BHT1 I FTV: Kako je iz izvještaja o posjeti Crnoj Gori nestao premijer Zdravko Krivokapić?

Bila je to sedmica loših priloga. Kod jednih su nestali kontekst i drugačija mišljenja, kod drugih su pojedine ličnosti forsirane preko svake mjere. Obje televizije su bh. posjetu Crnoj Gori svele na Đukanovića, a premijer Krivokapić je izbrisan

BHT1 I FTV: Kako je iz izvještaja o posjeti Crnoj Gori nestao premijer Zdravko Krivokapić?
Foto: AFP

BHT1: Dnevnik po mjeri političara

  1. – 7. juni 2021.

ŠTA SU REKLI, A ŠTA PORUČILI? Urednici na BHT1 nastavljaju s lošom praksom podilaženja političarima, pa je prilog o novoj rezoluciji HNS-a ispraćen u maniru jednostranog izvještavanja gdje nema mjesta drugoj strani, odjecima i drugačijim mišljenjima. Urednica Blažica Krišto otvara prilog pitajući se samo koje su najznačajnije poruke sa skupa i šta donosi rezolucija, a izostaje prikaz kritika ili pitanja kojima se propituju stavovi HNS-a. Sve vrijeme priloga novinari su naglašavali stavove aktera (Dragan Čović i Božo Ljubić), a onda su se i puštale njihove izjave.

Zatim smo saznali da se „jasno čula i oporba“ jer 21 delegat je napustio HNS zbog neslaganja (puštena izjava njihovog predstavnika), pa se nameće zaključak da nisu baš tačne kritike da je posrijedi nedemokratsko tijelo. Gledatelji su mogli čuti i da HNS pozdravlja imenovanje novog visokog predstavnika, ali nisu dobili i širu sliku. Kako se to uklapa u partnerstvo Dragana Čovića i Milorada Dodika, koji je rekao da će njemačkog političara tretirati kao turistu? Takvih i sličnih napomena nema jer se prilog potroši da se kaže ono što Dragan Čović ponovi u puštenoj izjavi.

PRIČE KOJE SE NE PROPITUJU: Način na koji su se redali i davali politički prilozi u petak (Blažica Krišto) primjer je kako ne treba raditi. Prvo su se dali stavovi HNS-a, onda mišljenje Bakira Izetbegovića o nekim od njihovih stavova, pa uvjerenje Zorana Tegeltije da će BiH u ovoj godini dobiti kandidatski status, i naposlijetku izvještaj sa susreta Željka Komšića i Šefika Džaferovića, članova Predsjedništva, sa Milom Đukanovićem, predsjednikom Crne Gore. Niti u jednom od priloga stavovi praćenih aktera se ne suprotstavljaju drugačijim mišljenjima, niti se daju informacije iz konteksta koje mogu objasniti vijest. Samo se „na suvo“ daju mišljenja glavnih aktera. Na primjer, da li je Tegeltijin optimizam realan? Šta govore činjenice o dosadašnjem procesu EU integracija? U susretu dva člana Predsjedništva sa njihovim crnogorskim kolegom nedostajala su propitivanja stvarnog karaktera odnosa Crne Gore i BiH? Da li je baš sve idilično, kako poručuju Džaferović i Komšić? Prilog se završava zaključkom Džaferovića da je kod susjeda uspostavljana nova politička većina, pa da se delegacija htjela uvjeriti da je sve u najboljem redu. Problem je samo što su se, ako je suditi po prilogu, u to uvjerili kod predsjednika Crne Gore koji nije dio nove skupštine većine. Gdje je nestao premijer Zdravko Krivokapić? No, ta i slična pitanja nisu bila predmet interesovanja BHT1.

ŠTA SU UDARNE TEME? Urednik Milan Đurović nedjeljno izdanje otvara pričom o Danu Republike Srpske, a prenose se izjave Milorada Dodika i lidera opozicije oko mogućeg novog datuma spornog dana. Iza ovih političkih priča tek slijedi izjava federalnog premijera Fadila Novalića, koji je opet dospio u žižu javnosti poručivši da vakcine nismo nabavili jer nismo htjeli biti pokusni kunići. Prilog o sporoj imunizaciji građana, čak i onda kada vakcine stižu, zaslužio je da bude udarna tema Dnevnika 2. Prije nego Dan Republike Srpske. Dok se zemlje u regionu hvale da će uskoro vakcinisati jednu polovinu odraslih građana, kod nas se učinci mjere u promilima. BHT1 je u nedjelju o sporoj imunizaciji za mišljenje upitao i Branislava Zeljkovića, direktora Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, ali je njegovo telefonsko uključenje i šaputanje bilo posve nerazumljivo i nerazgovijetno.

OCJENA: 3

FTV: Koliko nasilja je previše?

  1. – 7. juni 2021.

TEME SRBIJA I DODIK: Na FTV-u ipak saznajemo da su se Šefik Džaferović i Željko Komšić u Podgorici susreli i sa Zdravkom Krivokapićem, premijerom Crne Gore. U izvještaju državne televizije tamošnji premijer nije spomenut, osim množinom „domaćini“ kojom se valjda aludira da goste nije primio samo lider DPS-a. Ovdje je Krivokapić bio jednom u kadru, ali nismo saznali šta je istakao ili poručio. Teme su, kako veli urednica Amra Zaklan bile ekonomija, atlantske integracije i odnosi sa drugim susjedima u regionu. No, ako je suditi po prilogu i citiranim izjavama Đukanovića i naših članova Predsjedništva, jedine teme su bile Milorad Dodik i Srbija. Ili neprijateljsko ponašanje njihovog političkog vrha prema drugim zemljama u okruženju. Nejasno je gdje su nestali drugi povodi razgovora (ekonomija?), kao i zašto je iz sadržaja gotovo pa uklonjen (kao i kod BHT1) premijer Krivokapić? Kakvu god da predrasudu imaju urednici ili političari u našoj zemlji prema nedavno imenovanom prvom ministru Crne Gore, radi se o političaru koji obnaša najvažniju izvršnu funkciju i on se ne može zaobići u izvještaju.

GDJE JE NESTALA DRUGA STRANA? FTV subotnji Dnevnik 2 s pravom posvećuje pravnoj borbi povratnice Fate Orlović, koja se konačno izborila da se iz njenog dvorišta izmjesti bespravno sagrađena crkva. Urednik Sanjin Bećiragić stvari pristupa tematski, pa smo čuli mišljenja komšija, advokata, analitičara i, naravno, (sveprisutnog) Milorada Dodika, ali ne i mišljenje iz SPC-a. Ili nekog odgovornog predstavnika vlasti koji je dopustio bespravnu gradnju. I na BHT1 nismo čuli ili vidjeli nekog s druge strane da da svoj komentar sada kada je konačno izvršena presuda. Zadatak novinara uvijek treba biti istražiti i prikazati sve strane spora, bez obzira da li su one u pravu ili ne. I bez obzira da li prema njima imaju simpatije ili ne. Uostalom, šta zaista imaju reći u SPC-u na bespravnu gradnju svojih objekata?

OPREZNO SA SNIMCIMA NASILJA: Uoči izricanja pravosnažne presude Ratku Mladiću, urednica Amra Zaklan donosi specijal u kojem se gledateljstvo podsjeća šta se to sve stavlja na teret generalu Vojske Republike Srpske. Specijal je razumna urednička odluka, ali da li je baš bilo neophodno sve ispratiti velikim brojem ratnih snimaka nasilja koje uznemiruje? Urednici moraju voditi računa da su u našem društvu mnogi gledatelji neposredno oštećeni ratnim razaranjima i da zato moraju imati mjeru kada odlučuju koliko scena nasilja je dovoljno da se publika podsjeti na strahote rata.

OCJENA: 4

KOMPARATIVNA ANALIZA: Sedmica loših političkih priloga. Kod jednih su iz sadržaja nestali kontekst i druga i drugačija mišljenja, kod drugih su pojedine teme ili ličnosti bili forsirani preko svake mjere. Dodikovi stavovi o svemu mogu se pronaći svako malo u ponudi FTV-a. Obje televizije su posjetu članova Predsjedništva Željka Komšića i Šefika Džaferovića Crnoj Gori svele samo na posjetu Mili Đukanoviću, a premijer Zdravko Krivokapić je gotovo pa izbrisan iz sadržaja. Šta je bio razlog, teško je naslutiti. U priči o idiličnim dobrosusjednim odnosima iz vizure članova Predsjedništva očito se nije uklapao premijer ili reprezent nove političke većine. Mediji su pratili njihovu liniju, i nisu propitivali stvarni karakter odnosa Crne Gore i BiH.

 

Plus sedmice

BHT1

Priča o migrantu koji je počeo raditi kao zanatlija u našoj zemlji. Pojedinačne životne priče pripadnika ugroženih skupina najbolji su način da se razbiju predrasude.

FTV

Fata Orlović, povratnica koja je konačno uspjela izmjestiti bespravno sagrađenu crkvu, zaslužila je tematsku posvetu i dužu minutažu.

 

Minus sedmice

BHT1

Najavivši priču o migrantima (urednik Milan Đurović), prezenterka je istakla kako je „odnos prema njima evaluirao u ne baš pozitivan“. Odnos nikako nije mogao evaluirati, već samo evoluirati, ali i od te riječi postoje jednostavniji i široj publici primjereniji izrazi („razvio se u ne baš pozitivan“, „ispostavio se kao ne baš pozitivan“, „pretvorio se u ne baš pozitivan“…) da se opiše gradacija neprijateljskog odnosa prema migrantima.

FTV

Hiperinflacija snimaka nasilja, koliko god prate temu, retraumatizuje gledatelje.

 

About The Author