Ekonomsko osnaživanje žena i ravnopravnost u oblasti rada i zapošljavanja predstavljaju ključnu predpostavku za ravnopravnost spolova u društvu uopšte i preduslov su društvenog i ekonomskog prosperiteta jedne zemlje. Ekonomska nauka je empirijski dokazala da se društva veće ravnopravnosti i inkluzivnosti istodobno i brže razvijaju i ekonomski su uspješnija. Postizanjem ravnopravnosti spolova u oblasti rada i zapošljavanja u našoj zemlji oslobodio bi se značajan potencijal bosanskohercegovačkih žena – obrazovanih, vrijednih, vještih – da doprinesu društvenom i ekonomskom progresu, ali i vlastitoj emancipaciji i ekonomskoj nezavisnosti.

Zato, Gender akcioni plan Bosne i Hercegovine 2023 – 2027 https://arsbih.gov.ba/wp-content/uploads/2023/10/GAP-BiH-2023-2027-Bosanski-jezik-1.pdf , kojega je ovih dana, na prijedlog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine (MLJPI) usvojilo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, ima u vrhu svojih prioriteta upravo oblast rodne ravnopravnosti u radu i zapošljavanju.

Borba za većim učešćem žena na tržištu rada u Bosni i Hercegovini i potraga za njihovim dostojanstvenim radom predstavljaju i svjetionik nade i oštar podsjetnik na putovanje koje je pred nama, ka pravednijem i naprednijem društvu. Iako možemo reći da živimo u boljem svijetu nego naše majke i njihove pretkinje – gdje su izbori karijere za žene bili itekako limitirani – težnja za dostojanstvenim radom žena je trajni poziv koji nadilazi pitanje ravnopravnosti spolova, jer odražava univerzalni princip da svaki pojedinac i pojedinka – muškarac, žena, osoba s invaliditetom, osoba iz skupine LGBTI, manjine i povratnici… – zaslužuje  priliku da ostvari svoj puni potencijal, bez diskriminacije i pristrasnosti.

Uprkos značajnim iskoracima učinjenim posebno nakon donošenja Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini 2003. godine, i provedbom tri dosadašnja Gender akciona plana Bosne i Hercegovine, put do dostojanstvenog rada za žene u BiH i dalje je pun izazova. Dispariteti u plaćama, ograničen pristup vodećim pozicijama, izazovi u usklađivanju privatnog i poslovnog života i rasprostranjenost diskriminacije na radnom mjestu i dalje ometaju napredak. Ove prepreke postoje uprkos činjenici da su žene dokazale svoje sposobnosti u različitim poljima kao što su nauka, tehnologija, biznis, politika i umjetnost. Stoga, provođenje mjera predviđenih Gender akcionim planom iziskuje angažman najšireg kruga relevantnih aktera na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini.

Nasilje nad radnicama: dugotrajna pošast

Bez obzira na napredak na različitim frontovima, rodno zasnovano nasilje na radnom mjestu ostaje mračna mrlja u bosanskohercegovačkom radnom okruženju. Priče o uznemiravanju, zlostavljanju i diskriminaciji koje se pojavljuju na radnim mjestima i dalje otkrivaju razmjere ovog problema.

Najnoviji primjer je slučaj Enise Klepo, 28-godišnje diplomirane pravnice koju je 1.   avgusta 2023. godine fizički napao i teško ozlijedio njen poslodavac, vlasnik hotela „Jablanica“.  “Nisam mogla ni da zamislim da može doći do fizičkog napada na mene na poslu, ali ni ogromnu podršku koja je uslijedila sa svih strana nakon napada”, izjavila je Enisa za Radio Slobodna Evropa, kazavši da je napadnuta nakon što je, frustrirana mobingom, dala otkaz na mjestu recepcionerke i tražila isplatu zarađene plate. Podršku Enisi Klepo dali smo ispred Agencije za ravnopravnost spolova BiH MLJPI kao i  mnogobrojne nevladine organizacije, kao i građanke i građani koji su organizovali proteste u Jablanici i nekoliko drugih gradova u BiH. (https://www.slobodnaevropa.org/a/enisa-klepo-jablanica-nasilje-zene-radnice-prava/32540674.html).

U saopštenju Agencije za ravnopravnost spolova BiH izdatom povodom slučaja Enise naglasili smo da „kriza u društvu, ekonomska nejednakost, uključujući i ekonomsku ovisnost, povećavaju ranjivost žena na sve oblike nasilja u njihovom privatnom i profesionalnom životu. U takvim uslovima, radni odnosi i zahtjevi za ostvarivanje prava koja proističu iz radnog odnosa lako mogu postati prostor za ispoljavanje spolne nadmoći i neravnopravnosti, koje je u slučaju Enise Klepo poprimilo oblike brutalnog nasilja kao ekstremne forme diskriminacije na osnovu pola”. Optužnica protiv vlasnika hotela „Jablanica“ je potvrđena, a ovaj predmet je bio prioritet u radu tužilaštva sa ciljem utvrđivanja i dokazivanja činjenica u navedenom slučaju.

Izvještaj Helsinškog parlamenta građana Banja Luka o rodno zasnovanoj diskriminaciji u radu u BiH pokazalo je da je 46 % žena i 15 % muškaraca imalo iskustva sa diskriminacijom na osnovu spola na radnom mjestu, dok većina žena, čak 78 % nikada ne prijavi svoje iskustvo nadležnim institucijama. (https://hcabl.org/wp-content/uploads/2022/03/RodnoZasnovanaDiskriminacijaBiH_web.pdf)

Odbor za praćenje provedbe i izvještavanje po Istanbulskoj konvenciji i femicidu u Bosni i Hercegovini, kojim rukovodi Agencija za ravnopravnost spolova BiH MLJPI u saopštenju povodom femicida i dva ubistva koji su se desili u Gradačcu, samo 11 dana nakon slučaja nasilja nad radnicom u Jablanici (https://arsbih.gov.ba/saopstenja-odbora-za-pracenje-provedbe-i-izvjestavanje-po-istanbulskoj-konvenciji-i-femicidu-u-bosni-i-hercegovini-povodom-femicida-u-gradaccu= podsjeća da je Bosna i Hercegovina 2013. godine ratifikovala Istanbulsku konvenciju i da se tako obavezala na preduzimanje zakonodavnih i drugih mjera radi osiguranja prevencije i zaštite žrtava nasilja, te kažnjavanje počinilaca nasilja. Prema konvenciji, država je dužna postupati s dužnom pažnjom prema svim prijavljenim slučajevima nasilja nad ženama i preduzme mjere da spriječi, istraži i kazni za djela nasilja.

Iskorjenjivanje nasilja nad radnicama svakako je jedan od najhitnijih izazova na putu ka dostojanstvenom radu za žene u Bosni i Hercegovini. Uznemiravanje, zlostavljanje i diskriminacija u radnom okruženju ne samo da šteti pojedinim ženama, već i održava kulturu straha i nejednakosti.  Uklanjanje ovih nepravdi zahtijeva kolektivnu posvećenost svih aktera kako bi se osiguralo da radna mjesta budu sigurna i inkluzivna za sve.

Rodni jaz u platama

Dostojanstven rad za žene ne obuhvata samo pristup mogućnostima zapošljavanja, već i osiguranje jednake naknade za jednak rad. Radi se o rušenju barijera koje su istorijski ograničavale pristup žena visokim pozicijama i osiguravanju da se njihov doprinos radnoj snazi prizna i pravično nadoknađuje.

Prema podacima sajta https://www.plata.ba/ , muškarci u Bosni i Hercegovini zarađuju 14,8 % više u odnosu na žene. U prosjeku, muškarci zarađuju 1.549 KM, dok žene zarađuju 1.349 KM. (https://www.plata.ba/en/salaries-in-country). Podaci Razvojnog programa Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini (UNDP) pokazuju da bruto nacionalni dohodak (BND) žena po glavi stanovnika iznosi oko 19.457 bosanskohercegovačkih konvertibilnih maraka (KM) ili 10.709 USD, dok BND muškaraca po glavi stanovnika iznosi oko 36.189 KM ili 19,579.181 USD, što rezultira time da žene zarađuju svega 53,7 posto dohotka muškaraca. Nalazi istraživanja koje je nedavno provela Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine MLJPI, na osnovu podataka koje redovno prikupljaju statističke institucije konstatovali su rodni jaz u plaćama od 7.14%. Utvrđeno je i da rodni jaz raste uključivanjem varijabli vezanih za obrazovanje, pri čemu rodni jaz u plaćama narasta i do preko 17%.

U publikaciji “Razotkrivanje neravnopravnosti u radnom okruženju u Bosni i Hercegovini” AIRE Centra i UNDP iz 2023. istaknuto je žene u BiH imaju manji pristup resursima od muškaraca, osim u obrazovanju, te su nedovoljno zastupljene u političkom i ekonomskom odlučivanju. Žene su najčešće zaposlene na slabije plaćenim poslovima i imaju manje mogućnosti za napredovanje u karijeri, što se odražava na njihov materijalni položaj, ne samo dok su zaposlene, nego i u kasnijim životnim dobima.

UNDP-ov Nacionalni izvještaj o humanom razvoju za 2020. godinu u BiH (NHDR), navodi da su najznačajniji faktori koji utiču na nisko učešće žena u radnoj snazi: nedostatak adekvatne brige o djeci, pomoći i njege osoba starije životne dobi, kao i osoba sa invaliditetom, struktura politika o odsustvu rada radi pružanja usluga pomoći i njege člana porodice i nedostatak fleksibilnog radnog vremena, ili rada na pola radnog vremena, kao i unutrašnja migracija i emigracija radnika muškaraca. National Human Development Report 2020: Social Inclusion in Bosnia and Herzegovina | United Nations Development Programme (undp.org)

Mape puta u pravcu dostojanstvenog rada

U narednim decenijama Bosna i Hercegovina bi se mogla suočiti sa krizom u ponudi radne snage, ukoliko se ne riješi neaktivnost (gotovo 60 % radno sposobnih žena je neaktivno) i nisko učešće žena na tržištu rada (26 % niže u odnosu na muškarce), navodi se u jednoj od četiri Mape puta (Mapa puta, Dostojanstven rad.pdf) u okviru Ženskog foruma za razvoj (WF4D)  kojeg podržava UNDP u Bosni i Hercegovini, u saradnji sa Agencijom za ravnopravnost spolova BiH MLJPI. Ova platforma predstavlja inovativan pristup adresiranju gorućih pitanja u ostvarivanju ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini.  Riječ je o platformi za umrežavanje koja ima vrlo efektne online i in-vivo modalitete djelovanja i koja strateški okuplja i povezuje liderke, donosioce politika, aktivistkinje i ženske organizacije i pokreće inkluzivne političke dijaloge i konsultativne procese o ključnim pitanjima za položaj žena u BiH društvu, vodeći se osnovnim postavkama koje su određene u četiri Mape puta Ženskog foruma za razvoj.

Mape puta, u čijem je osmišljavanju  je učestvovalo preko 200 stručnjakinja, praktičarki i aktivistkinja iz cijele Bosne i Hercegovine, identifikovale su ključne rodne strukturne i kulturološke prepreke u prioritetnim oblastima: transformacijsko vodstvo, dostojanstven rad, ekonomija brige i socijalne inovacije i proizvodnja lokalnog znanja u oblasti rodne ravnopravnosti. Ove mape puta su ujedno i vizije budućnosti za četiri područja djelovanja, jer osim mapiranja ključnih izazova i problema, nude i prioritete za djelovanje, mjere i rješenja koja su članice Foruma ponudile oslanjajući se na svoje dugogodišnje akumulirano znanje i iskustvo.

Na konferenciji koju je 31. maja 2023. godine organizovao UNDP u saradnji sa Agencijom za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine MLJPI u okviru Foruma žena za razvoj, ministar rada i socijalne politike Federacije BiH Adnan Delić je istakao da će zajedno s Agencijom, UNDP-om i drugim partnerima donijeti mjere s ciljem osnaživanja žena u društvu, programe zapošljavanja žena, prekvalifikacije, doedukacije i slično.

S tim u vezi, izrađen je i dokument: „Politike, akcije i privremene mjere za unaprjeđenje položaja žena na tržištu rada u BiH“, koji je ponudio niz inovativnih rješenja u cilju većeg anagažiranja žena na tržištu rada. https://www.undp.org/sites/g/files/zskgke326/files/2023-10/undp_wf4d_bhs_fin6.pdf

Borba izvan kancelarijskih zidova

Potraga za dostojanstvenim radom za žene seže i izvan radnog mjesta. Obuhvata borbu za jednake mogućnosti na tržištu rada. Agencija za ravnopravnost spolova BIH  MLJPI, zajedno sa UNDP-om, implementira Pečat rodne ravnopravnosti koji uvodi principe rodne ravnopravnosti (gender mainstreaming) u javne institucije i privatni sektor, podižući standarde rodne ravnopravnosti na radnom mjestu. Ovdje se misli na politike koje podržavaju ravnotežu između poslovnog i privatnog života, pristupačnu brigu o djeci i starijima i fleksibilne radne aranžmane, nultu toleranciju na seksualno ili rodno zasnovano uznemiravanje- što su elementi od ključnog značaja za osnaživanje žena na radnom mjestu.

Takođe, važno je paralelno raditi na transformaciji drugih socijalnih sistema, poput sistema obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite ali i razbijanje društvenih normi i stereotipa koji ograničavaju žene na unaprijed definisane rodne uloge.

Dok se zemlja suočava s problemom nasilja nad ženama, nejednakostima u mogućnostima zapošljavanja i platama, kao i zamršenim balansiranjem između brige o porodici i profesionalnim obavezama, mobilizacija nevladinih organizacija, jačanje mreže podrške i solidarnost nude nadu, ali i pozivaju na akcije koje je potrebno uraditi koje, pored ostalih, uključuju i postizanje održivosti nevladinih organizacija.

Potraga za dostojanstvenim radom za žene je kontinuirani proces, koji zahtijeva kolektivne napore pojedinaca, zajednica, institucija sistema i organizacija. To je poziv na akciju da se preispitaju i prevazilaze postojeće norme i prakse, da se više valorizuju ženska dostignuća i da se stvori svijet u kojem svaka žena ima priliku ostvariti svoje snove i težnje s dostojanstvom i poštovanjem.

Žene iz različitih sredina se okupljaju, uvezuju, dijele svoja iskustva i zahtijevaju promjenu. Dok nastavljamo krivudavi i strmi put ka ravnopravnijem društvu, sjetimo se da zahtjev za dostojanstvenim radom za žene nije samo žensko pitanje; to je pitanje ljudskih prava i društveni imperativ, kamen temeljac napretka bosanskohercegovačkog društva i svjedočanstvo naše posvećenosti pravednoj i boljoj budućnosti za sve!