Britanska sutkinja potvrdila je da će odluku o tome treba li osnivač WikiLeaksa Julian Assange biti izručen Sjedinjenim Američkim Državama zbog 18 optužbi, uključujući špijunažu, donijeti početkom sljedeće godine.

Američke vlasti optužuju 49-godišnjeg Assangea, rođenog u Australiji, za urotu hakiranja državnih računara i kršenje zakona o tajnosti objavljivanjem povjerljivih službenih komunikacija Wikileaksa u periodu od 2010. do 2011. godine.

Oni koji podržavaju Assange smatraju ga prvakom slobode govora koji je razotkrio zloupotrebu moći. Kritičari kažu da je objavljivanjem dokumenata nepromišljeno ugrozio živote obavještajnih izvora u Iraku, Iranu i Afganistanu.

Sutkinja Vanessa Baraitser kazala je londonskom Old Bailey Courtu na kraju saslušanja o izručenju da će svoju presudu izreći 4. januara.

Assangeova pravna borba u Britaniji počinje 2010. godine, kada se počeo boriti protiv zahtjeva za izručenje Švedskoj kako bi odgovorio na pitanja o optužbama za seksualni napad, koje su kasnije odbačene.

U junu 2012. godine potražio je utočište u ekvadorskoj ambasadi gdje je ostao sedam godina. Odslužio je kaznu zatvora zbog kršenja uvjetne kazne, ali je ostao u zatvoru nakon što je započeo američki postupak izručenja.

Ta su saslušanja započela u februaru, a trebala su se nastaviti u maju, ali zbog pandemije koronavirusa i uvedenih mjera saslušanja su odgođena za septembar.

Assangeov pravni tim tvrdi da su optužbe politički motivirane, njegovo je mentalno zdravlje ugroženo, uvjeti u američkim zatvorima krše britanske zakone o ljudskim pravima, a njega i njegove advokate špijunirali su dok je bio u ekvadorskoj ambasadi.

– To je borba za Julianov život, borba za slobodu medija i borba za istinu – kazala je ispred suda Assangeova partnerica Stella Moris, s kojom je Assange dobio dvoje djece dok je bio u Ambasadi.

Assange je 2010. godine dospio na naslovnice kada je WikiLeaks objavio video koji prikazuje napad helikoptera Apache u Bagdadu 2007. godine u kojem je poginulo desetak ljudi, uključujući i dvoje novinskih djelatnika Reutersa.

Stranica je kasnije objavila brojne američke vojne i diplomatske evidencije

Izvor: Reuters