RTRS: Željka Cvijanović nema pravo na izjavu

31. maj – 6. juni 2021.

PITANJE SVIH PITANJA: Milorad Dodik, uz napadnu podršku RTRS-a, izbor novog visokog predstavnika međunarodne zajednice nametnuo je kao pitanje svih pitanja za BiH. Iz dnevnika u dnevnik tokom nedjelje iza nas, ta tema se reciklirala kroz njegove i izjave predsjednice RS-a Željke Cvijanović, uz kontinuirano podvlačenje da je Christian Schmidt „neprihvatljiv za RS“. Uz još jednu nedoumicu što se tiče stava uredništva Dnevnika 2: Da li je izbor novog visokog predstavnika „sporan“ ili „nezakonit“?

Dodatnom podgrijavanju cijele priče oko Schmidtovog izbora doprinijelo je, prvo, dvodnevno najavljivanje razgovora političkih lidera o toj temi sa Aleksandrom Vučićem, a potom i sastanak u Beogradu.

Očekivano, Vučić je nastavio praksu koketiranja s međunarodnom zajednicom, tačnije, nezamjeranja i Njemačkoj i RS-u. Svaki ozbiljan medij bi upravo tome prišao analitički, no RTRS, a identično je učinio i BNTV, u fokus stavlja to da će „Srbija od novog visokog predstavnika tražiti da joj podnosi izvještaje i oštro se usprotiviti upotrebi bonskih ovlasti“.

JAČANJE POZICIJE: Posve je jasno da je cijela priča oko dolaska novog visokog predstavnika tema koja je iskorištena za jačanje pozicije samog Milorada Dodika i isticanja njega kao prvog „branitelja RS-a“. Mada je, bez sumnje, i njemu jasno da ga se o tome neće pitati. Otuda bi bilo uputno da uredništvo Dnevnika ne prenosi sve što on ima reći. Poput izjave da će „pisati njemačkom kancelaru da tog čovjeka ne dovodi u nezgodnu situaciju“.

Ova tema bila je i još jedna potvrda odnosa moći unutar vladajućih struktura u RS-u. Naime, iako je formalno sastanak kod Vučića, odnosno razgovor o imenovanju novog visokog predstavnika, zatražila Željka Cvijanović, šta je to ona kazala u Beogradu nismo čuli. Tako entitetskoj predsjednici ostaje mogućnost da svoje mišljenje obznani samo prilikom turneje po gradovima i opštinama u RS-u.

UPROPAŠTENA TEMA: Nestručni estetski zahvati koji su se izvodili van zdravstvenih ustanova izazvali su široku polemiku u javnosti RS-a, što je bio i povod da se ta tema otvori u Dnevniku 2. No i ovo je još jedan u nizu primjera kako su novinari/ke javnog servisa kadri upropastiti svaku aktuelnu temu. Umjesto stavljanja tačke nakon pojašnjenja ko smije a ko ne baviti se estetskom kirurgijom, u priču se uvode i psiholozi – s neukusnom i krajnje neprimjerenom porukom da se na estetske zahvate odlučuju iskompleksirane osobe.

Izdvojeno

Srpski jezikoslovci s obje strane Drine tvrde da nemaju ništa protiv rodne ravnopravnosti. Sve dok se ona zakonski ne uobliči kroz upotrebu rodno senzitivnog jezika kako je to sada regulisano u Srbiji. Onda je to „put da se uruši srpski jezik“, kojem se treba suprotstaviti po svaku cijenu.

Ocjena: 1

BNTV: Druga strana priče o povećanju plata

31. maj – 6. juni 2021.

IZ ZATVORA NA FARMU: Umjesto u ćeliji, Marko Čolić će petogodišnju zatvorsku kaznu zbog pokušaja ubistva novinara Vladimira Kovačevića izdržavati na farmi poluotvorenog tipa. Tako je odlučila uprava KPZ Tunjice zbog „primjerenog vladanja“, unatoč protivljenju predstavnika MUP-a RS. U javnosti je to dovelo do spekulacija da je Čolić prijetio da će otkriti nalogodavce krivičnog djela za koje je osuđen, no ni KPZ Tunjice ni tužilaštvo iste nisu željeli komentirati. Kao što je bez odgovora ostalo i pitanje novinara BNTV-a upućeno Ministarstvu pravde RS o tome da li su i iz kojih razloga dali saglasnost da se Čoliću omogući da ostatak kazne služi u ustanovi poluotvorenog tipa.

JAVNE NABAVKE: Ovo je samo jedna od kockica mozaika koji pokazuje koliko je BiH daleko od toga da postane država u kojoj će zaživjeti vladavina prava. Puno konkretniji primjer vidjeli smo u izvještaju koji se bavio razlozima zašto nosioci vlasti na državnom nivou uporno odbijaju da glasaju za izmijenjeni zakon o javnim nabavkama. Javnost se podsjetilo, kroz izjave sugovornika, da se zbog niza nedorečenosti u postojećem zakonodavstvu nelegalno izvlače enormne svote javnog novca, no to je, prema mišljenju NVO sektora, ekonomista i opozicije, i ključni razlog zašto se novi zakon ne usvaja. Jer taj novac kroz netransparentne postupke završava u džepovima vlasti i njima bliskih biznismena.

VLADAVINA PRAVA: Kako izgleda borba za vladavinu prava, svakodnevno osjeća i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković. Odlučnost da stane u kraj višegodišnjoj praksi nelegalne gradnje i ukazivanje da se kapital u Banjaluci koncentriše u rukama porodica Dodik i Radišić koštali su ga do sada više krivičnih prijava.

Uredništvo Dnevnika RTRS-a po ko zna koji put, kao i Milorad Dodik, uvjeravalo je građane kako dobro žive, kako rastu prihodi te da će, unatoč posljedicama pandemije, BDP u ovoj godini rasti za četiri posto. BNTV također je prenio Dodikove tvrdnje i projekcije, ali i dao mišljenje druge strane – ekonomskih eksperata, koji su ukazali na svu neutemeljenost navedenih tvrdnji, potkrepljujući ih brojkama i činjenicom da se rast plata i penzije kojima se vlast hvali zasniva na kreditima, a ne izvornim prihodima ostvarenim u ovom entitetu.

Ocjena: 6

Komparativna analiza

Fata Orlović je nakon dvije decenije dobila pravnu bitku pa je srušena pravoslavna crkva koja je nelegalno bila izgrađena u njenom dvorištu. U Dnevniku RTRS-a sve je stalo u dvije rečenice prezentera, bez videosnimka rušenja crkve. Koja nije srušena, nego, kako je naglašeno, „premještena“. BNTV donio je nešto konkretniju vijest uz navođenje da je crkva srušena po presudi Evropskog suda za ljudska prava. No bio je to i povod da se gledatelji podsjete na izjavu Milorada Dodika iz prošle godine kada je poručio da se „crkva ne treba rušiti ma taman se radilo i o presudi Evropskog suda“. I dodao da će naložiti ministrici urbanizma RS da je legalizuje.

Ono što je sporno u oba izvještaja jeste potpuna relativizacija cijele ove nemile priče koja je imala duboku političku pozadinu i sramnu poruku koju je izgradnja crkve slala bošnjačkim povratnicima i žrtvama ratnih zločina u Podrinju.

Plus sedmice

RTRS

Nijedan izvještaj.

BNTV

Tema posvećena problemima građana koji su preboljeli koronu. Za razliku od država u okruženju, pa i Federacije BiH, o ovoj temi do sada se izvještavalo sporadično i površno, unatoč činjenici da je sve veći broj građana koji pati od ozbiljnih postcovid simptoma.

Minus sedmice

RTRS

Po diktatu Milorada Dodika nasilno forsiranje teme o imenovanju novog visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.

BNTV

Centralna politička tema bila je imenovanje novog visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, s posebnim fokusom na sastanak političkih lidera iz RS-a sa Aleksandrom Vučićem. U ovom bh. entitetu, protiv nastavka mandata visokog predstavnika su i pozicija i opozicija, i samo se razlikuju po tome ko je za to odgovoran. BNTV, očekivano, pažnju usmjerava na stavove opozicije, koja tvrdi da odgovornost za negašenje OHR-a snosi vladajuća garnitura u RS-u. Tako izostaje ključno pitanje o tome koliko svi političari podjednako snose odgovornost za to što se godinama ne ispunjavaju uslove za prestanak mandata visokog predstavnika.