RTRS širi istinu o Handkeu, a BNTV se bavi izdajom Zorana Tegeltije

Nijedna televizija ne uspijeva se odmaknuti od diskursa “izdaje” kao dominantnog načina označavanja političkih neistomišljenika

RTRS širi istinu o Handkeu, a BNTV se bavi izdajom Zorana Tegeltije

RTRS: Književnost u prvom planu

  1. – 15. decembar 2019.

ISTINA O ULOZI SRPSKOG NARODA: Svi koji su proteklih poratnih godina gledali Dnevnik 2 ne mogu se sjetiti kada je dodjela Nobelove nagrade za književnost sa toliko pažnje praćena. Povod za interes koji je RTRS iskazao nije književni rad austrijskog pisca Petera Handkea, nego njegov politički angažman. Odnosno, kako su to u izvještajima navodili novinari Dnevnika 2, „njegova hrabrost da govori istinu o ulozi srpskog naroda u ratovima tokom devedesetih godina prošlog stoljeća na prostoru bivše Jugoslavije“.

Danijel Kovačević je dva dana izvještavao iz Stockholma o dodjeli Nobela Handkeu, te obavio sa njim razgovor za RTRS. U posebnom izvještaju koji je pripremila Slađana Knežević istaknut je „neviđen pritisak na Nobelov komitet od strane dijela evropskih intelektualaca i bošnjačkih političara i dijaspore“, te spomenut protest održan u glavnom gradu Švedske na kojem je osuđena odluka Nobelovog komiteta. Gledatelji su upoznati da je istog dana održan i skup podrške Handkeu u organizaciji srpske dijaspore. Kome su prisustvovale članice Udruženja žena žrtava rata RS. U Dnevniku je istaknuto da nije riječ o iznošenju političkog stava, nego o podršci Handkeu piscu i Nobelovom komitetu.

I nakon dodjele Nobelove nagrade, ovaj događaj okupirao je pažnju urednika Dnevnika 2. Kroz dijametralne stavove javnosti u Sarajevu i Banjaluci podcrtana je duboka podijeljenost bh. društva o događajima iz minulog rata i njihovoj interpretaciji.

ZATVARANJE VUČJAKA: Osim Handkea, i migrantskoj krizi bio je posvećen znatan prostor u dnevnicima. Povod je bio zatvaranje kampa u Vučjaku i izmještanje migranata u centre Ušivak i Blažuj. Gledatelji su upoznati s činjenicom da centar u Blažuju migrantima za sada nudi samo krov nad glavom. Bez tekuće vode, grijanja, električne energije. U razgovoru s novinarima, migranti su na to ukazivali, ali i da je BiH samo tranzitna ruta na putu ka zapadnoj Evropi.

STANOVI U DOBOJU: U društvu u kojem se građani malo čemu dobrom mogu nadati desili su se ipak pozitivni pomaci koji mogu ohrabriti mlade ljude da ostanu živjeti u Republici Srpskoj. Naime, Grad Doboj dodijelio je prvih deset od ukupno 100 subvencioniranih stanova mladim bračnim parovima. Trebinje i Bijeljina su najavili da će slijediti ovaj primjer. No kada je u pitanju Banjaluka, stvari će ići teže. Navedeno je poslužilo kao osnova za otvaranje pitanja o tome kada će se početi realizovati strategija demografske obnove RS-a i koje bi to mjere vlasti bile najadekvatniji odgovor na zabrinjavajuću demografsku sliku RS-a.

Ocjena: 3

BNTV: Program reformi ili ANP?

  1. – 15. decembar 2019.

PRAVO JAVNOSTI DA ZNA: Mladi Srpske demokratske stranke pokrenuli su potpisivanje peticije građana Republike Srpske  „Imam pravo da znam“, kojom se zahtijeva objavljivanje Programa reformi BiH, koji su potpisali članovi državnog predsjedništva.

Predsjedništvo BiH odbilo je zahtjev Transparency Internationala BiH za javno objavljivanje Programa reformi BiH. U obrazloženju odluke se navodi da je Predsjedništvo BiH proglasilo izuzetak o objavi informacija jer bi to moglo ugroziti dogovor u vezi s  ovim dokumentom koji će glavnom štabu NATO-a biti dostavljen dan nakon izbora novog Vijeća ministara.

ZAŠTO SE PROGRAM REFORMI KRIJE? Ove teme dominirale su blokom političkih vijesti, ali sve je ostalo na prenošenju izjava kojima je opozicija RS-a optuživala Milorada Dodika, lidera SNSD-a, da je odustao od vojne neutralnosti RS-a i stavova  članova SNSD-a da su te tvrdnje neutemeljene. Smatramo da je umjesto takvog pristupa bilo dovoljno „materijala“ da se tematski obradi pitanje zašto se program reformi saradnje BiH s NATO savezom krije od javnosti i kome to pogoduje.

DRUGAČIJE O MIGRANTIMA: Nakon što smo u više navrata ukazivali  na krajnje paušalno, pa i ksenofobično izvještavanje o migrantima i migrantskoj krizi u BiH, bilježimo tokom ovog monitorisanog perioda drugi pristup. Gledatelji su upoznati o zatvaranju kampa Vučjak i izmještanju migranata u centre Ušivak i Blažuj. Konačno su gledatelji imali priliku dobiti širu sliku ovog problema, čuti šta o svom položaju kažu migranti, volonteri  i građani Blažuja, koji ih nisu dočekali s dobrodošlicom.

TEME UMJESTO JALOVIH RASPRAVA: Drugačiji pristup uredništva Dnevnika 2 bilježimo i kada su u pitanju izvještaji sa sjednica Narodne skupštine RS. U ranijim periodima, u izvještajima su dominirale poslaničke rasprave koje nisu bile u vezi sa skupštinskim materijalima, te su gledatelji bili često uskraćeni za šire informacije o sadržaju zakona koji su se trebali razmatrati. Od te prakse se odustalo te su skupštinski materijali okosnica izvještaja.

ZABRANA RADA NEDJELJOM: Sindikat trgovine, ugostiteljstva i uslužnih djelatnosti RS nastavio je kampanju zabrana rada nedjeljom u ovim oblastima. Iz Dnevnika 2 (11. decembar) izdvajamo tematski pristup ovoj temi. Gledateljima je predočena anketa sindikata u kojoj se za zabranu rada nedjeljom izjasnilo 93 posto radnika, te ukazano na niz drugih problema s kojima se suočavaju zaposleni u ovoj oblasti, a koji se odnose na kršenje radnog zakonodavstva od strane poslodavaca.

JAVNE NABAVKE: Izvještaji s dvije konferencije održane u Sarajevu koje su se bavile korupcijom u oblasti javnih nabavki u javnom sektoru i stanjem u pravosuđu BiH još jednom su ukazali na izuzetno loše stanje u ovim oblastima i nedostatak spremnosti kako političara tako i pravosudnih djelatnika da se stanje mijenja.

Ocjena: 7

Komparativna analiza

Kako se ulazi dublje u zimu, Sarajevo, Tuzla, Prijedor i Banjaluka guše se zbog prekomjernih emisija štetnih gasova. Građani Mostara vode bitku kako bi se zatvorila deponija  Uborak. Zagađenje kao okruženje sve je češća slika BiH. I dok BNTV tek uzgred spominje ove probleme, RTRS smatra da oni nisu od interesa za javnost. Političke teme, jalova nadmudrivanja političara i njihovo manipuliranje građanima nastavljaju biti u fokusu centralnih dnevnika obje medijske kuće.

About The Author

Plus sedmice

RTRS
Tematski prilazak kampanji Sindikata trgovine, ugostiteljstva i uslužnih djelatnosti za zabranu rada nedjeljom. Ako je suditi prema anketi građana Banjaluke, oni su spremni odreći se kupovine nedjeljom. No najveću prepreku, upozoreno je, mogli bi stvarati vlasnici velikih trgovinskih lanaca i tržnih centara koji se boje pada profita.
BNTV
Cijeli Dnevnik 2 emitovan 10. decembra. Političke teme ostavljene su za drugi blok vijesti/izvještaja, dok su se udarne vijesti odnosile na pitanja koja su od većeg interesa za građane. Gledatelji su upoznati u okviru tog bloka o raspuštanju migrantskog kampa Vučjak, protestu pred Vladom Federacije BiH bivših radnika Krivaje koji zahtijevaju da budu uključeni u program socijalnog zbrinjavanja kako bi ostvarili pravo na penziju, te nastavku protesta građana Mostara vezanih za zahtjev za zatvaranje deponije otpada Uborak.

Minus sedmice

RTRS
Dodjela Nobelove nagrade Peteru Handkeu i podrška koju je dobio od filmskog redatelja Emira Kusturice bile su povod da se Kusturica obruši na Bakira Izetbegovića, ali i bošnjački narod u cjelini. Na čiji račun je iznio niz uvreda, nazvao ih „gubitnicima svih prošlih ratova“ i zaprijetio da će „izgubiti i budući rat“. Emitovanje ovakvih stavova ni na koji način ne može donijeti građanima ništa dobro.
BNTV
Od kada je Milorad Dodik postao član Predsjedništva BiH otvorene su i afere oko (zlo)upotrebe zastava u dnevnopolitičke svrhe. Svoj obol dali su i veterani vojske RS sa Romanije. Koji su Zorana Tegeltiju, mandatara za sastav Vijeća ministara, optužili da je „izdao RS“. Razlog, sastanak s liderom SDA Bakirom Izetbegovićem, u čijem se kabinetu nalazi zastava Republike BiH. U Dnevniku emitovanom 13. decembra navodi se da je riječ o zastavi takozvane Republike BiH. Tačnije, ratnoj zastavi. Ako veterani RS-a već neće ili ne žele da znaju da to nije ratna zastava, novinari su dužni da vode računa o istinitosti informacija koje prenose. I da pojasne da je riječ o legalnom simbolu pod kojim je Republika BiH, bez „takozvanosti“, postala 1992. godine članica Ujedinjenih nacija.