Rezultati PISA istraživanja pokrenuli su žustru raspravu među građanima,  javnim osobama, ali i medijima. Predstavnici sedme sile iskoristili su ove rezultate kako bi propitali funkcionisanje obrazovnog sistema, rad nastavnika, ali i znanje učenika. Međutim, sve je to vrlo brzo palo u sjenu, jer se poslije sporazuma Izetbegović-Radončić-Komšić o neuspjehu na svjetskoj sceni više ne govori. Šta je PISA testiranje, koliko je značajno za BiH, koja metodologija se koristi da bi se dobili rezultati, te koje oblasti tretira i koji su nedostaci ovakvog tipa testiranja? O tome se nikako ili izrazito malo pisalo, i samim time građani vjerovatno nisu dovoljno informisani.

Obrazovanje za ekonomski napredak BiH

PISA je akronim od Programme for International Student Assessment (Međunarodni program za procjenu znanja i vještina učenika). Testiranje provodi Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) sa sjedištem u Parizu, koja ima za cilj poticanje ekonomskog napretka i svjetske trgovine. U području obrazovanja, OECD kroz niz programa, projekata, analiza i publikacija mjeri obrazovne ishode, te pruža pomoć i podršku zemljama članicama i partnerima pri razvoju i implementaciji politika za unapređenje njihovih obrazovnih sistema.

Devedesetih godina prošlog stoljeća članice OECD-a došle su do zaključka da nemaju dovoljno podataka o tome koliko su učinkoviti njihovi obrazovni sistemi, te su započeli mjeriti znanja i kompetencije učenika na kraju njihovog obaveznog školovanja. Danas je PISA najveće svjetsko obrazovno istraživanje, te je značajno da je Bosna i Hercegovina dio velikog istraživanja.

Da li je PISA ekonomsko, a ne obrazovno mjerenje? 

U PISA testiranju sudjelovalo je preko 600.000 učenika, u 79 ekonomija svijeta, a rezultati istraživanja nam prezentiraju koji obrazovni sistemi su najbolji, te preporuke koje su ključne za intervencije u onim sistemima gdje su značajne promjene neophodne. Ciljna skupina u testiranju su učenici u dobi od 15 godina, jer se u većini zemalja OECD-a učenici te dobi bliže kraju obaveznog obrazovanja, te se želi ispitati u kojoj su mjeri pripremljeni za daljnji nastavak školovanja, tržište rada.

Stručnjaci iz oblasti obrazovanja i nastavnici podijeljenog su mišljenja. Oni koji kritiziraju PISA-u kažu da je to ekonomsko mjerenje, a ne obrazovno. Stručnjaci navode mnoge probleme za PISA-ino mjerenje: da u PISA testiranju nedostaju građansko obrazovanje, politika, moralne vrijednosti, timski rad, komunikacijske vještine, medijska i informaciona pismenost… Sugeriraju da i druge organizacije poput UNESCO-a, koje imaju drugačiji sistem upravljanja, te veći broj država članica, moraju imati veću ulogu u prikupljanju podataka.

PISA – olimpijada znanja za mlade

Razgovarali smo s Jasminom Hasićem, profesorom na Sarajevo School of Science and Technology, koji je renomirani stručnjak iz oblasti metodologija istraživanja u društvenim naukama. On je istakao da kada su predstavnici OECD-a inicijalno dizajnirali kriterije za mjerenje znanja i napretka studenata, morali su kreirati univerzalne parametre koji se mogu ocjenjivati u različitim zemljama i obrazovnim kontekstima. Zbog toga su izabrali matematiku, prirodne nauke i čitanje (tj. razumijevanje napisanog teksta), jer su konkretni indikatori koji se porede bazirani na univerzalnosti, te isti zakoni logike funkcioniraju jednako u svim kontekstima.

“Međutim, PISA testovi definitivno ne ostavljaju dovoljno prostora da se zemlje testiraju u nekim drugim naučnim oblastima kako bi se, u slučaju loših rezultata u komparativnom smislu, utvrdilo na čemu se tačno temelji njihova obrazovna politika, na šta taj njihov obrazovni sistem stavlja akcenat te da li slučajno postoji neka oblast u kojoj su testirana djeca dobra. Takva inicijativa ne postoji, već se testovi provode samo u tri oblasti. Bilo bi korisno za određene zemlje da se uvedu izborni komplementarni testovi, tj. da se djeca testiraju u određenim komplementarnim testovima, da vide u kojim oblastima su odlični ako su rezultati poredbeno loši. Jedan od načina jeste da svaka zemlja koja ima interes uvede komplementarne nacionalne testove, a drugi način je da PISA pored tri obavezna ponudi i nekoliko drugih testova u kojima bi učestvovale sve zemlje koje to žele, na osnovu čega bi se također moglo napraviti poređenje, npr. u društvenim naukama, IT-u, drugim tehničkim vještinama ili u nekim drugim oblastima od interesa za određene države.“

Hasić dodaje da ako se ovo i uradi, te se ostavi svakoj zemlji na izbor, to će uraditi Njemačka, Finska, zemlje koje imaju novac i edukacioni sistem koji je stabilan. „PISA je trebala da uvede određene segmente. Ova tri segmenta ćemo testirati – čitanje, matematiku i prirodne nauke, a onda ćemo za svaku zemlju ostaviti šest oblasti, tri obavezne, te šest ostalih koje će zemlje moći birati ako žele da se testiraju u njima, poluuniverzalne ili univerzalne kategorije.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, naglašava da nam treba sistemska reforma cijelog obrazovanja, te se cijeli proces mora promijeniti da bi đaci u određenim godinama komparativno pratili dostignuća svojih vršnjaka s odličnim rezultatima. „PISA je sada olimpijada znanja za mlade, samo imamo neke zemlje koje su sto godina ulagale u atletiku. Mi to nismo radili, ali smo super u skoku u dalj, no to se ne testira. Sad, ako bi PISA ostavila zemljama da odrede šta žele testirati, mi nemamo referentne parametre – koliko smo gori ili bolji od ostalih.“

Kina je na prvom mjestu

Kina je bila pobjednik ove olimpijade znanja: četiri njene kopnene provincije bile su kolektivno rangirane na prvom mjestu u sva tri predmeta. Zapadni mediji su gledali skeptično i doveli su u pitanje rezultate PISA testiranja. Kina = B-S-J-Z jeste kratica za četiri kineske provincije koje su sudjelovale u istraživanju: Peking, Šangaj, Jiangsu i Zhejiang. Od 77 sudionika, B-S-J-Z je na prvom mjestu u sva tri predmeta: čitanje, matematika i znanost. Tinejdžeri iz ovih najbogatijih oblasti nadmašili su svoje vršnjake iz svih krajeva svijeta. Kineski uspjeh zaista treba dovesti u pitanje, zbog činjenice da su samo ove četiri regije sudjelovale. Također, i u 2012. godini rezultati su kritizirani jer su sudjelovali samo učenici iz Šangaja kao jedinog predstavnika kontinentalne Kine, zemlje s više od milijardu ljudi. Istraživanje iz 2015. godine prošireno je i obuhvatilo četiri provincije i gradove: Šangaj, Peking, Jiangsu i Guangdong. Kina je te godine i dalje bila uspješna, ali njeni su rezultati bili niži u odnosu na prethodno istraživanje u kojem su anketirani samo šangajski studenti. Slučaj Kine navodi na razmišljanje, te dovodi u pitanje cjelokupno istraživanje.   Autori najnovijeg izvještaja su naglasili da cilj nije suprotstavljanje i takmičenje država jedne protiv druge, već „pružanje korisnih informacija nastavnicima i donositeljima politika o prednostima i slabostima obrazovnog sistema u njihovoj zemlji“.

Bitno je sudjelovati u ovim istraživanjima

Hasić je naglasio da je dobro da BiH učestvuje u ovim istraživanjima i da se nalazimo na tim listama, jer je to eksterni pritisak na obrazovni sistem i zakonodavce da prilagode svoje sisteme određenim parametrima koji se mjere u svijetu. „Učešće treba da se nastavi, te pozivam članove Predsjedništva BiH da čim prije potpišu saglasnost za naredni krug testiranja, jer je to jedini način da komparativno pratimo razvoj našeg obrazovnog sistema. Vidljivo je da su zemlje koje su učestvovale od ranih dvijehiljaditih godina bitno reformisale svoje obrazovne sisteme u odnosu na rezultate koje im je PISA pokazala. Kontinuirano su ubacivali nešto novo kako bi poboljšali rezultate. Međutim, mi nemamo to iskustva, ovo nam je prvi put da učestvujemo, te ukoliko ne budemo nastavili, možemo samo da kažemo da smo učestvovali te godine i ti nam rezultati ne znači mnogo“, govori Jasmin Hasić te dodaje da bi u odnosu na ukupan broj zemalja na svijetu, a od kojih brojne nisu sudjelovale u ovom istraživanju, Bosna i Hercegovina bila sigurno bolja u ukupnom rezultatu. „Međutim, to nije neka utješna nagrada jer u ovom istraživanju učestvuju brojne razvijene zemlje, tako da mi svoj napredak možemo samo pratiti u tom kontekstu. Definitivno se ne trebamo tješiti činjenicom da smo potencijalno bolji od svih manje razvijenih zemalja koje nisu učestvovale u istraživanju.“

Tekstove s portala analiziraj.ba uz obavezno navođenje linka na izvorni tekst, dozvoljeno je prenositi tek 24 sata nakon objavljivanja