RTRS: Šta ima u Federaciji?

26. mart – 31. mart 2024.

IZMJENE IZBORNOG ZAKONA: Nakon što je visoki predstavnik u utorak, 26. marta, nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH, Dnevnik 2 RTRS-a se pobrinuo da donese reakcije svih predstavnika vlasti, samo se nije potrudio gledateljima objasniti na šta se konkretno te reakcije odnose. Dakle, nijedne informacije o samom sadržaju odluke Christiana Schmidta u dnevnicima RTRS-a nije bilo sve do subote (30. mart), kada je gledateljima objašnjeno da je suština izmjena „nastavak političkog progona predsjednika RS-a“, kako su namijenjene „onima koji kukumaču da su pokradeni“ i kako bi Schmidt „da zabranjuje medije koji neće da otkriju vlasništvo“. Zanimljiv pristup transparentnosti medija, i to od javnog servisa koji puni pet dana gledateljima uskraćuje informacije o izmjenama jednog od najvažnijih zakona.

ŠTRAJK ZENIČKIH RUDARA: Jedina nepolitička vijest iz Federacije BiH u dnevnicima RTRS-a bila je ona u srijedu (27. mart) o protestima rudara. Po principu „da komšiji crkne krava“, bilo je to sve što se u drugom entitetu, prema RTRS-u, desilo ove sedmice, a o štrajkovima i radničkim protestima u RS-u koje ova televizija ne primjećuje i načinu na koji manipulira ovim događajima ćemo opširnije govoriti u komparativnom dijelu analize.

DIPLOME ZA PODMLADAK: Do koje je mjere RTRS režimska televizija govori i činjenica da je u subotu (30. mart) skoro dvije minute Dnevnika 2 posvetila dodjeli diploma polaznicima i polaznicama partijske škole SNSD-a. Naravno, dodjeli je prisustvovao i predsjednik Milorad Dodik, a kamera je zabilježila zaljubljene poglede predvodnika podmlatka stranačke mašinerije prema voljenom predsjedniku u kadru kakvog se ne bi postidjela ni državna televizija Sjeverne Koreje. Ukoliko neko želi vidjeti kako to izgleda, spomenuti kadar se nalazi u dvadeset trećoj minuti Dnevnika od subote.

Ocjena: 1

BNTV: Ekološki protesti

26. mart – 31. mart 2024.

EKOLOŠKA PITANJA: Dnevnik BNTV-a od nedjelje (31. mart) sadržavao je čak tri priloga o ekološkom aktivizmu – o incidentu na održavanju tribine o geološkim istraživanjima na Ozrenu, protestu protiv deponije u blizini Foče te nezadovoljstvu mještana Poloma kod Bratunca zbog eksploatacije šljunka iz Drine. Ekološka pitanja su najdirektnije skopčana sa egzistencijom lokalnih zajednica i moraju imati adekvatan tretman, u čemu BNTV zaslužuje pohvalu. Ovo ima još veću težinu ako znamo da je sva tri događaja javni servis RTRS-a u potpunosti ignorisao.

ŠTRAJK RADNIKA U PRAVOSUĐU RS-a: Dok je RTRS slijep za ovu temu, štrajk administrativnog i tehničkog osoblja je u dnevnicima BNTV-a dobio tri i po minute u utorak (26. mart), jedan kratak prilog u srijedu (27. mart), te četiri minute u subotu (30. mart). Ovaj problem i moguća rješenja su obrađeni iz svih aspekata, naročito sa političkog i pravnog, o čemu su govorili i pravnici i političari i sindikalisti. Naročito je zanimljivo upozorenje kako će Vlada štrajkačima smanjiti plate za mart – RTRS je umjesto ove informacije grubo spinovao kako će štrajkači za februar dobiti plate u punom iznosu, dok je smanjenje plata za mart u potpunosti prećutao.

VLADA RS-a: Nije teško primijetiti koliko je BNTV nesklon Vladi RS-a, najblaže rečeno. Iako se kroz svaki dnevnik ove televizije provlače elementi kritike izvršne vlasti, to je ove sedmice naročito došlo do izražaja u utorak (26. mart), kada je dnevnik sadržavao tri vezana priloga u bloku ukupnog trajanja od skoro deset minuta. Najprije je istražen fenomen vedeizacije u kojem nezakonito u kapacitetu vršioca dužnosti u RS-u svoje funkcije obavlja oko 700 dužnosnika (!), zatim je kritički secirano svako ministarstvo u prilogu o „ministrima koji služe kao dekor“, da bismo na kraju bloka saznali više o problemima u koje potezi vlade dovode proizvođače struje. Prilozi su bili odmjerenog tona, argumentirani, ali i zanimljivi, te se mogu uzeti kao primjer kvalitetne kritike vlasti.

Ocjena: 7

KOMPARATIVNA ANALIZA

Dnevnici ove dvije televizije otkrivaju kako je RTRS klasični režimski propagandni medij pod krinkom javnog servisa koji se ne obazire na načela profesionalne etike, dok je BNTV opoziciji naklonjena privatna televizija koja se u izvještavanju ipak pridržava postulata profesije. Iako se RTRS finansira javnim novcem, on je u potpunosti podređen portretiranju stvarnosti po želji vlasti, dok BNTV, iako je riječ o privatnom mediju, pokazuje neuporedivo više odgovornosti prema interesu javnosti.

To se najbolje vidi u onome što RTRS propusti javiti u svojim informativnim emisijama – ove sedmice je to bio sadržaj izmjena izbornog zakona koji je ova televizija odlučila zadržati za sebe, dok je gledateljima ponudila reakcije prominentnih osoba iz vlasti, a isti slučaj je bio i sa reakcijama Ambasade SAD-a i Delegacije EU u BiH na zaključke Narodne skupštine, koje nisu objavljene u Dnevniku RTRS-a. Jednako tako, RTRS nije objavio ni da je usvojena apelacija PDP-a u kojoj Ustavni sud problematizira izbor četvrtog delegata iz RS-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Dakle, gledajući RTRS možete lako doći u situaciju da uvijek znate mišljenje Milorada Dodika o nekim činjenicama, a da nikad ne znate o kojim činjenicama je riječ.

Potčinjenost Dodikovim dnevnim propagandnim potrebama ide do te mjere da je u petak (29. mart) Dnevnik 2 počeo trominutnim prilogom o njegovoj navodnoj ugroženoj bezbjednosti, sa za javnost uznemirujućim detaljima o mogućem oružanom otporu njegovom hapšenju. Ova spekulacija je bila udarni prilog u dnevniku koji je donio vijesti o izglasavanju entitetskog izbornog zakona, a kao poseban primjer spina može se izdvojiti konstrukcija po kojoj je hapšenje opasnost po bezbjednost – hapšenje osobu lišava slobode i ne predstavlja nikakvu opasnost ukoliko se tom prilikom ne pruža otpor. Jedinu opasnost po bilo čiju bezbjednost u slučaju nekog eventualnog hapšenja, dakle, predstavljao bi sam Dodik.

Zanimljiv spin je odabir riječi u nekim slučajevima, kao što je to bilo u izvještavanju o okupljanju rudara u Ugljeviku (28. mart). Dok je BNTV skup opisao kao „protest“ i „napetu situaciju ispred zgrade uprave rudnika“ te emitirao kadrove snimane iz širokog ugla u kojima se vidi veliki broj rudara koji viču, RTRS je u prilogu od jedva tridesetak sekundi prikazao mirnije kadrove, a skup je opisan riječima „rudari su se sastali“, što više implicira druženje nego protest.

Sve u svemu, dnevnici RTRS-a nemaju informativnu vrijednost za javnost, nego besramno služe politici jednog čovjeka i jedne partije, bez obzira na dalekosežnu štetu koja se time nanosi. Javnosti se servira ono što vlast želi da joj se servira, od nje se kriju informacije koje vlast želi sakriti, ili ih se plasira na iskrivljen način po ukusu vlasti. Ako znamo još da javnost to sve plaća svojim novcem, jasno je da nijedan takav dnevnik ne može dobiti prolaznu ocjenu.

S druge strane, BNTV ima izraženu proopozicionu uređivačku politiku, ali se ona iscrpljuje u naglašenoj kritici vlasti koja nije neutemeljena na činjenicama, kao i u značajnijoj zastupljenosti opozicionih političara koji na javnom servisu (!) ne dobijaju prostor da iznesu svoje stavove. No, u dnevnicima BNTV-a gledatelji nisu uskraćeni za elemente kompletne slike stvarnosti koji trebaju prosječnom gledatelju i dnevnici se u cjelini mogu ocijeniti kao kvalitetni te – u ovakvim postavkama političke i medijske scene – iznenađujuće korektni.

Plus sedmice

RTRS

Propagandističko izvještavanje uvijek sadrži elemente groteske te na momente zna biti iznimno zabavno. Nekad se to desi kada se željeni narativ i odlučnost za njegovu odbranu požele potkrijepiti uličnom anketom u kojoj građani rezoniraju na isti način kao režim i njegovi mediji, a novinarima i urednicima popusti pažnja prilikom selekcije izjava. Tako je jedan ispitanik u anketi o tome kako se treba suprotstaviti odlukama visokog predstavnika (utorak, 26. mart) odlučno rekao „Isključivo verbalno!“, što teško da može biti željena predstava gornje granice odlučnosti.

BNTV

U moru negativnih i deprimirajućih vijesti iz društveno-političke zbilje, dragocjene su one koje donose drugačiju životnu perspektivu i pričaju o budućnosti. Takav je bio prilog o cirkularnoj ekonomiji emitiran u Dnevniku BNTV-a u subotu (30. mart) koji govori o važnoj temi gospodarenja otpadom. Po ovom pitanju dobrano zaostajemo za naprednim svijetom, a prvi korak ka napretku jeste njegova aktuelizacija u medijima.

Minus sedmice

RTRS

„Najviše mi se dopalo kada su policajci zapucali na lopove i kada je čiko legao na pod“, reklo je u Dnevniku RTRS-a u nedjelju (31. marta) dijete od desetak godina koje je prisustvovalo pokaznoj policijskoj vježbi na Trgu Krajine u Banjoj Luci. Fascinacija oružjem i nasiljem je nešto što bi čak i propagandna mašina toksičnog režima trebala zadržati isključivo za odrasle, kako se ne bismo pitali o krivici medija u slučaju nekog novog Ribnikara.

BNTV

U dnevnicima BNTV-a vijesti iz svijeta već na prvi pogled zauzimaju primjetno više prostora nego u dnevnicima drugih televizija. Možda se to iz neke perspektive može uzeti i kao plus, jer gledateljima donosi više informacija iz svijeta, i to na prilično balansiran način, ali sigurno bi bilo bolje i korisnije kada bi dio te minutaže bio iskorišten za teme koje su gledatelju bliže.