Objavljen Svjetski indeks slobode medija za 2024. godinu – Novinarstvo pod političkim pritiskom

U svim regijama svijeta predstojeći izbori najavljuju značajne pritiske na novinare

Objavljen Svjetski indeks slobode medija za 2024. godinu – Novinarstvo pod političkim pritiskom

Slobodu medija širom svijeta ugrožavaju upravo oni koji bi je trebali garantirati – politički autoriteti, pokazao je posljednji godišnji Svjetski indeks slobode medija koji su izradili Reporteri bez granica (RSF). Ovaj nalaz temelji se na činjenici da je, od pet pokazatelja korištenih za sastavljanje ranga, politički pokazatelj najviše pao, bilježeći globalni prosječni pad od 7,6 bodova.

Sve veći broj vlada i političkih vlasti ne ispunjava svoju ulogu garanta najboljeg mogućeg okruženja za novinarstvo i prava javnosti na pouzdane, nezavisne i raznolike vijesti i informacije. RSF vidi zabrinjavajući pad podrške i poštivanja autonomije medija te povećanje pritiska od strane države ili drugih političkih aktera.

Dok više od polovine svjetske populacije izlazi na birališta 2024. godine, RSF upozorava na zabrinjavajući trend koji je otkrio Svjetski indeks slobode medija za 2024. godinu, a to je pad političkog pokazatelja, jednog od pet pokazatelja detaljno navedenih u Indeksu.

Države i druge političke snage igraju sve manju ulogu u zaštiti slobode medija. Ovo lišavanje moći ponekad ide ruku pod ruku s neprijateljskim radnjama koje podrivaju ulogu novinara ili čak instrumentaliziraju medije kroz kampanje uznemiravanja ili dezinformiranja, kazala je Anne Bocandé, direktorica uredništva RSF-a.

Na međunarodnom nivou, ova godina je značajna po jasnom nedostatku političke volje međunarodne zajednice za provedbu načela zaštite novinara, posebno Rezolucije 2222 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija. Rat u Gazi obilježen je rekordnim brojem ubijenih novinara i kršenja protiv novinara i medija od oktobra 2023. godine. Izraelske odbrambene snage ubile su više od 100 palestinskih novinara.

Okupirana i pod stalnim izraelskim bombardiranjem, Palestina je rangirana na 157. mjesto od 180 zemalja i teritorija ispitanih u ukupnom Svjetskom indeksu slobode medija za 2024. godinu, ali je rangirana među posljednjih 10 u pogledu sigurnosti za novinare.

Novinarstvo protiv dezinformacija u super izbornoj godini

Dok je 2024. godina najveća izborna godina u svijetu, u 2023. godini također su bili odlučujući izbori, posebno u Latinskoj Americi, na kojima su pobijedili samoproglašeni grabežljivci slobode medija i medijskog pluraliteta, poput Javiera Mileija u Argentini (pad 26. na 66. mjesto), koji je zatvoriti najveću novinsku agenciju u zemlji u zabrinjavajućem simboličnom činu.

Izbori su često popraćeni nasiljem nad novinarima, kao u Nigeriji (112.) i Demokratskoj Republici Kongo (123.). Vojne hunte koje su državnim udarima preuzele vlast u Sahelu, posebno Nigeru (pad s 19 na 80. mjesto), Burkini Faso (pad s 28. na 86. mjesto) i Maliju (pad s jednim na 114. mjesto), nastavljaju jačati kontrolu nad medijima i opstruirati novinare. Ponovni izbor Recepa Tayyipa Erdogana u Turskoj također je izvor zabrinutosti: rangirana na 158. mjesto i nastavlja gubiti bodove.

U nedostatku regulative, korištenje generativne umjetne inteligencije u arsenalu dezinformacija u političke svrhe izaziva zabrinutost. Deepfakeovi sada zauzimaju vodeću poziciju u utjecaju na tok izbora. O tome svjedoči audio deepfake novinarke Monike Todove tokom parlamentarnih izbora u Slovačkoj (pad 12. na 29. mjesto), jedan od prvih dokumentiranih slučajeva ovakvog napada na novinara s ciljem uticanja na ishod demokratskih izbora.

Mnoge su vlade pojačale kontrolu nad društvenim medijima i internetom, ograničavajući pristup, blokirajući račune i potiskujući poruke s vijestima i informacijama. Novinari koji govore ono što misle na društvenim mrežama u Vijetnamu (174.) gotovo se sistemski zatvaraju. U Kini (172.), osim pritvaranja više novinara nego u bilo kojoj drugoj zemlji na svijetu, vlada nastavlja provoditi strogu kontrolu nad informacijskim kanalima, provodeći politiku cenzure i nadzora kako bi regulirala internetski sadržaj i ograničila širenje informacija koje se smatraju osjetljivima ili suprotno partijskoj liniji.

Neke političke grupe potiču mržnju i nepovjerenje prema novinarima vrijeđajući ih, diskreditirajući ih i prijeteći im. Drugi orkestriraju preuzimanje medijskog ekosistema, bilo putem medija u državnom vlasništvu pod njihovom kontrolom ili putem medija u privatnom vlasništvu putem akvizicija od strane povezanih poslovnih ljudi. Italija Giorgie Meloni (46.) – gdje član vladajuće parlamentarne koalicije pokušava preuzeti drugu najveću novinsku agenciju (AGI) – ove je godine pala za pet mjesta.

Političke grupe često služe kao kanali širenja ili čak poticatelji kampanja dezinformacija. U više od tri četvrtine zemalja ocijenjenih u Indeksu (138 zemalja), većina ispitanika izjavila je da su politički akteri u njihovim zemljama često bili uključeni u propagandne ili dezinformacijske kampanje. Ova uključenost opisana je kao “sistemska” u 31 zemlji.

U istočnoj Evropi i centralnoj Aziji medijska cenzura je pojačana u spektakularnoj mimikriji ruskih represivnih metoda, posebno u Bjelorusiji (pad 10 na 167. mjesto), Gruziji (103. mjesto), Kirgistanu (120. mjesto) i Azerbajdžanu (pad 13 na 164. mjesto).

Utjecaj Kremlja stigao je čak do Srbije (pad za sedam mjesta na 98. mjesto), gdje provladini mediji prenose rusku propagandu, a vlasti prijete prognanim ruskim novinarima. Rusija (162.), gdje je Vladimir Putin iznenađujuće reizabran 2024. godine, nastavlja voditi rat u Ukrajini (61.) koji je imao veliki utjecaj na medijski ekosistem i sigurnost novinara.

Najbolji i najgori

Ukupni pad političkog pokazatelja utjecao je i na trojac na vrhu Svjetskog indeksa slobode medija. Norveška, koja je još uvijek na prvom mjestu, bilježi pad političkog skora, a Irska (8.), gdje su političari podvrgli medije sudskom zastrašivanju, prepustila je svoje vodeće mjesto u Evropskoj uniji Danskoj (2.), a slijedi je Švedska (3.).

Tri azijske zemlje na dnu prošlogodišnjeg Indeksa – Vijetnam, Kina i Sjeverna Koreja – ustupile su svoje pozicije trima zemljama čiji su politički rezultati strmoglavo pali: Afganistanu (44. mjesto na političkoj ljestvici), koji neprekidno progoni novinare otkako su talibani vratio se na vlast; Sirija (pad za osam na političkoj ljestvici); i Eritreja (pad devet na političkom poretku), koja je sada posljednja i na političkom i na ukupnom poretku. Posljednje dvije zemlje postale su zone bezakonja za medije, s rekordnim brojem novinara koji su zatvoreni, nestali ili držani kao taoci.

Indeks po regijama

Regija Magreb – Bliski istok je regija s najgorom situacijom u Svjetskom indeksu slobode medija za 2024. godinu. Slijedi azijsko-pacifička regija, gdje se novinarstvo guši pod teretom autoritarnih vlada. Afrika, iako je manje od 10 posto regije u “vrlo ozbiljnoj” situaciji, gotovo polovina zemalja je u “teškoj” situaciji.

Zemlje u kojima je sloboda medija “dobra” su sve u Evropi, tačnije unutar Evropske unije, koja je usvojila svoj prvi zakon o slobodi medija (EMFA). Irska je ispala iz prve tri zemlje Indexa, zamijenila ju je Švedska, dok je Njemačka sada jedna od prvih deset zemalja.

Sloboda medija ipak je na kušnji u Mađarskoj, na Malti i u Grčkoj, trima najniže rangiranim zemljama Evropske unije. Dalje prema istoku u Evropi, uvjeti za bavljenje novinarstvom pogoršavaju se zbog razmjera dezinformacija i cenzure medijskih kuća lažno optuženih za podrivanje nacionalne sigurnosti ili terorizam.

Tako je u Rusiji (162.), Bjelorusiji (167.) i Turkmenistanu (175.), dok u Gruziji (26. na 103.) vladajuća stranka njeguje približavanje Moskvi. Kao rezultat poboljšanja u sigurnosnom pokazatelju – manje ubijenih novinara – i političkom pokazatelju, Ukrajina (61.) napredovala je za 18 mjesta.

U Americi veliki problem predstavlja nemogućnost novinara da prate teme povezane s organiziranim kriminalom, korupcijom ili životnom sredinom zbog straha od odmazde. Postotak zemalja čija je situacija klasificirana kao “zadovoljavajuća” (žuto) drastično je pao sa 36 posto u 2023. godini na 21 posto u 2024. godini.

Jedna od najvećih svjetskih ekonomskih sila, Sjedinjene Američke Države, pala je za deset mjesta. U gotovo svim zemljama Južne Amerike situacija sa slobodom medija sada je “problematična” – pogoršanje djelomično zbog izbora grabežljivaca slobode medija kao što je Javier Milei i nesposobnosti vlada da smanje nasilje nad novinarima. Meksiko je i dalje najopasnija zemlja za novinare, s 37 ubijenih od 2019. godine.

Podsaharska Afrika bila je jako pogođena političkim nasiljem tokom velikih izbora 2023. godine. Više od osam posto afričkih zemalja sada je obojeno crveno na mapi, dvostruko više nego 2023. godine. Nigeriju, Togo i Madagaskar pogodili su valovi represije nad izvjestiteljima. Regija je obilježena padom sigurnosti u nekoliko zemalja Sahela – Nigeru, Burkini Faso i Maliju.

U azijsko-pacifičkoj regiji – drugoj najtežoj regiji u svijetu za bavljenje novinarstvom – pet zemalja je među deset najopasnijih zemalja svijeta za medijske djelatnike: Mijanmar (171.), Kina (172.), Sjeverna Koreja (177.), Vijetnam (174. ) i Afganistan (178.). No, za razliku od prošle godine, niti jedna zemlja regije nije među prvih 15 u Indexu.

Na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi situacija je “vrlo ozbiljna” u gotovo polovini zemalja. Ujedinjeni Arapski Emirati se pridružuju osam ostalih zemalja u crvenoj zoni na karti: Jemen, Saudijska Arabija, Iran, Palestina, Irak, Bahrein, Sirija i Egipat.

Palestina, okupirana i bombardirana od strane izraelske vojske, najsmrtonosnija zemlja za novinare, također je na dnu Indexa. Katar je sada jedina zemlja u regiji u kojoj situacija nije klasificirana ni kao “teška” ni kao “vrlo ozbiljna”.

Ipak, kako se navodi na kraju izvještaja Reportera bez granica, u svim regijama svijeta predstojeći izbori najavljuju vrlo jak pritisak na novinare.

Izvor: RSF

About The Author