Turski parlament usvojio je zakon koji je predložio predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan, a koji bi omogućio zatvorsku kaznu do tri godine novinarima i korisnicima društvenih mreža zbog širenja “dezinformacija”.
Vijeće Evrope saopćilo je da bi nejasna definicija mjere “dezinformacije” i popratna prijetnja zatvorom mogla imati “zastrašujući učinak i povećanje autocenzure i to ne samo s obzirom na nadolazeće izbore u junu 2023. godine”.
Član 29. zakona izazvao je najviše zabrinutosti oko slobode izražavanja. Taj odjeljak kaže da će se oni koji na internetu šire lažne informacije o sigurnosti Turske kako bi “stvorili strah i remetili javni red” suočiti s kaznom zatvora od jedne do tri godine.
Engin Altay, parlamentarac iz glavne opozicione Republikanske narodne stranke (CHP), rekao je nekoliko minuta prije konačnog glasanja da zemlja već zaostaje za većinom drugih u slobodi medija i da zakon čini “nemogućim da se država kategorizira na tim listama”.
Međutim, Erdoganova AKP partija tvrdi da su potrebni zakoni za suzbijanje dezinformacija i lažnih optužbi na društvenim medijima, kazavši da to nije osmišljeno kako bi se ušutkala opozicija. Prijedlog zakona sada ide predsjedniku na konačno odobrenje.
Pitanje slobode medija dobiva sve veću važnost uoči predsjedničkih i parlamentarnih izbora sljedeće godine, a ankete pokazuju da podrška Erdoganu i njegovoj AKP-u opada od posljednjeg glasanja.
Venecijanska komisija, koja je savjetodavno tijelo Vijeće Evrope za zaštitu ljudskih prava, rekla je da je posebno zabrinuta zbog posljedica zakonske odredbe o zatvoru, “odnosno zastrašujućeg učinka na povećanje autocenzure” uoči glasanja.
Novi zakon nameće krivične kazne za one koji su proglašeni krivima za širenje lažnih ili obmanjujućih informacija. Također zahtijeva od društvenih mreža i internetskih stranica da predaju lične podatke korisnika za koje se sumnja da “šire pogrešne informacije”.
Većina turskih novina i TV kanala došla je pod kontrolu vladinih dužnosnika i njihovih poslovnih saveznika tokom opsežnog slamanja medija nakon neuspjelog državnog udara 2016. godine.
No društvene mreže i internetski mediji ostali su uglavnom bez nadzora. Međutim, Turska je kasnije zaprijetila kaznama kako bi prisilila tehnološke divove poput Facebooka i Twittera da imenuju lokalne predstavnike koji mogu brzo izvršiti naloge lokalnog suda za uklanjanje spornih postova.
Otprilike u isto vrijeme, Erdogan je počeo tvrditi da je visoko polarizirano tursko društvo posebno osjetljivo na lažne i pogrešne vijesti. Društveni mediji “pretvorili su se u jednu od glavnih prijetnji današnjoj demokratiji”, rekao je on.
Turska je rangirana na 149. mjesto od 180 zemalja u godišnjem Indeksu slobode medija koji su ranije ove godine objavili Reporteri bez granica (RSF). Prema popisima nevladine organizacije Odbor za zaštitu novinara, Turska je nekoliko godina nakon neuspjelog državnog udara također bila zemlja s najvećim brojem zatvorenih novinara u svijetu, iako se na posljednjoj skali nalazi na šestom mjestu.
Izvor: DW
