Međunarodni institut za štampu (IPI) istražio je prijetnje koju špijunski softver predstavlja slobodi medija u Evropi u novom izvještaju “Watching the Watchdogs”, naglašavajući korištenje Predatora i Pegasusa u Grčkoj i Mađarskoj i razotkrivajući kako je špijunski softver korišten za ciljanje novinara te propuste privođenja odgovornih za to.
Korištenje špijunske tehnologije za nadzor novinara predstavlja ozbiljnu prijetnju slobodi medija i digitalnoj sigurnosti u Evropi. Dvije godine nakon što je špijuniranje prvi put otkriveno u Grčkoj i Mađarskoj, još niko nije odgovarao, a vlasti i dalje ciljaju novinare umjesto da se suoče s počiniteljima i reformiraju sistem.
Nedavno objavljen izvještaj IPI-ja predstavlja studije slučaja iz Grčke i Mađarske, gdje su špijunski alati zloupotrebljeni za nadzor novinara. Detaljno opisuje pozadinu, ključne aktere, posljedice i zabrinjavajući nedostatak pravde za ciljane novinare, naglašavajući ključnu potrebu za snažnom zaštitom slobode medija.
U obje evropske zemlje izuzeća zbog nacionalne sigurnosti korištena su kako bi se zaobišla zakonska ograničenja, spriječila odgovornost i zaštitili odgovorni od nadzora. Ovi slučajevi naglašavaju neadekvatnost postojeće zaštite evropskih novinara.
Pegasus špijunski softver u Mađarskoj korišten je za ciljanje novinara, vlasnika medija i kritičara vlade premijera Viktora Orbana. IPI analiza naglašava probleme s pravnim okvirom i zloupotrebom opravdanja nacionalne sigurnosti za nadzor.
Također podsjeća na potpuni nedostatak odgovornosti mađarske vlade koja je odbila sarađivati s istragom Evropskog parlamenta i pozivala se na opću izliku “nacionalne sigurnosti” kako bi opravdala špijuniranje.
Izvješće također ispituje skandal “Greek Watergate”, koji uključuje Grčku nacionalnu sigurnosnu agenciju (EYP) i nezakonitu upotrebu špijunskog softvera Predator.
Razotkriva nedostatak odgovornosti, parlamentarnu istragu koja je u slijepoj ulici i pokušaje suzbijanja istraga, uključujući zlonamjerne tužbe (SLAPP) protiv novinara koji su se usudili izvijestiti o skandalu. Također se osvrće na zakon o reformi nadzora iz 2022. godine.
IPI naglašava zabrinjavajući nedostatak pravde za dva najozbiljnija napada na slobodu medija u Evropi posljednjih godina. I dok Mađarska i Grčka predstavljaju najproblematičnije primjere, postoji više drugih slučajeva u kojima su novinari bili meta špijunskog softvera.
Evropski zakon o slobodi medija, koji bi trebao stupiti na snagu ove godine, ima za cilj ojačati zaštitu novinara od špijunskog softvera postavljanjem minimalnih pravila za njegovu primjenu u državama članicama.
Međutim, postoji zabrinutost u pogledu učinkovitosti ovih odredbi za zaštitu novinara u zemljama s kompromitiranim pravosudnim sistemima i čije će vlade koristiti nacionalnu sigurnost kao paravan za svoju potjeru za kritičarima.
Kako se prijetnje od špijunskog softvera razvijaju, neizvjesnosti i dalje postoje u Grčkoj, Mađarskoj i EU. Ujedinjeni napor je imperativ kako bi se zaštitila sloboda medija, podržala odgovornost i učvrstili stupovi demokratije širom Evrope.
Kako države članice EU-a provode EMFA, IPI ih je pozvao da idu mnogo dalje i ojačaju pravosudni nadzor, dodatno suze popis izuzeća koji dopuštaju špijunski softver i osiguraju da odredbe o nadzoru odgovaraju onima Evropskog suda za ljudska prava.
Izvor: IPI
