadomjestiti takvim sporazumom. Iznošenje različitih stajališta omogućilo je bolje razumijevanje ovog kompleksnog pitanja.

ZELENI GLASAČI: Macronovo stavljanje požara u Amazoniji na vrh političke agende Bandov je objasnio rastućom snagom „zelenih birača“ u Evropi koji od političkih lidera očekuju hvatanje u koštac s ekološkim problemima. Macron je, kaže Bandov, prepoznao važnost Amazonije za održivi razvoj koji je važan biračima u skandinavskim i zapadnoevropskim državama, pa je požarima u tom dijelu svijeta dao veliku važnost.

Emisija Kontekst bavi se širokim spektrom tema – od globalnih političkih događaja kakvi su odnosi SAD-a, Evrope, Irana, Sjeverne Koreje itd., do nekih svakodnevnih životnih tema poput izazova roditeljstva. Dvije teme protekle sedmice bile su određene aktuelnim događajima (pogibijom deminera i samitom G7), dok se jedna bavila procesom – migracijama radnika iz zemalja regiona u Evropu, odnosno uslovima rada u BiH, Hrvatskoj i Srbiji. Pozitivno je što je akcenat u emisiji stavljen na mjere zaustavljanja negativnih trendova, što je propitivana efektnost izmijenjene zakonske regulative i tražene preporuke za poboljšanje položaja zaposlenika. Ta tema bila je i najrelevantnija za gledaoce jer se s njom najviše mogu identifikovati. Poređenjem emisija, možemo konstatovati da su dinamičnije one u kojima se emituje uvodni prilog u temu. On obezbjeđuje kontekst za razumijevanje teme pa olakšava i voditelju i gledaocima. Takođe, emisije sa tri sagovornika su obično dinamičnije nego one sa dva, mada to, svakako, uveliko zavisi od stručnosti i elokventnosti sagovornika.

 

About The Author