RTRS: Dodik sam na svijetu

6. – 12. septembar 2021.

ŠUMOVI NA VEZAMA: Obožavani i duboko poštovani prekodrinski veliki brat Aleksandar Vučić iznevjerio je duboko Milorada Dodika, pa time i uredništvo Dnevnika 2. Povod: sastanak s visokim predstavnikom međunarodne zajednice u BiH Christianom Schmidtom. Onim, kako ga Dodik i novinari RTRS-a nazivaju, bivšim ministrom poljoprivrede Njemačke, strancem na privremenom boravku u BiH i koga ne priznaju kao visokog predstavnika.

NI OPOZICIJA GA VIŠE NE PODRŽAVA: No Vučić je pragmatičniji, pa iako susret s visokim predstavnikom, prema zvaničnim informacijama, nije otišao dalje od protokolarnih razgovora, ozbiljno je uvrijedio i Dodika i RTRS. Toliko da je sve stalo u vijest kraću od 30 sekundi koju je pročitala prezenterka Dnevnika 2 emitovanog devetog septembra. Istoj je prethodio prilog, kojim je Dnevnik i otvoren, u kojem je Dodik po ko zna koji put saopštio da ne priznaje novog visokog predstavnika. I optužio opoziciju za namjeru izdaje svesrpskog jedinstva zbog njihovog stava da se sa „Schmidtom treba razgovarati jer je on realnost BiH“.

SAMO JEDNA STRANA: Iako već nekoliko dana ključni ljudi bh. entiteta Republika Srpska, posebno Milorad Dodik, Željka Cvijanović i Nedeljko Čubrilović, tvrde da nemaju namjeru miješati se u unutrašnja pitanja Crne Gore, posebno u kontekstu sukoba izazvanih ustoličenjem mitropolita Srpske pravoslavne crkve na Cetinju, sadržaji izvještaja u Dnevniku emitovanom šestog septembra šalju drugačiji poruku.

Sumirajući dešavanja koja su prethodila ustoličenju mitropolita Joanikija u Cetinjskom manastiru, gledateljima su preneseni stavovi isključivo prosrpskih političara, analitičara i novinara. S posebnim fokusom na beogradskog istoričara Aleksandra Rakovića koji kaže da je „policija uz podršku premijera Zdravka Krivokapića spriječila državni udar u režiji Mila Đukanovića“. Potom slijedi i zazivanje za opoziv i krivično gonjenje crnogorskog predsjednika. Ona druga strana, koja zastupa pravo Crne Gore na vlastitu pravoslavnu crkvu i vlastiti politički stav, mjesto u izvještaju nije našla.

KO JE SVE NA UDARU: „Godinama unazad Ramiz Salkić pljuje u bunar iz kojeg pije vodu. Sada zbog teze o disoluciji BiH prijeti ukidanjem RS-a“, navodi Gvozden Šarac. Bio je ovo uvod u prilog u kojem se pokušava  gledateljima pojasniti teza Milorada Dodika o „pravu RS-a na mirno razdruživanje“. Ali kako disoluciju BiH ne podržavaju ne samo političari iz probosanskih partija nego ni SDS, uz ozbiljna upozorenja o teškim posljedicama takvog čina, i ta stranka i njen lider našli su se na meti brižljivo biranih Šarčevih sugovornika. Poput Radomira Lukića i novog u nizu Dodikovih savjetnika, smijenjenog predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije.

RUSI U PRVOM PLANU: Svi susreti s predstavnicima bilo centralnih ili lokalnih vlasti Ruske Federacije na RTRS-u su vijesti od prvorazrednog značaja. Uz posebno isticanje „razgovora o ekonomskoj saradnji“. Identičan izvještaj bilježimo i u Dnevniku šestog septembra o boravku delegacije Vlade RS u Saint Petersburgu. Kako se izvještavanje o ovoj temi pretvorilo u višednevnu hroniku, još samo da se konačno počnu i realizirati sve najave o spoljnotrgovinskoj razmjeni u korist RS-a i ulazak ruskih investitora u ovaj bh. entitet.

Ocjena: 1

BNTV: Konačno o blokadi

6. – 12. septembar 2021.

MALI ISKORAK: Iako je riječ o malom iskoraku u analitičkom pristupu pitanju blokade državnih institucija i uloge opozicije, ipak se uredništvo Dnevnika odlučilo da konačno tu temu otvori. Slađana Jašarević kroz razgovor sa svojim sugovornicama (Vildana Selimbegović i Tanja Topić) postavlja pitanje da li je i zašto opozicija u RS-u ponovo dopustila da bude oruđe političkih manipulacija Milorada Dodika i hoće li se i kada postojeća situacija razriješiti bilo političkim dogovorom unutar BiH ili intervencijom visokog predstavnika?

Pokušava li opozicija iznaći strategiju kojom bi okončala blokadu rada državnih institucija i mijenja li stav prema visokom predstavniku? Emitovani komentari lidera SDS-a i PDP-a Mirka Šarovića i Branislava Borenovića postali su daleko pomirljiviji spram kontakata s Christianom Schmidtom, odnosno potrebe da je s njim neophodno razgovarati. Posebno nakon što je to u Beogradu učinio Aleksandar Vučić.

Uredništvo BNTV-a za sada se opredijelilo samo na prenošenje izjava, pa će biti zanimljivo vidjeti kako će se u narednom periodu o ovom pitanju izvještavati.

UDAR NA SLOBODU MEDIJA: Odluka Regulatorne agencije za komunikacije o gašenju 50 posto zemaljskog signala RTVBN-a jer smeta Hrvatskoj, ali i ne provođenje odluke Parlamenta BiH o uključenju te medijske kuće na MUX A digitalni sistem, naišla je na oštru osudu među organizacijama civilnog društva, dijela medijske zajednice uključujući i Udruženje BH novinari, opozicije i građana u Republici Srpskoj. Svi upozoravaju da je riječ o udaru na slobodu medija i provođenje u djelo prijetnji Milorada Dodika koji je insistirao da se „BNTV kao antisrpski medij mora ušutkati“ i koji godinama javno targetira novinare i urednike te medijske kuće.

Nakon višednevnog pritiska javnosti, oglasio se i RTRS s tvrdnjom da je tehnički nemoguć pristup „Multipleksu A“ svim TV stanicama, ali je bez odgovora ostalo pitanje kako je to moguće za ATV. „Vrijeđanje zdravog razuma“, komentar je BN televizije.

Istovremeno, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković pozvao je građane na protest ispred zgrade RTRS-a kako bi iskazali protivljenje „jednoumlju, kriminalu i nepotizmu“.

LOKALNE ZAJEDNICE: Nedostatak političkih dešavanja, izuzmu li se uobičajena prepucavanja vlasti i opozicije u RS-u, otvorio je prostor u dnevnicima i za vijesti iz lokalnih zajednica. Poput najave da će Grad Banjaluka osigurati besplatan gradski prevoz za korisnike najnižih penzija. Odluka vrijedna hvale, no to uvijek otvara i pitanje da li je takvim informacijama mjesto u centralnom Dnevniku.

Ukupno uzevši, iza BNTV-a je još jedna blijeda i neinventivna nedjelja u pogledu ponuđenih sadržaja. Bez tema koje bismo izdvojili kao „plus nedjelje“, ali i bez ozbiljnih promašaja koje bismo izdvojili kao najlošije.

Ocjena: 3

Komparativna analiza

Na poziv gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, veliki broj građana okupio se 12. septembra ispred sjedišta RTRS-a kako bi dao podršku BNTV-u nakon početka gašenja njihovog zemaljskog signala. Stanivuković je skup iskoristio kako bi građane upoznao sa „arčenjem“ javnog novca njegovog prethodnika, koji je uglavnom završavao u džepovima srodnika Milorada Dodika, na što je u izvještaju Dnevnika i stavljen fokus.

Istovremeno, u Dnevniku RTRS-a protestni skup izignorisan je do karikaturalnosti i stao u jednu rečenicu prezenterke iz koje se nije moglo ništa saznati. Osim krajnje tendenciozne uvodne rečenice da je „gradonačelnik u jeku napada i laži BNTV-a na RTRS“ došao pred sjedište javnog emitera RS-a.

Umjesto toga, ponavljanje priloga emitovanog dan ranije u Dnevniku RTRS-a, iz kojeg je teško razumjeti odnose Konzorcija BNTV i multipleksa C. Sve navedeno, što bi valjda trebalo biti razumljivo tek ekspertima iz te oblasti, pritom se svodi na pozivanje na „izvor Konzorcija“.

Plus sedmice

RTRS

Nijedan izvještaj.

BNTV

Nijedan izvještaj.

Minus sedmice

RTRS

Šta je prethodilo početku NATO bombardovanja položaja Vojske RS 1995. godine, informacija je koja nikada neće biti objavljena na RTRS-u. U javnom i političkom narativu riječ je o „početku NATO agresije na RS u kojoj je stradalo deset nevinih srpskih vojnika“. Autorica priloga: Branka Kusmuk. Koja si je, po običaju, „dala na volju“ pa slijedom toga vojnike alijanse naziva „bjelosvjetskim plaćenim ubicama“, a prilog zaključuje porukom da „Srbi nikada neće zaboraviti zločine vojnih eskadrila“.

BNTV

Nijedan izvještaj.