FACE TV: „Centralni dnevnik“, 24. april
MAHALSKI LIDERI: Opušten, prijateljski razgovor o omraženim moćnicima više nego novinarski intervju s neutralnim ili oštrim ispitivanjem predsjednika političke stranke. Takvo je bilo gostovanje Elmedina Konakovića u „Centralnom dnevniku“ Senada Hadžifejzovića. Konaković je, žargonski rečeno, zahvalan sagovornik. Zbog prozivanja političkih oponenata, glasnog ukazivanja na korupciju i iznošenja teških kvalifikacija, emisije u kojima gostuje uglavnom izazivaju burne reakcije. Ovaj put bio je još eksplicitniji. „Solak nema ni gram znanja. Fahro je pobjegao s mjesta državnog koordinatora. Bakir sluša Sebiju, ona je šef. Svi su oni mahalski lideri.“ Hadžifejzović opravdano traži komentare o spornim postupcima vlasti – naglom popuštanju restriktivnih mjera zbog pandemije, nepostojanju epidemiologa na čelu kriznog štaba, netransparentnoj raspodjeli budžetskog novca, Radončićevoj izjavi da će migrante vratiti kući. Problem s dobijenim odgovorima je to što je njihovu istinitost, iako su direktni, teško provjeriti – vrve kvalifikacijama, a oskudijevaju podacima. Ipak, voditelj na njima ne insistira. A upravo je argumentovanost govora jedno od ključnih obilježja demokratskog nasuprot „mahalskom“ lideru. Bez toga, gledaocu ostaje da prihvati ili odbije iskaze zavisno od toga da li mu se Konakovićev politički stil sviđa ili ne.
ALTRUISTIČKI MOTIVI: Jedino kritički intonirano pitanje za gosta bilo je ono zašto se oglasio tek mjesec nakon uvođenja restriktivnih mjera. Propitujući mogućnost smjene nove Vlade KS, koju je najavio Damir Mašić (SDP), Hadžifejzović je pitao gosta hoće li i on u smjenu Vlade, te isplati li se uopće preuzimati vlast u ovakvoj krizi. Konaković odgovara da je apsolutno mogu smijeniti, ali da nije vrijeme za to. Njegov odgovor da se ne vodi interesima, nego isključivo ljudskim motivima – riješiti pandemiju i oporaviti ekonomiju, voditelj prihvata ne izražavajući nikakvu skepsu. Izostalo je pitanje o tome zašto i šta čeka – okončanje pandemije, konsolidovanje opozicije ili nešto treće. U kontekstu Konakovićeve najave formiranja nove skupštinske većine, Hadžifejzović je primijetio kako Aljoša Čampara (SDA) i Konaković već imaju neke iste stavove. S druge strane, zanimljivo je da, iako je Konaković više puta spomenuo Fahrudina Radončića, voditelj ga nije podsjetio na to da donedavno o njemu nije govorio ništa loše, pa ni onda kada je prema Željku Komšiću bio vrlo oštar. Izostalo je i pitanje o tome je li to bilo iz straha od mogućih medijskih napada na njega, zbog ostavljanja mogućnosti za neka buduća koaliranja ili iz nekog trećeg razloga.
N1: „Dan uživo“, 23. april
KOJOVIĆ O AMANDMANIMA: Konkretna pitanja, neutralan stil ispitivanja i profesionalan odnos prema sagovorniku obilježili su razgovor Dalibora Mrdića s Predragom Kojovićem, predsjednikom Naše stranke i njenim zastupnikom u Predstavničkom domu Parlamenta BiH. Šta ćete preduzeti zbog nerazmatranja tačaka koje ste predložili državnom parlamentu? Kojović je naveo na kojim sve amandmanima će insistirati. Kada je rekao da ne bi navodio nezvaničan odgovor predsjedavajućeg Nebojše Radmanovića o tome zbog čega državni parlament nije zasjedao duže od mjesec, novinar je svoje pitanje preformulisao i precizirao. Je li razlog taj što BiH nema odgovor na probleme privrede?
KAPACITETI OPOZICIJE: Voditelj je spomenuo i sporni kredit MMF-a i zamjerke Našoj stranci da je stala na stranu HDZ-a, te zatražio komentar o zastoju u distribuciji kreditnog novca. Kojović je naveo kako je BiH prinuđena na kredite, ali da je zabrinut da će novac biti dodjeljivan po političkim kriterijima. Mrdić je postavio i druga relevantna pitanja. Može li se desiti da taj novac završi u budžetskoj potrošnji umjesto u privredi? Referirajući se na SDP-ov poziv Vladi KS da se povuče jer „neće dočekati ljeto“, pitao je Kojovića ima li opozicija kapacitet da promijeni vlast. Za razliku od Konakovića, koji kaže da je u to apsolutno siguran, ali da nije vrijeme za to, Kojović je odmjereniji. „Nećemo politizovati ovu krizu, nego ćemo nastojati biti konstruktivna opozicija.“
BNTV: „Crno na bijelo“, 26. april
DODIKOVO IGRANJE BOGA: „Crno na bijelo“ nastavlja izvještavati o tome kako je Milorad Dodik faktički preuzeo sve funkcije u RS-u. Opravdano, s obzirom na pogubnost uzurpiranja institucionalnih nadležnosti od predsjednika jedne političke stranke, u ovom slučaju SNSD-a. Podsjećajući na „vjerska uvjerenja“ Sanje Vulić, koja je rekla da je za nju Dodik bog, reporter Vladimir Kovačević je pokazao da se on tako i ponaša. Informisao je gledaoce o tome da je u posljednjih mjesec dana Dodik govorio u ime predsjednice RS-a, predsjednika Vlade, često ispravljao njihove najave, te najavljivao uredbe i zakone koje s njegovom trenutnom funkcijom – članom Predsjedništva BiH – nemaju nikakve veze. Osim Davora Šešića, poslanika opozicionog SDS-a u NSRS-u, Kovačevićevi sagovornici bili su novinar Vladimir Šušak i politički analitičar Velizar Antić. Svi ukazuju na pogubnost urušavanja nadležnosti institucija.
NEOPHODNE IZMJENE IZBORNOG ZAKONA: O inicijativi CIK-a za izmjenu Izbornog zakona BiH radi prolongiranja lokalnih izbora, govorila je predsjednica Komisije Vanja Bjelica Prutina. Dok je ona detaljno obrazložila argumente za izmjenu Zakona, kontrastavovi nisu ni spomenuti. Stoga je iz ovog priloga teško zaključiti da postoji išta sporno u vezi s inicijativom. A podržava je mali broj političkih stranaka, pa je njeno usvajanje malo vjerovatno. Osporavanja inicijative od strane brojnih političkih stranaka, reporterka Slađana Jašarević svela je na frazu o nedostaku političke volje u BiH za izmjenu Izbornog zakona. Cijeli prilog je jednostrana argumentacija o neophodnosti izmjena Izbornog zakona.
RTRS: „Pečat“, 23. april
POLITIČKA INICIJATIVA CIK-a: Već u najavi priloga, pitanje „Kome od stranaka odgovara neraspisivanje izbora?“ nagovještava sasvim drugačiji pristup RTRS-a inicijativi CIK-a. Gvozdenu Šarcu je razgovor s Vanjom Bjelicom Prutinom poslužio samo kao uvod u priču. Iako je predsjednica CIK-a dobila priliku iznijeti svoje argumente, iz svake rečenice offa izbija novinarska skepsa – tako kažu u CIK-u, pritisnuti su rokovima, požurili su s prijedlogom, politička inicijativa omogućila bi im odgodu lokalnih izbora… Osim Nebojše Radmanovića, o ovome je govorila i Borjana Krišto, potpredsjednica HDZ-a.
PARTIJA IZNAD DRŽAVE: Izbor Radmanovića kao ključnog sagovornika je razumljiv budući da kao predsjedavajući Predstavničkog doma BiH odlučuje o dnevnom redu i terminima sjednica, pa je on saopštio i to da inicijativa CIK-a nije uvrštena na dnevni red sjednice 28. aprila. Indikativno je, međutim, da u emisiji nije potpisan u toj funkciji, nego kao potpredsjednik SNSD-a. Osporen je i legitimitet CIK-a, pa se o njemu govori s prefiksom takozvani. Nadalje, kada se govori o proceduri izmjene Izbornog zakona BiH, pri spominjanju institucija izbjegava se odrednica BiH. Dok su od lidera političkih stranaka koji se protive prolongiranju lokalnih izbora uzete video ili telefonske izjave, od malobrojnih pristalica navedeni su samo pisani citati. Usto, nije jasno ni odakle su preuzeti.
ZAKLJUČAK: Odnos Hadžifejzovića prema Konakoviću na TV FACE bio je prijateljski blizak, a stil ispitivanja blag. Tim stilom se u pravilu ispituju žrtve i druge osjetljive kategorije, a nikako politički lideri, pa ni oni opozicioni. Pogotovo ne oni koji su dugo u politici. Ali, oštra pitanja i kontrastavovi su ovaj put izostali. U razgovoru Mrdića s Kojovićem na N1, drugačiji pristup. Profesionalna distanca, jasna pitanja i neutralan odnos prema sagovorniku. U emisijama „Crno na bijelo“ BNTV-a, urednice Suzane Rađen Todorić, i „Pečat“ RTRS-a, urednice Nade Veletić, izrazito jednostrano, pristrasno tumačenje inicijative CIK-a za prolongiranje lokalnih izbora u BiH.
