RTRS: Nikad gori!

5. – 11. juli 2021.

MORALNI SUNOVRAT: Nedjelja iza nas prošla je u znaku sistematske namjere negiranja genocida počinjenog u Srebrenici i sve što je javnosti o tome preneseno u dnevnicima izašlo je ne samo iz okvira profesionalnog i objektivnog izvještavanja nego je i još jedna stranica moralnog sunovrata javnog servisa bh. entiteta Republika Srpska.

Perjanica promovisanja takvog stava bio je Milorad Dodik čiji su politički kurs slijedili i novinari Dnevnika 2 i galerija podobnih analitičara iz Beograda. U Dnevniku  sedmog jula udarna vijest je Dodikova naredba srpskim ambasadorima da zastavu BiH 11. jula ne spuštaju na pola koplja, te njegovo pitanje: „Zašto bi 11. juli bio dan žalosti u BiH“?

To pitanje podebljali su i novinari plasirajući tezu da su „srebrenički genocid izmislili zapadni centri moći kako bi plasirali laži Haškog tribunala“. No koliko daleko se može ići u neselektivnom plasiranju takvih stavova svjedoči i emitovanje izjave predsjednika Boračke organizacije Milomira Savčića koji je, ni ne trepnuvši, kazao da „u Srebrenici nisu ubijani Bošnjaci“.

UREDNIČKI SUNOVRAT: Da je BiH pravna država, da uredništvo informativnog programa RTRS-a ima barem trun poštovanja prema žrtvama, Savčić se ne bi pojavljivao u javnom prostoru. Nikako, a pogotovo ne u danima pred obilježavanje godišnjice srebreničkog genocida, jer mu se za ratne zločine počinjene upravo u Srebrenici tokom jula 1995. godine sudi pred Sudom BiH.

DODIKOVA DIVLJANJA: Dnevnik sedmog jula bio je uvod u razrađivanje teze o „neutemeljenosti tvrdnji da je genocid u Srebrenici počinjen“. Poslije toga slijedi razrada. Mjesto dešavanja: Beograd, datum: osmi juli, konferencija o „dekonstrukciji mitova o sarajevskom suživotu i genocidu u Srebrenici“. Milorad Dodik ponovo negira genocid, svoj stav „potvrđuje“ kroz „dokaze“ međunarodne komisije za istraživanja stradanja Srba i Bošnjaka tokom rata na području Srebrenice. Ovdje treba podsjetiti da je tu komisiju formirala 2019. godine Vlada RS, no oni su jedini, podvukao je Dodik, „koji mogu da prođu međunarodnu verifikaciju istine“.

Ovome treba dodati i izjavu, s istog skupa, šefa predstavništva RS-a u Beogradu Mlađena Cicovića, koji je ustvrdio da su „Britanci umiješani u ubistva u Srebrenici“!?

SAMI U SVIJETU: I dok demokratska javnost širom svijeta osuđuje genocid u Srebrenici, RS i Srbija ostaju ustrajni u njegovom negiranju. Svi koji drugačije misle, stoga su neprijatelji srpskog naroda, pa se zato u Dnevniku izdvaja i izjava Aleksandra Vučića da će „biti još deklaracija o Srebrenici“. U tom kontekstu sačinjen je izvještaj o službenoj posjeti potpredsjednika Vlade Crne Gore Dritana Abazovića BiH. „Poluprivatna posjeta“, citira Milorada Dodika u uvodu svog izvještaja Branka Kusmuk, pa navodi da je u „Sarajevu dočekan kao poseban gost“ jer je dio koalicije koja je u crnogorskoj Skupštini usvojila Deklaraciju o genocidu u Srebrenici.  Potom Kusmuk usvojenu Deklaraciju naziva perfidnom, te ističe da se „istom prijeti kažnjavanjem onima koji misle drugačije“. A sve to je nastavak njegovanja „mita o proteklom ratu projektovanog u zapadnjačkim kuhinjama“.

OPET ON: Neizostavno je i podsjećanje da je Dodik Abazovića proglasio nepoželjnim u RS-u, ali da će, unatoč tome, „antisrpsko sarajevsko-crnogorsko pozorište“, pri tom misleći na Abazovića i predsjednika Crne Gore Milu Đukanovića, 11. jula doći u Potočare.

Na sam dan komemoracije i sahrane žrtava srebreničkog genocida, u Dnevniku tek vijest od 30 sekundi. U kojoj se navodi da je nakon komemoracije obavljen ukop žrtava, te ko je prisustvovao ovom događaju i ko se sve obratio. O tome šta su kazali predsjednici Turske i Hrvatske, ministar spoljnih poslova Irana, predsjednik Haškog tribunala, predsjednik Skupštine Crne Gore… nije bilo nijedne riječi. Umjesto toga, ponovo komentar Dodika koji je ustvrdio da su izrečene poruke imale za cilj da „zastraše srpski narod“.

Izdvojeno

Bilo je potrebno mnogo truda i balansiranja ne zamjeriti se Miloradu Dodiku a prenijeti dijelove njegovog intervjua agenciji Srna 10. jula. Uobičajeno, nema teme vezane za BiH koje se nije dotakao, no fokus je ponovo bio na Srebrenici. Pa je tako kazao i da „ima saznanja da se u Potočarima sahranjuju prazni tabuti“. Ovo gledatelji Dnevnika nisu čuli, pa biće da je čak i za RTRS to bila  linija koju nisu bili spremni preći, ali mislimo više u namjeri da zaštite Dodika od besrama izrečenog nego što se s njim ne slažu.

Ocjena: Dati ocjenu 1 je previše, jer svesrdna podrška zvaničnicima RS-a u negiranju srebreničkog genocida i podrška jasno izraženom povijesnom revizionizmu zaslužuje ne nulu, nego ocjenu koja bi išla daleko u minus ispod te nule.

BNTV: Ipak ne onako grozni kao RTRS

5. – 11. juli 2021.

ŽRTVE ZLOČINA: Genocid je riječ koja se u informativnom programu BNTV-a ne spominje u kontekstu dešavanja tokom jula 1995. godine u Srebrenici. Otuda se u izvještaju 11. jula navodi da su u Potočarima održani komemoracija i ukop žrtava zločina. Ko ga je počinio, koliko je bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijeno, ne spominje se. No za razliku od RTRS-a, ipak su emitovani, i to vrlo pažljivo probrani, dijelovi obraćanja člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića, zatim evropskog komesara za proširenje Olivera Varhelyia i ambasadora SAD-a u BiH Erica Nelsona. Kazano je da su komemoraciji prisustvovali i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i lider LDP-a Čedomir Jovanović, te da su se pridružili nošenju tabuta, a prenesene su i njihove izjave o značaju dolaska u Potočare.

IZBORNI ZAKON: Od političkih tema, fokus je bio na nemogućnosti postizanja dogovora oko izmjena Izbornog zakona BiH. Nakon niza sastanaka koje su visoki diplomati SAD-a i EU vodili s političarima u BiH, Slađana Jašarević upozorila je javnost na svu dvoličnost ključnih političara u našoj zemlji. Koji, po običaju, jedno pričaju međunarodnim zvaničnicima i mijenjaju mišljenja čim im vide leđa.

U kontekstu izmjena izbornog zakonodavstva poseban fokus bio je na inicijativi Milorada Dodika o spajanju funkcija predsjednika RS-a i člana Predsjedništva BiH. I dok se uredništvo Dnevnika 2 RTRS-a fokusiralo samo na Dodikovo tumačenje te inicijative, potpuno zanemarujući šta kažu opozicionari u RS-u, bez kojih je tu ideju nemoguće realizirati, BNTV je gledatelje upoznao upravo s argumentima zbog kojih opozicija tu inicijativu odbacuje.

KONTRADIKTORNE ODLUKE: Koliko se zakoni u RS-u široko tumače i kako sudije istih sudova u rješavanju istih predmeta donose različite presude, gledatelji su upoznati na slučaju novinara Vladimira Kovačevića. Naime, Okružni sud u Banjaluci odbacio je Kovačevićevu žalbu na oslobađajuću presudu Osnovnog suda za klevetu protiv Alternativne TV. Isti taj Osnovni sud za isto djelo tužbu Kovačevića protiv RTRS-a je uvažio.

Ocjena: 3

Komparativna analiza

Zbog načina na koji RTRS bez i trunka zazora slijedi i promoviše politički narativ vlasti RS-a, prvenstveno Milorada Dodika, jasno se uočava razlika uređivačkih politika javnog servisa RS-a i BNTV-a. U nedjelji tokom koje se uredništvo Dnevnika RTRS-a bez i minimuma poštovanja prema srebreničkim žrtvama i njihovim porodicama trudilo da javnosti „dokaže” kako genocid u Srebrenici nije počinjen, u dnevnicima BNTV-a ništa od onoga što je Dodik izjavljivao nije spomenuto.

I dok je RTRS sva dešavanja 11. jula u Srebrenici sveo u 30 sekundi izvještaja koji je pročitala prezenterka Dnevnika, BNTV donio je daleko korektniji prilog. No i ova medijska kuća jednako tako bježi od nazivanja srebreničkog zločina njegovim imenom, ne spominje broj žrtava i ko je za njihovu smrt odgovoran.

Plus sedmice

RTRS

Nijedan izvještaj.

BNTV

Izvještaj Vladimira Kovačevića u kojem je javnost upoznata o blizu 600 krivičnih djela koja su otišla u zastaru zbog nerada tužilaštava u Republici Srpskoj.

Minus sedmice

RTRS

Niz izvještaja u kojima se nastojalo svim sredstvima negirati srebrenički genocid.

BNTV

Iako je za razliku od RTRS-a BNTV donio korektan izvještaj o komemoraciji u Srebrenici, izbjegavanje da se zločin koji su počinili pripadnici vojske bosanskih Srba nazove genocidom, nenavođenje broja žrtava i ko je te zločine počinio, smatramo neprihvatljivim.