BHT1 I FTV: Kako djeca postaju ubice

Pucnjava u beogradskoj osnovnoj školi, u kojoj je maloljetnik ubio osmero učenika i domara, bila je u fokusu izvještavanja oba javna servisa, s dobro postavljenim prilozima o liječenju uzroka

BHT1 I FTV: Kako djeca postaju ubice

 

BHT1: Sve o masakru

  1. – 9. maj 2023.

UBILAČKI POHOD NA ŠKOLU: Devetoro mrtvih u beogradskoj osnovnoj školi je očekivano prva vijest u Dnevniku 3. maja. Iz Beograda uživo izvještava Zoran Slepčević, novinar RTS-a, a potom slijedi i prilog u kojem učenici prepričavaju ono što su vidjeli i čuli. (Što je također vrijedno propitivanja: da li djeca uopšte trebaju istupati na ovaj način u javnosti, da li su roditelji dali dozvolu za njihove izjave?) Zatim se redaju izjave zvaničnika Srbije, u prvom redu predsjednika Aleksandra Vučića, no stiče se dojam da je prilog trebao imati puno više detalja o tome kako se uopšte desila jedna ovakva tragedija.

SLUČAJ “DOBROVOLJAČKA”: Povodom godišnjice napada na kolonu vojnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici, u Dnevniku 2 se emituju dvije poruke i dva zasebna obilježavanja. U prilogu se propituje uloga i jednih i drugih: za jedne je ono što se desilo u Dobrovoljačkoj napad na kolonu JNA, a za druge odbrana grada. Stradalo je tad, kako se obrazlaže u prilogu BHT1, sedam pripadnika JNA, a ovaj slučaj je Haški tribunal označio kao legitimnu vojnu operaciju.

ZA ŠTA JE OPTUŽEN NAČELNIK STAROG GRADA? Više od 150 policijskih službenika Uprave policije MUP-a KS učestvovalo je u realizaciji akcije “Start”. Izvršeni su pretresi na 30 lokacija na području općina Stari Grad, Novo Sarajevo, Vogošća i Ilidža. Na meti pretresa je i načelnik Općine Stari Grad Sarajevo Ibrahim Hadžibajrić, a njegov advokat Asim Crnalić, kako prenosi BHT1, izjavljuje kako se radi na izuzimanju dokumentacije, bez posebnih detalja o tome šta se zapravo traži. U narednim danima ćemo sigurno biti podrobnije izvještavani o ovoj akciji u kojoj je dosad uhapšeno sedam osoba: pet muškaraca i dvije žene.

Ocjena: 7

 

FTV: Zaboravljeni Mostar

  1. – 9. maj 2023.

TRAGEDIJA U BEOGRADU: Strašne vijesti iz Beograda o 13-godišnjaku koji je pištoljem u svojoj školi usmrtio osam učenika i zaštitara odredit će ton cijelih sedam narednih dana u dnevnicima i fokus izvještavanja o tome koliko se bavimo djecom, kako je dijete postalo ubica koji je hladnokrvno planirao egzekucije, te kako je glorifikacija njegovog čina na društvenim mrežama uznemirujuća posljedica društva u kojem živimo. FTV izvještava o svim detaljima, kombinirajući izjave, reporterska javljanja uživo te priloge televizija iz Srbije.

NOVA FEDERALNA VLADA: Nakon osam godina FBiH je dobila novu izvršnu vlast, pa su se pred kamerama FTV-a izmijenili i bivši i sadašnji članovi federalne vlade. Reforma je ključna riječ koja se spominje u kontekstu onoga što čeka novu vladu. Dobar tematski pristup koji propituje šta je sve urađeno u proteklih osam godina, te šta nas, osim promptno datih obećanja, očekuje u naredne četiri godine. Dat je prostor i sad već bivšem premijeru Fadilu Novaliću da izdvoji najvažnija postignuća u osam godina njegovog vođenja izvršne vlasti u FBiH. Eksperti iz oblasti ekonomije, s druge strane, daju svoj stav o tome šta sve nije urađeno.

KRUNISANJE KRALJA CHARLESA: U sedmici bremenitoj teškim tragedijama u Srbiji, ali i održavanjem sjećanja na ubijenu djecu Sarajeva, jedna je vijest bila donekle revijalnog karaktera – u Velikoj Britaniji ustoličen je kralj Charles III. Ceremonija krunidbe okupila je stotine hiljada građana koji su kraljevsku povorku pratili sa ulica. Za FTV se iz Velike Britanije javlja Neven Anđelić, koji donosi detalje o ekonomskoj krizi u toj zemlji i kritike koje izaziva ogromno trošenje novca na sam čin krunidbe. Također, iz Londona se javlja i predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, koja je predstavljala našu zemlju na ovom događaju. U prilogu se propituje i uloga monarhije u današnjem društvu, kao i kraljeva popularnost među građanima.

Ocjena: 8

 

KOMPARATIVNA ANALIZA

Izvještavanje o ubistvima koje je počinio maloljetnik u Beogradu u prvi plan je stavilo i dilemu šta je sve prikladno iznijeti u javni prostor, koliko je uopšte potrebno da javnost zna o primanjima roditelja ili ličnim podacima maloljetnika iz analiza dviju zdravstvenih ustanova o njegovom psihičkom zdravlju. Oba javna servisa se intenzivno bave temom maloljetničkog nasilja. S druge strane, intervju uživo sa Draganom Popovićem iz Centra za praktičnu politiku iz Beograda je bio koristan za gledatelje jer propituje društvene norme, kalupe u kojima djeca odrastaju, agresiju i podsticanje na nasilje, što je postalo podrazumijevajući okvir odrastanja.  Vrijednosni sistemi, vladajuće ideologije koje decenijama indirektno ili direktno glorifikuju nasilje – sve to može dovesti do tragedije poput ove koja je zadesila Beograd. Pohvalno je kako reporteri FTV-a iz Beograda odabiru odlične stručne sugovornike, poput Dragana Popadića, profesora socijalne psihologije, koji tragediju, ali i reakcije na nju, postavlja u ispravan kontekst, naglašavajući kako je odomaćeno da ratni zločinci redovno gostuju na televizijama, pa čak i u školama. FTV propituje tragediju u Beogradu kontekstualno i na domaćem terenu: Da li se bavimo posljedicama ili uzrocima? Vidimo li i čujemo li signale koje nam djeca šalju? Odličan je prilog na FTV-u reporterke Mujesire Purić u kojem predsjednica aktiva školskih pedagoga Zenice Senada Fejzić govori o tome što se poduzima u okviru obrazovnog sistema i ko konkretno radi na prevenciji pojave nasilja među djecom.

Plus sedmice

BHT1 

BHT1 donosi i priču iz Bihaća o 18-godišnjaku koji se divi maloljetniku iz Beograda i počinjenim ubistvima, te koji prijeti da će počiniti sličan napad na školu u Bihaću. U tom se prilogu ilustrativno govori o svim okolnostima u kojima se može desiti tragedija poput one u Beogradu – kako uključiti sve aktere u odgoj i obrazovanje djece, kako dijete preuzima modele ponašanja iz okoline, kako prepoznati dijete s problemima. Dobar prilog koji može koristiti svima nama.

FTV

Dan nakon tragedije u Beogradu, FTV ima odličan prilog o dešavanjima te prenosi i sporne istupe zvaničnika koji odgovornost prebacuju na – Zapad. “Evidentan je poguban uticaj interneta, videoigrica, takozvanih zapadnih vrijednosti”, izjavio je srbijanski ministar prosvjete Branko Ružić, što ga je dovelo u fokus medija i cjelokupne javnosti, te je zatražena njegova ostavka. Građani koji su se okupili na protestima tražeći smjene poručili su Ružiću da bi u Japanu zbog odgovornosti morao izvršiti harakiri, a u sistemu zapadnih vrijednosti bi bila dovoljna i ostavka.

Minus sedmice

BHT1

Izjave za medije nakon što su novi članovi federalne vlade zauzeli svoje fotelje bile su prilika i za postavljanje pitanja, recimo, ministru unutrašnjih poslova Rami Isaku. Ispravno bi bilo, uz ono što je on naveo kao prioritete rada u narednom periodu, upitati ministra kakav autoritet može imati kao osoba koja je dva puta osuđivana u proteklih 13 godina – jednom zbog nasilništva, a drugi put zbog prijetnji novinaru. Međutim, gospodinu Isaku to pitanje nije postavljeno.

FTV

Deveti maj ili Dan pobjede nad fašizmom je između ostalog i dan kada je atakom na Komandu 4. Korpusa u mostarskoj zgradi “Vranica” započeo opći napad HVO-a i HV-a na Mostar. Međutim, FTV nije zabilježila ovaj datum niti donijela prilog o napadu na civilne ciljeve u istočnom Mostaru, što bi bio doprinos kulturi sjećanja na sve što je ovaj grad pretrpio tokom rata. Utisak o ovom zaboravljenom događaju unekoliko je popravljen dan kasnije kad je u Dnevniku 2 emitovan dosad nikad viđeni snimak rušenja Starog mosta. Snimili su ga vojnici HVO-a, a na njemu se čuju jasne naredbe da granatiranje bude što preciznije.

 

 

About The Author