Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump ponudio je pomilovanje Julianu Assangeu, prenose mediji, ukoliko kaže da Rusija nije imala veze s objavom elektronske pošte Demokratske stranke 2016. godine, rečeno je na sudu u Londonu.
Assange se pojavio na videolinku iz zatvora dok su advokati razgovarali o njegovom saslušanju o njegovom o izručenju SAD-u koje je zakazano za sljedeću sedmicu.
Advokat najpoznatijeg uzbunjivača Edward Fitzgerald pozvao se pred Prekršajnim sudom u Westminsteru na izjavu svjedoka, bivšeg američkog republikanskog kongresmena Dana Rohrabachera koji je posjetio Assangea 2017. godine u ambasadi Ekvadora, navodeći da ga je predsjednik poslao da ponudi pomilovanje.
Uvjet je, prema Rohrabacherovoj izjavi, da se Assange usaglasi s tvrdnjama SAD da Rusija nije bila umiješana u curenje e-mailova koji su nanijeli štetu predsjedničkoj kampanji demokratske kandidatkinje Hillary Clinton.
Međutim, BBC javlja da je bivši republikanski kongresmen negirao da je ponudio pomilovanje osnivaču Wikileaksa Julianu Assangeu u ime američkog predsjednika Donalda Trumpa.
– Ni u jednom trenutku nisam razgovarao s predsjednikom Trumpom o Julianu Assangeu. Također, Trump me nije uputio, niti bilo ko drugi, na sastanak s Assangeom – dodao je Rohrabacher.
Tvrdi da je osnivaču Wikileaksa rekao da će, ukoliko Assange pruži na uvid dokaze o tome ko je proslijedio e-mailove pozvati predsjednika da ga pomiluje, a Bijela kuća je ovu tvrdnju nazvala “apsolutnom izmišljotinom i potpuno lažnom”.
Elektronsku poštu Wikileaks je objavio uoči glasanja 2016. godine, a poruke su sadržavale neugodne detalje o Demokratskoj stranci te se kasnije tvrdilo da je to ugrozilo predsjedničku kandidatkinju Hillary Clinton.
Assange je ranije negirao da je odbio objavljeni materijal iz Kremlja, iako su ruski obavještajni dužnosnici u SAD-u optuženi za curenje informacija.
Osnivača Wikileaksa Julliana Assangea SAD tereti po 18 tačaka optužnice – od kojih 17 na osnovu Akta o špijunaži – zbog namjere da pribavi i objavi povjerljive diplomatske i vojne dokumente.
Ako u SAD-u bude osuđen za špijunažu i izdaju objavljivanjem tajnih državnih dokumenata, prijeti mu kazna i do 175 godina zatvora.
