Reporteri bez granica objavili su danas, na Dan slobode medija, Svjetski indeks slobode medija u 180 zemalja svijeta među kojima je i Bosna i Hercegovina koja je ove godine pala za 17 mjesta na toj svjetski relevantnoj ljestvici. Ove godine BiH je na 81 mjestu, dok je prošle godine bila na 64 mjestu.

Kako u izvještaju navodi RSF, sloboda medija i kvaliteta novinarstva uveliko se razlikuju širom zemlje. Republika Srpska rekriminalizirala je klevetu koja bi mogla predstavljati prijetnju novinarstvu, a koje je već opstruirano na državnom nivou različitim političkim i ekonomskim pritiscima te činjenicom da se novinari ne osjećaju sigurnima.

Navode da BiH ima vrlo fragmentirano medijsko okruženje s oko 40 TV kanala, 150 radio stanica, nekoliko dnevnih novina i novinskih agencija, gotovo 200 časopisa i oko 600 web stranica s vijestima. Paradoksalno, toliki broj medija ne podrazumijeva istinski pluralizam informacija i mišljenja. Nekoliko TV kanala nudi kvalitetno izvještavanje, dok su web stranice glavni izvor istraživačkog novinarstva.

Dok je cjelokupno političko okruženje nepovoljno za slobodu medija, postoje značajne razlike u cijeloj zemlji zbog različitih političkih struktura njezinih entiteta. Klima za medije je bolja u glavnom gradu Sarajevu i u Federaciji Bosne i Hercegovine nego u Republici Srpskoj (RS).

Ipak, političari često napadaju novinare i vrše pritisak na medijske regulatore i javne medije do te mjere da je nacionalni emiter Radiotelevizija Republike Srpske (RTRS) pod političkom kontrolom, a BHRT na rubu finansijskog kolapsa.

Iako je zakonski okvir za medije u velikoj mjeri u skladu s međunarodnim standardima, proces donošenja politika je zastao posljednjih godina. Što je još gore, Republika Srpska je rekriminalizirala klevetu, što može potaknuti veću autocenzuru. Pristup informacijama načelno je otvoren za sve novinare, bez diskriminacije, a postoje i zakonske odredbe o zaštiti izvora i etički kodeksi.

Ekonomsko okruženje teško je za novinare zbog male veličine tržišta i nedostatka održivog finansiranja. Bosanskohercegovački mediji također pate od podjela po nacionalnoj osnovi i konkurencije medija susjednih zemalja koje pripadaju istom govornom području.

Zbog teške ekonomske situacije, te ovisnosti o političkim i ekonomskim sektorima, veliki broj medija izbjegava kritičko novinarstvo.

Sa svojom prošlošću obilježenom ratom, bosanskohercegovačko društvo pati od brojnih podjela i ostaje razapeto između onih koji promoviraju pomirenje i saradnju i onih koji favoriziraju sukobe i podjele. Pitanja etničkog i vjerskog identiteta zasjenjuju pitanja individualnih sloboda, uključujući slobodu medija. Kao što je slučaj u društvu u cjelini, ženama je u medijima teža situacija.

Novinari su često mete verbalnih prijetnji i napada, a ponekad i fizičkih napada. Većina novinara ne osjeća se dovoljno zaštićeno dok obavlja svoj posao i ne vjeruje policiji ili pravosuđu. Poduzete su razne inicijative za poboljšanje sigurnosti novinara, uključujući zakonodavstvo i istrage koje provodi ured tužitelja.

Kada je u pitanju regija Srbija i Albanija jedino su lošije rangirana od BiH. Ona je ove godine Srbija je pala na 98 mjesto, za razliku od 2023. godine kada je bila na 91 mjestu. Odmah iza nje na 99 mjestu je Albanija koja je pala za tri mjesta s prošlogodišnjeg 96.