RTRS: Ukazanje Schmidta

7. – 13. novembar 2023.

OČEKIVANI KOMENTAR: Teško je uredništvu Dnevnika povjerovati na riječ, tačnije u njihovu tvrdnju da je RTRS profesionalna medijska kuća pa je stoga ustupio prostor visokom predstavniku međunarodne zajednice Christianu Schmidtu. Riječ je o njegovom gostovanju u emisiji Telering, koju vodi Mate Đaković, emitovanoj 8. novembra, a koje je najavljeno u Dnevniku 2 istog dana uz odgovor na pitanje da li mu je cilj da skloni Milorada Dodika i ko bi ga zamijenio. Očekivano, uslijedio je komentar novinara da je Schmidt „pokazao da ne poznaje Ustav BiH i Dejtonski sporazum“.

KONTINUITET OSPORAVANJA: Dan nakon gostovanja Christiana Schmidta u Teleringu nastavljeni su napadi i osporavanja njegovog mandata na čelu OHR-a. Gledateljima je „objašnjeno“ da je na RTRS bio pozvan kako bi dokazao da je „legalno izabrani visoki predstavnik“, ali, kako je rečeno, „on dokaz o tome nije predočio“, odnosno, nije pokazao dokument kojim ga je imenovalo Vijeće sigurnosti UN-a. Svaki dodatni komentar na kontinuitet osporavanja mandata visokog predstavnika držimo suvišnim. Jer suština cijele političke hajke koja se protiv njega vodi leži u činjenici predstojećeg suđenja Dodiku.

I u nedjelji iza nas, a kao što se to u kontinuitetu dešava od avgusta kada je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu protiv Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora „Službenog glasnika RS“ Miloša Lukića zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika, udarne minute Dnevnika 2 bile su posvećene odbrani Dodika, optužbama na račun „antiustavnog i antidejtonskog Suda i Tužilaštva BiH“, „istrazi“ kako je Schimdt dobio diplomatski status i time se „lažno predstavlja kao visoki predstavnik“, te Dodikovim po ko zna koji put izrečenim prijetnjama secesijom RS-a.

IDENTIČNE IZJAVE: Pritom se vrte i identične izjave najužeg kruga Dodikovih savjetnika, poput Ognjena Tadića, a iz Dnevnika 2 emitovanog 8. novembra izdvajamo poruku ministra policije RS-a Siniše Karana da će MUP RS štititi Dodika, „jer Sud i Tužilaštvo BiH djeluju po nekom papiriću koji je Schmidt potpisao“. Kako će to policija RS-a štititi entitetskog predsjednika, Karan nije pojasnio. Niti su novinari RTRS-a odgovor tražili.

GURNI NA MARGINU: Kada određene događaje ne može prešutjeti, uredništvo Dnevnika ostavlja ih na margini i gledatelji dobivaju tek površne informacije. Iz nedjelje iza nas izdvajamo vijest o nezadovoljstvu Sindikata Elektroprivrede RS zbog odluke poslovodstva da jednostrano raskine posebni kolektivni ugovor. I kratak komentar ministra energetike koji kaže da su kapitalna ulaganja za tu kompaniju prioritet u odnosu na primanja radnika.

Jednako oskudne informacije ponuđene su i kada je riječ o gomilanju finansijskih problema u Javnom preduzeću Željeznice RS. Procesu restrukturiranja ne vidi se kraj, a osim smanjenja broja zaposlenih nijedan od planiranih ciljeva, za koje su se, uz garanciju Vlade RS, Željeznice kod Svjetske banke zadužile za 50 miliona eura, nije realiziran kako bi ovo preduzeće počelo profitabilno poslovati.

EKONOMSKI NEODRŽIVO: Iskorak smo zabilježili u Dnevniku od 11. novembra na temi povećanja najniže cijene rada u RS-u za narednu godinu. Inicijativu da najniža plata iznosi 1.050 KM dao je Milorad Dodik. Očekivano, sindikati pozdravljaju povećenje „minimalca“ koji sada iznosi 700 KM. S druge strane, poslodavci tvrde da je to ekonomski neodrživo, a ista mišljenja su, samo ih RTRS ne predočava, i ekonomskih eksperata. Konačnu odluku, kao i prethodnih godina, mogla bi donijeti Vlada RS. Pitanje je samo hoće li ona biti, ako se Dodikov prijedlog uvaži, na štetu građana, jer poslodavci tvrde da će to značiti otkaze za više desetina hiljada radnika.

Izdvojeno

Milorad Dodik a sa njim i RTRS otišli su korak dalje u optužbama na račun bošnjačkih političara i probosanskih stranaka. Sada će osim „političkog Sarajeva“ za raspad BiH biti krivi i „politički muslimani“.

Ocjena: 1

BNTV: Politička trgovina

7. – 13. novembar 2023.

SKRIVENI MOTIVI: Gostovanje visokog predstavnika Christiana Schmidta na RTRS-u bilo je, prema odluci uredništva, tema kojom su se novinari u prvim minutama Dnevnika bavili 9. i 10. novembra.

I dok je RTRS uvjeravao javnost da su razlozi za poziv Schmidtu bili „da se razotkrije da se lažno predstavlja kao visoki predstavnik“, sugovornici novinara BNTV-a drugačijeg su mišljenja. Tako počasni predsjednik PDP-a Mladen Ivanić i šef poslaničkog kluba SDS-a u Narodnoj skupštini Vukota Govedarica smatraju da je moguće da se „iza scene odigrava svojevrsna politička trgovina“. I politički analitičar Slavo Kukić mišljenja je da se Schmidt „ne bi pojavio na RTRS-u bez signala vlasti“ jer, kako je podvukao, „cijeli svijet zna da je RTRS pod kontrolom Milorada Dodika i da je na taj način indirektno priznao Schmidta“.

ARHAIČNA RETORIKA: Kad predsjednik RS-a i lider SNSD-a govori o otcjepljenju ovog bh. entiteta onda to još samo nailazi na komentare koji podsjećaju da je to dio njegove retorike od 2006. godine, „izlizane od upotrebe“. Referirajući se na Dodikov intervju za zagrebački Nacional, politički analitičari i predstavnici opozicije kažu da bi bilo zanimljivo čuti koje bi to od „deset-petnaest država priznale RS“. I također na činjenicu da princip samoopredjeljenja na koji se Dodik poziva „nema podršku velikih sila“.

Novinari su u dnevnicima donijeli izvještaje o novim gubicima s kojima se suočavaju Željeznice RS, ali i činjenici da će ionako mali prihodi biti umanjeni nakon što je Željezara u Zenici, koja je u vlasništvu Arcelor Mittala, saopštila da do daljnjeg obustavlja prevoz željezne rude iz Omarske.

Otvorena je i tema o tome može li se, bez smanjenja broja radnih mjesta, omogućiti da najniža plata u RS-u, na Dodikovu inicijativu, umjesto sadašnjih 700 bude 1.050 KM.

I TATA BI, SINE: I dok na jednoj strani traje borba za povećanje plata radnicima, u RS-u je zabilježen i nesvakidašnji rekord: u sektoru hidrogradnje jednom je uposleniku isplaćena neto plata u iznosu od 983.000 maraka! U anketi, građani to smatraju „sramotnim“, a sociolozi upozoravaju da tako izražena društvena nejednakost može dovesti do ozbiljnih socijalnih i političkih sukoba“.

Kroz dva primjera novinari su ukazali kako to vlast „štiti imovinu RS-a“. Prvi se odnosi na istraživanje litija na području Majevice bez saglasnosti Ministarstva za urbanizam, građevinarstvo i ekologiju, jer je Majevica zaštićeni park prirode, a drugi na istraživanje za novi rudnik lignita u selu Bukova Kosa kod Prijedora. Početni radovi su mještane Bukove Kose ostavili bez pitke vode, ali ni lokalne ni entitetska vlast na to ne reaguju. U oba slučaja, istraživanja se vrše za potrebe stranih odnosno domaćih poduzetnika.

Ocjena: 6

Komparativna analiza

Isti događaj – Izvještaj Evropske komisije o stanju u BiH  i ponovna odgoda otvaranja pregovora za članstvo u Evropskoj uniji – i dvije različite interpretacije. BNTV je donio razloge zbog kojih BiH nije „dobila zeleno svjetlo“, navedena su i postignuća i opstrukcije koje dolaze iz RS-a, te reakcija političara kako vlasti tako i opozicije iz BiH.

Na drugoj strani, RTRS se fokusira na „dokazivanje kako RS nije kočničar na evropskom putu BiH“, te ponavlja tvrdnje da je glavna prepreka „nelegitimni stranac“, jer BiH s OHR-om i stranim sudijama ne može biti članica EU-a.

Plus sedmice

RTRS

Nijedan izvještaj.

BNTV

Kuća ljudskih prava, koju čini nekoliko organizacija civilnog društva iz RS-a, uputila je inicijativu prema Ministarstvu zdravlja za uspostavljanje registra donora matičnih ćelija. Povod za to bile su dvije mlade žene iz ovog entiteta koje su transplantaciju koštane srži morale obaviti u Srbiji i osloniti se na donatorsku mrežu te države. Problem je pritom što niko od građana BiH ne može ući u donatorsku mrežu ako osim BiH nema i državljanstvo Srbije. Za sada, iako su iz Srbije ponudili svu pomoć za uspostavljanje registra, nema odgovora Ministarstva zdravlja, bez čijeg uključivanja se ova inicijativa ne može realizovati.

Minus sedmice

RTRS

Koliko su spremni u svom neprofesionalizmu ići daleko novinari RTRS-a uvjerili smo se i ove nedjelje. Gvozden Šarac pratio je članicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović tokom njenog zvaničnog boravka u Parizu na Mirovnom forumu, kojem su prisustvovali i predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić i član Predsjedništva Denis Bećirović. No njihova imena u izvještajima se ne spominju, pa ih se tek naziva „druga dva člana Predsjedništva“. Ne spominju se ni njihovi susreti s predsjednikom Francuske, te se svjesno manipulira javnošću da je Emmanuel Macron jedino nju ugostio i s njom razgovarao kako bi bio upoznat „s pravom istinom o stanju u BiH“. Zanimljivo je da su gledatelji tek drugi dan boravka članova Predsjedništva BiH u Parizu, i to na kraju izvještaja koji se isključivo bavio time s kim se Cvijanović sastala i razgovarala, informisani o razlozima – odnosno o održavanju Pariškog mirovnog foruma. U izvještaju je posebno istaknut susret Željke Cvijanović s parlamentarcima Nacionalne fronte na čelu s Marine Le Pen. Upravo taj sastanak s radikalnim francuskim desničarima najzornije oslikava poziciju predstavnika vlasti RS-a. Koji jedino još komunikaciju ostvaruju s jednako nedemokratskim partijama i političarima u Evropi.

BNTV

Pariška mirovna konferencija nije bila od posebnog interesa uredništvu Dnevnika 2. Stoga je fokus stavljen na razgovor članova Predsjedništva BiH Željka Komšića i Denisa Zvizdića s premijerom Kosova Albinom Kurtijem, kao i opširno reagovanje Aleksandra Vučića.