RTRS I BNTV: Poslati vojsku na granicu sa Srbijom ili ne?

RTRS naglašava Dodikovu izjavu da „vojska neće stati između Srbije i BiH“, a BNTV podsjeća da je prije godinu dana Dodik zahtijevao da se vojska pošalje na granicu sa Srbijom

RTRS I BNTV: Poslati vojsku na granicu sa Srbijom ili ne?
Foto: © Tanjug / ZORAN ZESTIC

RTRS: Nekoliko profesionalnih priloga

  1. – 16. juni 2019.

MIGRANTSKA KRIZA: Razumjeti uređivačku politiku informativnog programa javnog RTV servisa bh. entiteta Republika Srpska, povremeno gotovo da je nemoguća misija. To se u nedjelji iza nas potvrdilo u  načinu izvještavanja o migrantskoj krizi. Iako novinari RTRS-a prate dešavanja u Unsko-sanskom kantonu koji stenje pod teretom velikog broja migranata koje ne mogu adekvatno smjestiti, istovremeno potpuno ignorišu činjenicu da Milorad Dodik, kao predsjedavajući Predsjedništva BiH, čini sve kako se ovaj problem ne bi riješio.

Odbijanje Dodika da pripadnici Oružanih snaga BiH izađu na granicu prema Srbiji kako bi spriječili nelegalne migrante da uđu u našu zemlju, tema je kojoj su se novinari Dnevnika 2 u nekoliko navrata vraćali, potcrtavajući njegovu izjavu da „vojska neće stati između BiH i Srbije“. No istovremeno su zanemarili činjenicu da je prije godinu dana upravo Dodik  insistirao da Oružane snage BiH budu te koje će onemogućiti migrantima da iz Srbije ulaze u BiH.

VSTV: Nakon što smo u proteklim nedjeljama svjedočili krajnje neprofesionalnom izvještavanju novinara Dnevnika o pravosudnoj aferi u čijem se središtu našao predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV) Milan Tegeltija, pravo iznenađenje je bio prilog posvećen pismu koje je potpredsjednica VSTV-a Ružica Jukić uputila Predsjedništvu BiH. Podsjećamo, Jukić je od Predsjedništva zatražila da reaguje na, kako je ustvrdila, miješanje međunarodnih zvaničnika u rad pravosuđa. Osim sadržaja pisma, gledatelji su upoznati i s reakcijama Dodika i hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića na spomenuto pismo, potom i ministra sigurnosti BiH, kao i predstavnika međunarodne zajednice.

Ocjena: 2 (Iako smo u Dnevnicima zabilježili iskorake u pravcu profesionalnog izvještavanja, Branka Kusmuk je grubim kršenjima profesionalnih kodeksa direktno utjecala da ne damo veću ocjenu.)

O čemu šuti BNTV kad izvještava o Pravdi za Davida

  1. – 16. juni 2019.

PRAVOSUĐE: Afera „ Potkivanje“, koja je potresla pravosudni sistem u BiH zbog činjenice da se u njenom središtu našao predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija, rezultirala je nizom reakcija međunarodnih zvaničnika − od visokog predstavnika Valentina Inzka i šefa misije OSCE-a do ambasada SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke i Španije. Izvještaj o reagiranju potpredsjednice VSTV-a Ružice Jukić, koja je u pismu upućenom Predsjedništvu BiH optužila međunarodne zvaničnike da se miješaju, mimo svog mandata, u rad pravosuđa, ukazao je na sve podjele unutar državnih institucija. I pokazao kako oni koji vrše vlast u našoj državi nisu u stanju da se dogovore o ključnim pitanjima.

Temi pravosuđa uredništvo se vratilo i u prilogu o reakciji oca ubijenog mladića Dženana Memića na odluku Vrhovnog suda Federacije BiH koji je suđenje vratio na početak. Kroz izjave Muriza Memića i njegovog advokata Ifeta Ferageta još jednom je javnosti skrenuta pažnja kako je u BiH za većinu građana pravda ne samo spora nego i nedostižna.

BEZ RJEŠENJA: O dubini podjela unutar vladajućih struktura na državnom nivou svjedočili su i izvještaji u kojima su gledatelji informisani o sjednici Predsjedništva BiH na kojoj je razmatrana migrantska kriza. Izdvojit ćemo dobro apostrofiranu izjavu predsjedavajućeg Predsjedništva Milorada Dodika koji je pred sjednicu kazao kako „ne zna zašto se išta zakazuje, jer ne vidi rješenje za pitanje migrantske krize“.

IMA LI ODGOVORNOSTI SPC-a? Istraga o ubistvu banjalučkog mladića Davida Dragičevića već petnaest mjeseci tapka u mjestu i sve manje se o tome govori u javnom prostoru RS-a. Od decembra prošle godine, kada je policija zabranila okupljanja na Trgu Krajine, istinu i pravdu za Davida tražila je tek mala grupa građana koja se svakodnevno okupljala u porti pravoslavnog hrama u centru Banjaluke. No, na zahtjev SPC-a, i to im je onemogućeno te policija iz večeri u večer odlučuje ko od građana smije, a ko ne smije ući u  crkvenu portu. U izvještaju koji se bavio ovom temom, smatramo da je propuštena prilika da se kaže ko je zaista odgovoran za takvo stanje. Naime, policija postupa po zahtjevu SPC-a, a uredništvo okreće glavu od te činjenice. To je vjerovatno i razlog zbog kojeg se novinari nisu obratili predstavnicima SPC-a i tražili obrazloženje za njihov zahtjev.

OTKUP KONCESIJA: Uredništvo Dnevnika, kako smo to i ranije navodili, kontinuirano gledatelje izvještava o ekonomsko-socijalnim pitanjima i kroz njih ukazuje na način na koji se vlast ponaša. Izdvajamo nastavak izvještavanja o namjeri Vlade RS da od koncesionara otkupi koncesije koje im je ranije dala a koje nikada nisu realizovane. Primjer iz nedjelje iza nas je kontroverzni ruski biznismen Rašid Serdarov i njegova kompanija Komsar inžinjering, čiji su računi blokirani, a nijedan od započetih poslova u oblasti energetike nije se pomjerio s mrtve tačke. I dok na jednoj strani nestaju milioni javnog novca, Vlada „kaiš steže“ radnicima, kao što je to slučaj sa Željeznicama RS u kojima plate nisu povećane punu deceniju, a male su šanse da to bude učinjeno u doglednom periodu.

Ocjena: 8

Komparativna analiza

I ove nedjelje svjedočili smo da jedan te isti događaj u interpretaciji RTRS-a i BNTV-a izgleda potpuno različito. Riječ je o kategoričkom odbacivanju predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika mogućnosti da pripadnici Oružanih snaga na granici BiH prema Srbiji pružaju pomoć policijskim snagama i pripadnicima granične službe u sprečavanju ulaska u zemlju migranata iz Srbije. I dok se u izvještajima RTRS-a u nekoliko navrata apostrofirala Dodikova izjava da „vojska neće stati između Srbije i BiH“, BNTV javnost podsjeća da je samo prije godinu dana Dodik bio taj koji je zahtijevao da se vojska pošalje na granicu sa Srbijom.

About The Author

Plus sedmice

RTRS
Izvještaj koji se bavio sporom oko sukoba nadležnosti između MUP-a RS i Okružnog javnog tužilaštva u Banjaluci. Gledatelji su upoznati s tim da nedorečenosti zakonodavstva koje ovu oblast tretira idu na štetu vođenja istraga u teškim krivičnim djelima, a sugovornici su upozorili da takve situacije izazivaju nepovjerenje građana i prema policiji i prema pravosuđu.
BNTV
Izvještaj Slađane Jašarević o sjednici Predsjedništva BiH na kojoj se raspravljalo o rješavanju migrantske krize. Ukazano je na dvostruke standarde koje Dodik koristi ovisno o funkciji koju obavlja. Naime, gledatelje je novinarka podsjetila kako je kao predsjednik RS-a prije godinu dana tražio izlazak pripadnika Oružanih snaga BiH na granicu BiH prema Srbiji, da bi se tome sada kategorično suprotstavio.

IZDVOJENO
U kojoj je funkciji Milorad Dodik i kojim ordenjem odlikovao pripadnike Vojske Srbije, odnosno jedinice koja je bila učesnik bitke na Košarama (Kosovo), pitanje je na koje gledatelji nisu dobili odgovor. Iako bi ga bilo itekako zanimljivo čuti.
Minus sedmice

RTRS
Izvještavanje Branke Kusmuk o najavljenoj i neodržanoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na kojoj se, na zahtjev zastupnika osam parlamentarnih stranaka, trebalo raspravljati o migrantskoj krizi i stanju u pravosuđu BiH. Ovo je samo još jedan u nizu kršenja kodeksa profesionalnog izvještavanja kojim Kusmuk nanosi najveću štetu samom RTRS-u i tako nipodaštava rad i onih novinara koji svoj posao obavljaju profesionalno. Službenu posjetu Srbiji i BiH zamjenika pomoćnika državnog sekretara SAD-a Matthewa Palmera Kusmuk naziva „višednevnim putešestvijama američkog diplomate“, pa tvrdi, ne navodeći argumente, da je upravo zbog njega i zakazana sjednica državnog parlamenta. U klasičnoj zamjeni teza, odgovornost za nerad parlamenta ne adresira na zastupnike SNSD-a i Srpskog bloka, već na „blokatore izbornih rezultata“. Svakako je najinteresantniji dio izvještaja (Dnevnik 2, 13. juni) u kojem uvodi lidera SDA Bakira Izetbegovića, emitujući njegovo obraćanje na brdu Žuč, koje nema nikakve veze sa temom o kojoj govori. I ponovo koristi jezik neprihvatljiv za javni prostor, a pogotovo za novinare, ističući da se vođa zanio zbog „klicanja okupljene mase na Žuči iznad šehera“.
BNTV
Nijedan izvještaj.
IZDVOJENO
Kolika je osionost pojedinaca, gledatelji su se uvjerili kroz prilog koji se bavio izbjegnutom tragedijom kada se grupa djece popela na zgradu u izgradnji u jednom bijeljinskom naselju. Gradilište je neobezbijeđeno i bez zaštitara, što kod stanovnika tog naselja izaziva opravdan strah. No umjesto obrazloženja za takvo stanje, vlasnik firme koja izvodi radove je u telefonskoj izjavi uputio niz prijetnji novinarima, ističući da „ne smiju prići njegovom objektu i snimati ga, jer će im, učine li to, razbiti kameru“.