U prvom iz serijala tekstova o kladionicama objašnjavamo genezu sukoba koji tinja između SDA i HDZ BiH. Koliko novca se obrće u ovom biznisu? Šta je brevet viagra france otkrila Vlada FBiH? Šta je značila inicijativa Amira Zukića i Omera Škalje? Koga je primio Marinko Čavara? Zašto niko od nadležnih nije odgovorio na naše upite?

Kada je u junu 2015. godine na snagu stupio Zakon o igrama na sreću FBiH, izgledalo je da taj sektor – kroz koji godišnje prođe više od pola milijarde konvertibilnih maraka – konačno dobija zakonsko uređenje. No, da je stvar daleko od idile, pokazalo se uskoro, već u aprilu 2016., kada je Vlada FBiH razmatrala inicijativu zastupnika u Parlamentu Federacije BiH Amira Zukića i Omera Škalje o Izmjenama Zakona o igrama na sreću. Inicijativa je otkrila sve nedostatnosti svježe usvojenog Zakona, ali i zaštitu lobija zbog kojih država gubi stotine miliona konvertibilnih maraka. Umjesto normalne parlamentarne procedure, dobili smo političku igru koja je s jedne strane blokirala rad Parlamenta Federacije BiH, a s druge prijetila da razori ionako krhku koaliciju HDZ-SDA.

Televisa presenta

Vlada FBiH je 2016. s javnošću podijelila nevjerovatne cifre. U 2015. godini su kladionice po osnovu uplata igrača ostvarile promet od 597.950.036,14 KM, a po osnovu uplate obaveznih javnih prihoda i sličnih propisa, u budžet su uplatile tek 19.203.229 KM. Uz to, po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću i klađenje, na račune javnih prihoda budžeta FBiH uplaćeno je svega 10.354.483,70 KM, od čega je 8.895.430,10 KM ili 85,9 posto u periodu od prvog augusta 2015. godine, tj. od početka primjene novog zakona. Poznato je da, prema podacima iz Porezne uprave, 13 kladionica u FBiH imaju ukupno 2.442 registrirane poslovnice, odnosno uplatna mjesta. Najviše je uplatnih mjesta u Kantonu Sarajevo – 430. Potom slijede Tuzlanski kanton sa 404 uplatna mjesta, a zatim SBK (375 uplatnih mjesta), HNK (359), ZDK (358), USK (231), ZHK (110), LK (88), PK (54) i BPK (33).

Svi prijedlozi i povlačenja Izmjena zakona više su ličili na sapunicu nego na ozbiljno političko djelovanje. Odmah nakon pokretanja inicijative, Marinko Čavara, predsjednik Federacije BiH, prima predstavnike kladionica. Čavara je razgovarao s Markom Milanovićem, Krešom Vukojom i Goranom Jozipovićem, direktorima kladionica Sport Plus (Novi Travnik), Premier (Čitluk) i Bet live (Novi Travnik), koji su se žalili na neravnopravan položaj. Kladioničarima je zasmetalo uvođenje u sistem PDV-a, ali i moguća izmjena po kojoj prihodi više ne bi pripadali kantonu, jer bi bili definisani kao “opći prihodi” pa bi 10 posto išlo općinama za sve slučajeve osim kada nije moguće nominirati mjesto igre, što se odnosi na SMS igre i internet.

To bi značilo da bi novac iz bh. gradova i općina od kladionica ostajao u tim gradovima, a ne bi se slijevao u mjesta gdje je registrirana većina kladionica i koja su glavna uporišta HDZ-a. Za HDZ bi to, praktično, značilo gubljenje kontrole nad ogromnim finansijskim sredstvima. Zato je krenula ofanziva osporavanja Izmjena zakona.

Hronologija zakonskog hazarda

Tako je odmah nakon inicijative, u aprilu, prekinuta sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH budući da nije usvojena inicijativa Zukića i Škalje. Doduše, usvojena je druga inicijativa, i to Zukićevog stranačkog kolege Ramiza Meše. Da li je SDA neorganizirano ušla u proces promjene Zakona ili je, pak, Mešina verzija neka vrsta rezervne verzije, nikada nije razjašnjeno. Jelka Milićević, ministrica Finansija FBiH, izjavila je da bi donošenje Izmjena zakona unijelo nered, odnosno “entropiju”, budući da postoje različite verzije.

Krajem aprila su delegacije HDZ-a i SDA razgovarale, između ostalog, o Izmjenama Zakona o igrama na sreću, a već u maju je SDA povukla iz procedure Prijedlog. U obrazloženju su tvrdili da se ne radi o popuštanju Čoviću, već da bi trebalo usvojiti zaključak kojim se Vlada FBiH obavezuje da izradi sistematično rješenje prema kojem bi se ono što je oporezovano preusmjeravalo u Fondove PIO, te da se poreska evidencija vodi po mjestima u kojima se odvijaju igre. Samo mjesec dana nakon što su povukli inicijativu, iz SDA poručuju da će “tokom iduće sedmice uputiti u parlamentarnu proceduru Izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću i Zakona o porezu na dohodak”. Krajem juna je na sjednici Vlade FBiH utvrđen prijedlog Izmjene zakona koji je upućen Parlamentu FBiH po hitnoj proceduri.

U julu 2016., poslanici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH su sa 67 glasova za, tri suzdržana i 11 protiv usvojili Izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću, koje je predložila Vlada Federacije BiH po hitnom postupku. No, pobjeda SDA je bila kratkog daha budući da je bilo jasno da Prijedlog o izmjenama Zakona o igrama na sreću po hitnom postupku ne može proći bez odobrenja Kluba Hrvata. Krajem septembra, Zakonodavna komisija Doma naroda FBiH je odlučila da će Zakon o igrama na sreću biti razmatran u redovnoj proceduri, a ne po hitnom postupku, kako je predložila Vlada FBiH. Sjednica je tog dana i prekinuta. Vraćanje u redovnu proceduru znači vraćanje u formu nacrta. Tako je u decembru na sjednici kolegija Doma naroda Parlamenta FBiH većinom glasova izbačen prijedlog Vlade FBiH da Izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću budu razmatrane u hitnom postupku. Protiv hitne izmjene bili su klubovi Srba, Hrvata i ostalih. Politička sapunica se nastavlja, a milioni cure dok se država neprestano zadužuje kako bi mogla makar izvršiti budžete.

Svi šute osim Naše stranke

Problematika Izmjena Zakona o igrama na sreću slomila se na dvije ključne tačke: da li uopće uzeti poreze od kladionica i kako ih rasporediti. Zanimljivo da na naše upite nisu odgovorili niti Jelka Milićević, ministrica finansija FBiH, niti njen pomoćnik za poreznu politiku Hajrudin Hadžimehanović. Iz ureda Marinka Čavare su nam potvrdili da su primili naš upit, ali odgovor nismo dobili. Član predsjedništva SDA Halid Genjac također nije odgovarao na naše pozive i poruke. Za razliku od njih, Naša stranka je imala šta da kaže. Predrag Kojović, delegat u Domu naroda FBiH, tvrdi da su očekivali da barem novi Zakon o igrama na sreću krene u pravcu uspostavljanja socijalne pravednosti, odnosno, da će se dobici oporezovati po najmanje dvostruko višoj poreskoj stopi od prihoda koji se ostvaruju radom, što je praksa u razvijenim zemljama, pa čak i u onim neoliberalnim ekonomijama koje su odavno uklonile etiku iz ekonomskih politika i odluka. To se ponajviše tiče pomenutih Izmjena poreza na dohodak. “Postoji sada već nekoliko različitih verzija Zakona o porezu na dohodak, ali nijedna nije upućena u parlamentarnu proceduru Doma naroda FBiH. Analiza prvog, Vladinog, prijedloga koja nam je bila dostupna je toliko apsurdna da je sasvim sigurno da se radi o tehničkoj grešci, jer je, primijenjen, proizvodio sljedeće efekte: finansijski opterećivao radnike s niskim i prosječnim primanjima, a nagrađivao one sa visokim primanjima. Teško je, mada je zaista danas sve moguće, da je Vlada namjeravala implementirati jednu takvu alanfordovsku, Superhik-politiku: uzmimo od siromašnih i dajmo bogatima. Lista zakonskih odluka federalnog parlamenta koje je Ustavni sud FBiH poništio zbog nepoštivanja procedura se svaki dan povećava i frapantno je da poruka koju te sudske odluke šalju izvršnoj i parlamentarnoj vlasti u FBiH ne proizvodi skoro nikakav efekat. Postoji, po mom mišljenju, u Vladi ozbiljan problem nepoznavanja parlamentarnih procedura s jedne strane, a s druge želja da se arogantno demonstrira politička sila i to upravo svjesnim kršenjem Poslovnika”, rekao je Kojović.

Vlada FBiH vs. UIO

Na sjednici Vlade FBiH održanoj u aprilu u Sarajevu izneseno je i da se, radi pripreme odgovora u vezi sa uvođenjem kladionica u sistem PDV-a, Federalno ministarstvo finansija obraćalo Upravi za indirektno oporezivanje BiH, kao organu nadležnom za davanje mišljenja u oblasti indirektnog oporezivanja, ali da odgovor nije stigao. No, iz Uprave za indirektno oporezivanje tvrde suprotno: “Što se tiče bilo kakve inicijative za izmjenu Zakona o PDV-u u smislu zahtjeva da se kladionice uvedu u sistem PDV-a, takve inicijative nisu upućivane Upravi za indirektno oporezivanje, jer je UIO organ koji je isključivo nadležan za provođenje zakonskih propisa iz oblasti indirektnih poreza, pa tako i Zakona o PDV-u.

S druge strane, Upravni odbor UIO nadležan je za kreiranje politike indirektnog oporezivanja i bilo kakva inicijativa za izmjenu zakonskog rješenja treba biti upućena Upravnom odboru UIO.”

Da li Vlada Federacije BiH, odnosno Ministarstvo finansija, ne zna ili ne želi da zna kome se treba obratiti za izmjenu zakona koji se tiču indirektnog oporezivanja, nepoznato je. Ako država ne zna štititi svoje interese, znaju kladioničari svoje. Dok se Vlada i Parlament FBiH s pripadajućim tijelima ne saberu, zaduživat ćemo se i plaćati PDV na hljeb, lijekove, hranu za bebe i osnovne životne namirnice, a kladioničari će godišnje obrati pola milijarde neoporezovanih maraka.